Ivan Kukuljević Sakcinski (1816 - 1889) MP

‹ Back to Kukuljević Sakcinski surname

Is your surname Kukuljević Sakcinski?

Research the Kukuljević Sakcinski family

Ivan Kukuljević Sakcinski's Geni Profile

Records for Ivan Kukuljević Sakcinski

21,740 Records

Share your family tree and photos with the people you know and love

  • Build your family tree online
  • Share photos and videos
  • Smart Matching™ technology
  • Free!

Share

Birthplace: Varaždin, Varazdin, Croatia
Death: Died in Puhakovec, Hrvatsko zagorje
Occupation: Croatian historian, politician and writer
Managed by: Jadra (c)
Last Updated:

About Ivan Kukuljević Sakcinski

Političar, povjesničar, kulturni i javni djelatnik te književnik.

On je, svakako, najistaknutiji član obitelji Kukuljević.

Tijekom života bio je jedan od idejnih vođa hrvatskog narodnog preporoda, javni djelatnik, utemeljitelj brojnih znanstvenih disciplina, brojnih ustanova, arhiva, knjižnica, muzeja, časopisa, kulturno-povijesnih društava.

Bio je sakupljač povijesne građe, povijesnih izvora, izdavač značajnih povijesnih dokumenata, pisac znanstvenih i povijesnih rasprava, biograf, arheolog, povjesničar umjetnosti, bibliograf i bibliofil.

Školovao se u Varaždinskoj franjevačkoj gimnaziji, a 1825. godine smješten je u zagrebački Plemićki konvikt i započeo je studij filozofije, tj. viših razreda gimnazije.

Iz tog razdoblja znakovit je njegov posjet stenjevačkom župniku Tomašu Mikolušicu 1830. godine koji mu je preporučio čitati hrvatske knjige, pa je i sam počeo pisati hrvatski, premda ga u školi nitko u tom nije poučavao. 19. prosinca 1833. godine napisao je svoju prvu hrvatsku pjesmu, "Pastir" koja je, na žalost, izgubljena.

1837. godine počeo je suradivati u "Danici" gdje je u broju 50. prvi put tiskana hrvatska pjesma, Kukuljevićeva "Tuga za ljubom". 1837. godine u Zagrebu izašla je prva Kukuljevićeva knjiga, junačka igra "Juran i Sofija ili Turci kod Siska".

U studenom godine 1842. na vlastiti je zahtjev otpušten iz vojnicke službe i u prosincu imenovan "začasnim jurasorom županije zagrebacke". U to doba Kukuljević, premda samouk, počinje u "Danici" objavljivati prve povijesne članke i kulturno-povijesne studije.

Vrlo je značajan datum 2. svibanj 1843. godine kad je održao prvi govor na hrvatskom jeziku u Hrvatskom saboru.

On je prvi koji je vatreno prozborio hrvatskim jezikom istaknuvši potrebu da se od sada raspravlja u "svima nama milom hrvatskom jeziku", a time i omogući i onim članovima županijske skupštine koji ne razumiju ukočeni, tada još službeni, latinski jezik, izraziti svoje nazore.

http://hr.wikisource.org/wiki/Govor_Ivana_Kukuljevi%C4%87a_Sakcinskog_u_Hrvatskome_saboru_2._svibnja_1843.

http://www.youtube.com/watch?v=DLYMMDfA0u0

Kukuljević se 1850. godine, razočaran apsolutizmom, povukao iz političkog života. Od 1851. do 1858.g. bio je predsjednik Matice ilirske.

Pod apsolutizmom izdao je desetak povijesnih knjiga, monografija o hrvatskim kulturnim spomenicima, biografija znamenitih hrvatskih umjetnika i tekstova starih hrvatskih pisaca.

Povratkom ustava 1860.g. Ivan Kukuljević vraća se u politički život. Imenovan je velikim županom Zagrebačke županije, a 1863. godine osnovao je Samostalnu narodnu stranku. Pokreće stranački list "Domobran".

Godine 1876. Ivan Kukuljević postao je prvi predsjednik Matice hrvatske i tu je dužnost obnašao do smrti.

