Ante Starčević, dr

Is your surname Starčević?

Research the Starčević family

Ante Starčević, dr's Geni Profile

Records for Ante Starčević

5,029 Records

Share your family tree and photos with the people you know and love

  • Build your family tree online
  • Share photos and videos
  • Smart Matching™ technology
  • Free!

Share

Ante Starčević, dr

Also Known As: "Otac Domovine", ""Stari""
Birthdate:
Birthplace: Žitnik, Gospić, Lika-Senj, Croatia
Death: Died in Zagreb, City of Zagreb, Croatia
Place of Burial: Zagreb, City of Zagreb, Croatia
Immediate Family:

Son of Jakov Starčević and Ana Milica Starčević
Brother of Jandro Starčević; Marija Marković and Ana Pezelj

Managed by: Milivoj Vranješ (C)
Last Updated:
view all

Immediate Family

About Ante Starčević, dr

OTAC DOMOVINE

Ante Starčević (Žitnik, Gospić, 23. svibnja 1823. - Zagreb, 28. veljače 1896.), hrvatski političar, publicist, književnik. Nećak je hrvatskog gramatičara (slovničara) Šime Starčevića.

http://hr.wikipedia.org/wiki/Ante_Star%C4%8Devi%C4%87

Ante Starčević (Žitnik kod Gospića, 23. svibnja 1823 - Zagreb, 28. veljače 1896), hrvatski političar, filozof i književnik; osnivač Hrvatske stranke prava; kao književnik okušao se u publicistici, novelistici, filozofskom eseju, pjesništvu i kazalištu; zastupao je politiku pune nacionalne slobode i nezavisnosti od Beča i Pešte; zastupnik u Hrvatskom saboru 1861., 1865., 1871. i od 1878. do smrti; pristaša ideja Francuske revolucije i prava narodnosti; djelima i političkim radom položio temelje moderne hrvatske države i naroda; prozvan Ocem Domovine (Kumičić!).

"Makar Hrvatska bila uru dugačka ili uru široka, makar bilo u njoj samo pet Hrvata, neka ih je samo pet, ali da su slobodni".

http://www.matica.hr/www/wwwizd2.nsf/AllWebDocs/autoriStarcevic

http://shp.bizhat.com/otacdomovine.html

http://www.tomislavvlajnic.com/index.php/biografija.html

Dr. Ante Starčević, hrvatski književnik i političar, utemeljitelj i vođa Hrvatske stranke prava.

Rodio se 23. svibnja 1823. U Žitniku kod Gospića u Lici, a umro u Zagrebu 28. veljače 1896. Pokopan na seoskom groblju u Šestinama, u Zagrebu. Dr. Ante Starčević - osnivač Stranke prava

Starčević je bezgranično ljubio svoju .Hrvatsku i svoj hrvatski narod. Svijetao, čist, velik i snažan poput Velebita, na čijem je podnožju iznikao, ostao je uzor i vječan u narodu.

Njegove riječi i danas odjekuju: "Hrvatska Hrvatom" i "Bog i Hrvati"!

http://www.nasa-lika.com/forum/index.php?topic=176.0

" Mi jezik zovemo po narodu, a ne po zemljopisu.

     Narod hrvatski ima starije spomenike u svome
     jeziku negoli ijedan njegov slavjanski brat:
     hrvatski jezik proslavise stotine pisaca u ono
     doba, kad zapadni narodi, danas najizobrazeniji
     jedva da su znali Oce nas u svome jeziku izbrojiti.
     Hrvati (ne) traze jezik u kome bi pisali; oni su ga
     vec odavno nasli u stotinama knjiga, i milijonima
     dusa. Hrvati imaju tri narjecja: stokavsko,  kajkavsko
     i cakavsko, i svako je izobrazenije negoli ono, koga
     negi srbskim zovu.
     Hrvatski jezik pokaza i pokazuje da je ne samo prijetan
     nego da je i precvrste naravi. Ovaj jezik netreba nikakvu
     povlasticu, nikakvu zastitu: uz jednaku slobodu, u
     jednakih okolnosti, on se neboji nadtecanja s nijednim
     susjednim jezikom. Dakle, on ne pita drugo nego slobodu. "
     Ante Starcevic

Izvor: Kroatologija 1(2010)2: 24–42 Ivan Brlić: Lički jezikoslovci kao dio hrvatskoga kulturnog identiteta

