Stjepan /Ahmed-paša Hercegović Kosača (1455 - 1517) MP

‹ Back to Hercegović Kosača surname

View Stjepan /Ahmed-paša Hercegović Kosača's complete profile:

  • See if you are related to Stjepan /Ahmed-paša Hercegović Kosača
  • Request to view Stjepan /Ahmed-paša Hercegović Kosača's family tree

共有

Birthdate:
Birthplace: Herceg Novi, Herceg-Novi, Montenegro
Death: Died
Occupation: became a Moslem and was Grand Vizier and Grand Admiral to the Sultan
Managed by: Силвия Вълкова
Last Updated:

About Stjepan /Ahmed-paša Hercegović Kosača

Ahmed Paša Hercegović ili pravim imenom Stjepan Hercegović je nekoliko puta bio veliki vezir Osmanskog Carstva. Često ga se naziva Mahmud Paša Hirvat( na turskom Hrvat) pa ga se smatra jednim od vezira koji su bili hrvatskog podrijetla. Tu teoriju podupire i knjiga "Hammer-Purgstall, History of the Ottoman empire", također i knjiga "Znameniti Hrvati Bosanci i Hercegovci u Turskoj Carevini" koju je napisao Safvet-beg Bašagić.

http://hr.wikipedia.org/wiki/Ahmed-pa%C5%A1a_Hercegovi%C4%87

http://bs.wikipedia.org/wiki/Ahmed-pa%C5%A1a_Hercegovi%C4%87_Kosa%C4%8Da

Ahmed-paša Hercegović Kosača (1455 - 21. juli 1517) je bosanski plemić iz porodice Kosača i osmanlijski veliki vezir, sin je hercega Stjepana Vukčića Kosače i Cecilije, rođen je u Herceg Novom i dobio je po ocu ime Stjepan. Njegova starija polusestra bila je pretposljednja bosanska kraljica, Katarina Kosača.

Djetinjstvo provodi u Humskoj zemlji (današnja Hercegovina) i Dubrovniku gdje započinje školovanje. Nakon pada bosanske države pod osmanlije, otac ga šalje u Carigrad kao jamca za mir. Školovao se u čuvenom Enderun mektebu gdje je primjećen njegov talenat i njegova politička karijera počinje polako rasti. Napredovanje ka osmanlijskom dvoru [uredi]

Pod imenom Ahmed prvi put se javlja 1477, u jednom fermanu sultana Mehmeda II, a već sljedeće godine bio je državni zastavnik, mirialam. U decembru 1481. ženi kćerku sultana Bajezida II, princezu Hundi-hatun, od tada njegova karijera još više napreduje. Tokom svog života obnašao je razne dužnosti, bio je sadžakbeg Burse, zatim beglerbeg Anadolije. 17. marta 1488. postao je kapudan-paša i komandovao je osmanskom mornaricom četiri godine i devet mjeseci. Nakon toga ponovo biva imenovan na dužnost anadolskog beglerbega. U martu 1497. prvi put je imenovan za velikog vezira, što je poslije sultana najveća funkcija u Osmanskom carstvu. Ahmed-paša Hercegović će još četiri puta biti na ovom istaknutom položaju . Četrdeset godina je proveo u službi trojice sultana ( Mehmed II, Bajazid II i Selim I ) i pod njihovom zastavom učestvovao u mnogim bitkama , ovo vrijeme je u osmanskoj istoriji poznato kao "zlatno doba" , a velike zasluge za to svakako pripadaju i Ahmed-paši. Potomstvo i zadužbine [uredi]

Imao je četiri sina: Ali-bega, Mustafa-bega, Ahmed-bega i Mehmed-bega te jednu kćer kojoj je dao ime po svojoj domovini - Huma. Iza sebe je ostavio brojne zadužbine po čitavoj tadašnjoj carevini: džamije, medrese, hamame, mektebe, imarete, karavannsaraje itd. Ahmed-paša je umro 1517. godine, kada se vratio iz Egipta. Ukopan je na svom imanju na Mramornom moru, u selu Dil koje je kasnije njemu u čast preimenovano u Hersek (Hercegovina) . Literatura [uredi] G.Elezović, Nekretna dobra Ahmed-paše Hercegovića u Dubrovniku - izvor za pljačku dubrovačke republike,POF I/1950. Ć.Truhelka, Tursko-slovjenskispomenici dubrovačke arhive, Glasnik Zemaljskog muzeja,XXIII, Sarajevo, 1911. B. Zlatar, Ahmed-paša Hercegović, (zbornik radova), BZK "Preporod",Mostar, 2003.

すべて表示

Stjepan /Ahmed-paša Hercegović Kosača's Timeline