Fra Grga Mate Martić (1822 - 1905) MP

public profile

Birthdate:
Birthplace: Rastovača, Posušje, Federacija Bosna i Hercegovina, Bosnia and Herzegovina
Death: Died in Kreševo, Federacija Bosna i Hercegovina, Bosnia and Herzegovina
Managed by: Jadra... away
Last Updated:
view all

Immediate Family

About Fra Grga Mate Martić

Fra Grga Mate Martić: "Teško domu bez ljubavi bratske, ko i Bosni bez zemlje Hrvatske!"

http://users.telenet.be/yurin/grgo.htm

http://hr.wikipedia.org/wiki/Grga_Marti%C4%87

Fra Grgo Martić (Rastovača, Posušje, 24. siječnja 1822. - Kreševo, 30. kolovoza 1905.) bio je hrvatski i bosanskohercegovački franjevac , sakupljač narodnih pjesama, pjesnik, preporodni književnik, kulturni i politički djelatnik.

Rodom je od plemena Martića (Posušje) koji su bili poznati po tome što su imali veliki obiteljski križ na groblju koji je napravljen od kamena sa planine Zavelim, Vinica.Majka mu je bila Jela Kukulj iz plemena Kukulja iz Vinjana pa mu je bio rod bio Ivan Kukuljević Sakcinski. Kad mu je bilo osam godina, umre mu otac pa stric Rade preuzme brigu nad šestero siročadi. U svojoj dvanaestoj godini (1834) došao je u samostan u Kreševu, gdje je svršio i osnovne i nešto gimnazijskih nauka i tu s petnaest godina stupio u Franjevački red. Godinu dana iza toga otišao je u požešku gimnaziju, gdje se sve (pa i matematika) učilo na latinskom. U vrijeme studija u Zagrebu upoznao se s Gajem, Babukićem, Vrazom, Šulekom i drugim istaknutim ilircima, čije će ideje prihvatiti i poslije provoditi u praksi. Poslije je otišao u Mađarsku, u Stolni Biograd (Székesfehérvár) studira teologiju. Svećenik je postao u Bosni na sam Božić g. 1844.

Uz svoj materinski jezik, govorio latinski, talijanski, francuski, turski, mađarski i njemački .[2] Kao župnik u Sarajevu 1856. postaje zastupnikom franjevačke provincije za veze s Turskom i konzularnim vlastima. Na čelu je franjevaca koji se suprostavljaju priključenju Bosne i Hercegovine Srbiji i Crnoj Gori i zalaže za austro-ugarsku vlast nad tim područjem. Fra Grga Martić postaje jedna od najpovjerljivijih osoba austro-ugarske vlasti u Bosni i Hercegovini, ali kada je postalo očito da Beč odbija te krajeve ujediniti s Hrvatskom, on se, uvrijeđen i razočaran, povlači iz političkoga života. Poznat je po mudroj domoljubnoj izreci 1860. godine: "Teško narodu bez ljubavi bratske, Kao Bosni bez zemlje Hrvatske."

Objelodanio je više samostalnih djela u prozi i stihu, te napisao brojne priloge najrazličitijeg sadržaja, preveo nekoliko djela s francuskog i talijanskog jezika, skupio i tiskao brojne narodne pjesme i preradio nekoliko djela drugih autora. Pisao je za bosanskohercegovačke potrebe, ali su mu djela primana kao primjer živoga štokavskoga jezika s narodnih izvora. (Dalibor Brozović, Uloga bosanskohercegovačkih franjevaca u formiranju jezika hrvatske književnosti i kulture - od Divkovića do fra Grge Martića, Jezik XX, 1972.) Slavodobitnica svijetlomu gospodaru Omer-paši (epska pjesma, 1852.) Narodne pjesme bosanske i hercegovačke (s Ivanom Franom Jukićem), I (1858.) Osvetnici, I-III (ep, 1861/65.), IV (1878.), V (1881.), VI (1881.), VII (1883.) Početni zemljopis za katoličke učionice u Bosni (1871.) Putovanje u Dubrovnik iz Kreševa god. 1882. (epska pjesma, 1884.) Narodne pjesme o boju na Kosovu godine 1389. (1886.) Obrana Biograda godine 1456. (ep, 1887.) Pjesnička djela fra Grge Martića, 1-7 (1888.) Pjesnička djela fra Grge Martića, I (1893.) Zapamćenja/1829.-1878., po kazivanju autorovu zabilježio Janko Koharić (1906.) Izabrani spisi (1956.)