Ante Starčević 19 Rođen je 23. svibnja 1823. u Velikom Žitniku kod Gospića u ličkoj-bunjevačkoj obitelji. Proveo je, kao i većina njegovih vršnjaka, vrlo mukotrpno djetinjstvo te je kasnije često spominjao Liku kao kraj gdje ljudi provode surov graničarski život. Nakon osnovne škole koju je pohađao u obližnjem Klancu, Ante Starčević na nagovor strica Šime odlazi u Zagreb u kojem završi gimnaziju. Kao iznimno darovit i marljiv student bogoslovije odlazi u Peštu gdje je u dvadeset i trećoj godini bio promoviran u doktora filozofije (Petrinović 1999: 28). Iako ga hrvatska historiografija zna isključivo kao političara i utemeljitelja Stranke prava, Ante Starčević je pisao o jeziku, a osobito je impresivna njegova književna djelatnost. Njegov iznimno bogat književni opus sadržava rasprave, knjige, saborske i druge govore te novinske članke. Kao veliki pristaša ilirizma javlja se 1845. godine s neopetrarkističkim pjesmama u Gajevoj Danici. U njima se ističe neizmjerna ljubav prema ženi i domovini (Brešić 1997: 138). Kao i njegov stric Šime Starčević te Fran Kurelac, Ante Starčević je bio suradnik u Kuzmanićevoj Zori dalmatinskoj, ali se javlja samo početkom 1846.20 Imao je vrlo dobre odnose s Antom Kuzmanićem21 koji je zajedno sa Šimom Starčevićem stvorio te- 19 Više o književnom i jezikoslovnom djelovanju Ante Starčevića pišu Milanja 1996, Moguš 1996, Šicel 1996b, Derossi 1996, Holjevac 1999, Bratanić 1996. Starčevićeva biografija opisana je u radovima: Binički 1900, Šegvić 1911, Kumičić 1996, Petrinović 1999, Bežen i Mataija 2009, Pavešković 2005. Literaturu o Anti Starčeviću vidi u: Matičević 1996. 20 Starčević se u Zori dalmatinskoj javlja vjerojatno na nagovor strica Šime Starčevića i to dvama člancima: Ličanin Zori dalmatinskoj (Zora dalmatinska, br. 1, 5. siječnja 1846) i Podertini Solina (Zora dalmatinska, 12. I. 1846, br. 2). Više o suradništvu u Zori dalmatinskoj vidi Diklić, Marjan. 1995. Mladi Ante Starčević i Zora dalmatinska. Zadarska smotra, 3–4: 95–106. 21 O Anti Kuzmaniću u njegovu otporu prema Gajevoj grafiji vidi Vince, Zlatko. 1993. Ante Kuzmanič (1807–1879), u: Portreti hrvatskih jezikoslovaca, 43–50). Zanimljivo je da u spomenutom djelu nema portreta ličkih jezikoslovaca. 34 I. Brlić: Lički jezikoslovci kao dio hrvatskoga kulturnoga ideniteta KROATOLOGIJA 1(2010)2: 24–42 melje budućih ideloloških postavki Ante Starčevića, a to je pravo Hrvatske na neovisnost – kroatizam. Ponajprije zbog djelovanja u Zagrebu, tada već glavnom gradu Hrvatske, te početnoga oduševljenja ilirskim pokretom, Starčević nije upotrebljavao jezik zadarske filološke škole, nego je pisao u duhu preporodne zagrebačke filološke škole. Nekoliko godina poslije, nakon što se potpuno razočarao u ilirskim prvacima, piše u riječkom Nevenu putopisnu crticu. U tekstu koji piše pobratimu D. M.-u iskazuje razočaranje ilirskim pokretom te opisuje svoje prave karakteristike: “Ti znaš, da se ovakovi ljudi, kao što sam ja, vazda muče bez koristi, ovakovi ljudi vazda drugačie govore, a drugačie rade” (Neven, 4. ožujka. 1852, br. 10, str. 157). Slika 3. Spomen-dom Ante Starčević – Veliki Žitnik Autor je svoju književnu djelatnost usmjerio i na rodnu Liku. Tako je njegov igrokaz Selski prorok najdojmljiviji opis ličkoga seoskoga i vojničkoga svijeta.22 Također nešto više o ličkom mentalitetu piše u Zori dalmatinskoj u tekstu pod naslovom Nešto o pirnih običajih u Lici.23 Spomenuli smo kako se koristio drugačijim slovopisom nego Šime Starčević i Fran Kurelac. Godina 1850. posebno je važna u Starčevićevu životu jer tada bukvalno mijenja svoj način pisanja. Naime, nakon Bečkoga dogovora prema kojem su Hrvati i Srbi jedan narod koji treba imati jedan književni jezik na ijekavskoj dijalektnoj osnovici, Ante Starčević iz protivštine Vuku Karadžiću počinje odjedanput 22 Selski prorok. Igrokaz. 1852. NSK. Zbirka rukopisa i starih knjiga. R 5816. 23 Ovaj je tekst pod pseudonimom A. V. Rastevčić objavio u: Zora dalmatinska, god. II, 10. II. 1845, br. 45, 356–357; 17. II. 1845, br. 46, 363–365; 24. II. 1845, br. 47, 372–374. I. Brlić: Lički jezikoslovci kao dio hrvatskoga kulturnoga ideniteta KROATOLOGIJA 1(2010)2: 24–42 35 pisati ekavicom (prema uzoru na kajkavski), pisanjem slogotvornoga /r/ dvoslovom er, te tako ga i izgovarajući (Moguš 1996a: 145). Starčevićevo prvo djelo pisano ekavicom jest Razvod istrianski iz iste godine. Ante Starčević je u cjelokupnom radu dosljedno zagovarao hrvatsku tronarječnu tradiciju.

view all

Ante Starčević, dr's Timeline

1823
May 23, 1823
Gospić, Lika-Senj, Croatia
1896
February 28, 1896
Age 72
Zagreb, City of Zagreb, Croatia
????
March 1
Zagreb, City of Zagreb, Croatia