Umro je 1. kolovoza 1889. godine.

http://povijest.net/sadrzaj/zivotopisi/hr/323-kukuljevic-sakcinski.html

http://hr.wikipedia.org/wiki/Ivan_Kukuljevi%C4%87_Sakcinski

Ivana pl. Kukuljevića Sakcinskog (Ivan Krstitelj, Donat, Maksim, Antun)  rođen  29. svibnja 1816. u Varaždinu kao deveto, posljednje dijete u braku Antuna Kukuljevića i Antonije pl. Labaš.Tijekom života bio je jedan od idejnih vođa hrvatskog narodnog preporoda, javni djelatnik, utemeljitelj brojnih znanstvenih disciplina, brojnih ustanova, arhiva, knjižnica, muzeja, časopisa, kulturno-povijesnih društava. Bio je sakupljač povijesne građe, povijesnih izvora, izdavač značajnih povijesnih dokumenata, pisac znanstvenih i povijesnih rasprava, biograf, arheolog, povjesničar umjetnosti, bibliograf i bibliofil.

Školovao se u Varaždinskoj franjevačkoj gimnaziji, a 1825. godine smješten je u zagrebački Plemićki konvikt i započeo je studij filozofije, tj. viših razreda gimnazije. Iz tog razdoblja znakovit je njegov posjet stenjevačkom župniku Tomašu Mikolušicu 1830. godine koji mu je preporučio čitati hrvatske knjige, pa je i sam počeo pisati hrvatski, premda ga u školi nitko u tom nije poučavao. 19. prosinca 1833. godine napisao je svoju prvu hrvatsku pjesmu, "Pastir" koja je, na žalost, izgubljena. 1837. godine počeo je suradivati u "Danici" gdje je u broju 50. prvi put tiskana hrvatska pjesma, Kukuljevićeva "Tuga za ljubom". 1837. godine u Zagrebu izašla je prva Kukuljevićeva knjiga, junačka igra "Juran i Sofija ili Turci kod Siska". U studenom godine 1842. na vlastiti je zahtjev otpušten iz vojnicke službe i u prosincu imenovan "začasnim jurasorom županije zagrebacke". U to doba Kukuljević, premda samouk, počinje u "Danici" objavljivati prve povijesne članke i kulturno-povijesne studije. Vrlo je značajan datum 2. svibanj 1843. godine kad je održao prvi govor na hrvatskom jeziku u Hrvatskom saboru. On je prvi koji je vatreno prozborio hrvatskim jezikom istaknuvši potrebu da se od sada raspravlja u "svima nama milom hrvatskom jeziku", a time i omogući i onim članovima županijske skupštine koji ne razumiju ukočeni, tada još službeni, latinski jezik, izraziti svoje nazore. Kukuljević se 1850. godine, razočaran apsolutizmom, povukao iz političkog života. Od 1851. do 1858.g. bio je predsjednik Matice ilirske. Pod apsolutizmom izdao je desetak povijesnih knjiga, monografija o hrvatskim kulturnim spomenicima, biografija znamenitih hrvatskih umjetnika i tekstova starih hrvatskih pisaca. Povratkom ustava 1860.g. Ivan Kukuljević vraća se u politički život. Imenovan je velikim županom Zagrebačke županije, a 1863. godine osnovao je Samostalnu narodnu stranku. Pokreće stranački list "Domobran". Godine 1876. Ivan Kukuljević postao je prvi predsjednik Matice hrvatske i tu je dužnost obnašao do smrti. Umro je 1. kolovoza 1889. godine.

Na ostacima župne crkve koju su uništili Tatari 1242. godine sagrađena je kapela koja je 1774. godine barokizirana.  Kapelu je do XIX. stoljeća okruživalo groblje, a tu je pokopan i Antun Kukuljević Sakcinski.

view all

Ivan Kukuljević Sakcinski's Timeline

1816
May 29, 1816
Varaždin, Varazdin, Croatia
1846
August 5, 1846
Age 30
Preseka, Općina Preseka, Zagreb County, Croatia
1848
1848
Age 31
1849
1849
Age 32
1850
1850
Age 33
1861
March 31, 1861
Age 44
1889
August 1, 1889
Age 73
Puhakovec, Hrvatsko zagorje
August 2, 1889
Age 73
Zagreb, City of Zagreb, Croatia