http://www.metkovic.hr/iskra/default.asp?izb=7203.asp

U svakom vremenu i svakom narodu postoje pojedinci koji su utjelovljenje epohe. Svojim radom, pisanjem ili vanjskim djelovanjem oni su odsjev težnje okoline, naroda u kojem živu. Takav je velikan fra Grga Martić. On je bio sin Bosne i Hercegovine, živio je u teškim i prelomnim danima povijesti kad je sav narod ustao protiv stoljetnog neprijatelja, turske vladavine. On se u potpunosti poistovjetio sa svojim narodom želeći ga kao ujak-franjevac duhovno podignuti. Sve svoje duhovne sposobnosti stavio je na službu narodu, politizirajući s vlastima da bi kao član bosanskog vijeća (Medžlisa) zastupao interese katolika i pravoslavaca, da bi kao narodni preporoditelj pisao o Bosni u hrvatskim — ilirskim novinama i časopisima a u slobodnim časovima opisivao svojim peroni mučnu epopeju junaštva bosansko-hercegovačkog naroda.

Fra Grga se rodio 1822. g. u Rastovači kod Posušja. Stupio je rnlad u franjevački red. Nakon završenih samostanskih škola učio je bogosloviju u Zagrebu i Pešti. Tu se već zagrijao za ilirski pokret kojem je u potpunosti pristupio. Vrativši se u Provinciju Bosnu Srebrnu Martić je djelovao na svim područjima. Radio je oko usavršavanja srednjih Škola u Provinciji. On je uglavnom sastavio pravila ili ustanove tih škola. Bio je kraće vrijeme nastavnik a i upravitelj škole u Kreševu. Fra Grga je osnovao osnovnu školu u Kreševu (1847) a zatim realnu gimnaziju u Sarajevu. On je 1872. godine doveo časne sestre milosrdnice iz Zagreba u Sarajevo da služe kao prve bolničarke. Sa svojim subratom, pjesnikom fra Ivanom Jukićem organizirao je izdavanje narodnih pjesama. Međutim, on je najviše poznat kao pjesnik velikog epa »Osvetnici« u kojem je opisao junaštvo bosansko-hercegovačkog naroda u borbi za oslobođenje od stoljetne turske vlasti. Taj je ep bio veoma čitan a neki su zbog toga nazivali fra Grgu hrvatskim Homerom. Martić je napisao još dosta pjesama, većih sastavaka, a dosta je i prevađao. On je bio uvjeren da je prosvjeta jedan od bitnih uvjeta za razvoj slobodnoga naroda.

Najdjelotvorniji fra Grgin rad bio je u Sarajevu gdje je bio dugo godina župnik i zastupnik katolika kod turskih vlasti. Cesto je morao intervenirati ne samo za katolike nego i za pravoslavce pa čak i muslimane kod vlasti. Zato je trebalo često mnogo muke a i pameti, požrtvovnosti i lukavosti. Fra Grga je sve to imao. On je u kršćanskoj slozi vidio jedini izlaz iz teških prilika bosansko--hercegovačkih od kojih su velike vlasti htjele izvući samo svoju korist. U biti dosljedan svojim principima, snalazio se Martić u tim teškim danima pa i nakon austrijske okupacije kad su austrijske vlasti htjele stvarati sebi podložnu provinciju na neslozi njenih stanovnika. Njegova »Zapamćenja« stoga su vjeran odraz te njegove snalažljivosti a i ljubavi prema svom narodu.

Upravo zato i spominjemo spomendan njegova rođenja.


JOSIP SOLDO

http://users.telenet.be/yurin/grgo.htm

view all

Fra Grga Martić's Timeline

1822
January 24, 1822
Posušje, Federacija Bosna i Hercegovina, Bosnia and Herzegovina
1905
August 30, 1905
Age 83
Kreševo, Federacija Bosna i Hercegovina, Bosnia and Herzegovina