Stjepan (II) Držislav Trpimirović (c.950 - 997)

‹ Back to Trpimirović surname

View Stjepan (II) Držislav Trpimirović's complete profile:

  • See if you are related to Stjepan (II) Držislav Trpimirović
  • Request to view Stjepan (II) Držislav Trpimirović's family tree

Share

Birthdate:
Death: Died
Occupation: hrvatski kralj 969. - 997.
Managed by: Jadra... away
Last Updated:

About Stjepan (II) Držislav Trpimirović

Stjepan Držislav (latin. Stephanus Dirsisclaus) je bio srednjovjeki hrvatski kralj iz dinastije Trpimirovića. Rodjen je kao sin kralja Mihaela Krešimira II. (949.- 969.) i kraljice Jelene Zadarske, a imao je 3 sina: bana Gojslava (oko 1000.- 1020.), kasnijeg kralja Krešimira III. (999.- 1035) i kratkotrajnog kralja Svetislava Surinu (jugoime: Svetoslav Suronja - 996.- 999.) koji ga je prvi naslijedio. Značajno je da je starohrvatska dinastija Trpimirovića na čelu Kraljevine Hrvatske imala čak 4 uzastopna vladara pod imenom Stjepan: Stjepan I. Miroslav (945.- 949.), Stjepan II. Držislav (969.- 995.), Stjepan III. Dobroslav (1035.- 1056.) i Stjepan IV. (naš zadnji kralj 1089.- 1091.).

Kralj Držislav je vladao od 969. do 996./997. godine.

Bio je u dobrim prijateljskim odnosima s Bizantskim Carstvom i njegov saveznik u 40-godišnjem ratu s bugarskim carom Samuilom, a takodjer je bio i glavni europski saveznik kordovskog kalifa Hišama II. protiv Berbera i Normana.


Nakon smrti oca Mihela Krešimira III., umjesto mladog Držislava je kao regent vladala njegova majka Jelena Zadarska sve do svoje smrti 976. Stjepan Držislav je zatim župana Godimira proglasio hrvatskim banom. Dotle je u Srbiji oko god. 960, bez pravog nasljednika umro veliki župan Časlav Klonimirović koji je nakratko pod svojom vlastu ujedinio župane Raške, Duklje, Paganije, Zahumlja, Travunje i Bosne. Već godine 971. Srbija postaje vazalnom pokrajinom bizantinskog carstva. Smatra se da je u to doba Bosna s većim dijelom Crvene Hrvatske došla opet u okvir Kraljevine Hrvatske, ali bez Duklje gdje je krajem 10. stoljeća zavladao Ivan Vladimir, rođak Časlava Klonimirovića.

Bugarski car Samuilo (980.-1014.) uspio je za nekoliko godina proširiti svoju vlast prama zapadu na Srbiju, istočnu Bosnu, Srijem i današnje srpsko Podunavlje (Vojvodina), kao i na dio jadranskog primorja u Dalmaciji južno od rijeke Cetine, privremeno osvojivši Sklavinije (Duklju, Travunju, Zahumlje i Paganiju). Time je postao opasan susjed hrvatskoj državi između godine 986. i 989. Car Samuilo provalio je i u Hrvatsku, ali ju nije uspio pokoriti, što pokazuje da se je Hrvatska za vladanja Krešimira II. i njegova sina Stjepana Držislava već uspjela dobro oporaviti od posljedica ranijih dinastičkih sukoba, pa je vlast Držislava opet dosezala u Bosnu i Srijem. Samuilo je tijekom tih ratova progonio i vlastite rođake koji su često spas tražili upravo u Hrvatskoj. Kralj Držislav ih je gostoljubivo primao i njih 14 nastanio u podgrađu grada Klisa. Kako su ovi bugarski bjegunci pripadali rimokatoličkoj crkvi, po savjetu splitskog nadbiskupa Martina, skupili su 994. god. novce za izgradnju crkve sv. Mihajla u Solinu.

S ciljem da što više učvrsti savezničke odnose, Bazilije II. je ustupio Stjepanu Držislavu na upravu dalmatinske gradove i većinu otoka do Kvarnera (kao nekoć i Tomislavu). Samom Držislavu je Bizant priznao kraljevski naslov i obdario ga kraljevskim znakovima: krunom, žezlom, plaštom i zlatnom jabukom, pa ga je odlikovalo titulom carskog "eparha i patricija". Dugi mir u 10. stoljeću između Hrvata i Mlečana omogućio je i razvitak trgovine na moru. Međutim Mlečani koji su najviše profitirali tom trgovinom, nakon što su obnovili dobre odnose s Bizantom i njemačko-rimskim carstvom, odlučili su nakon Držislava od 996. prestati plaćati "uobičajeni danak" (solitus census) Hrvatima i Neretvanima, što je dovelo do novih sukoba na Jadranskom moru pod novim mletačkim duždom Petrom II. Orseolo.

Držislav je bio jedan od najdužih hrvatskih vladara koji je kraljevao oko 3 desetljeća, a pred kraj života od 990. godine je za podkralja i nasljednika proglasio svoga najstarijeg sina, Svetislava Surinu. U arheološkom muzeju Split se čuva ploča s oltara crkve u Kninu gdje piše latinski: CLV DUX HROATOR IN TE PUS D IRZISCLV DUCE MAGNU - što bi značilo: Svetoslav, hrvatski princ u doba velikog kralja Držislava. Napomena: u jugoslavenskoj historiografiji i dijelom sve do danas se spomenuti Svetislav Surina često navodi iskrivljeno pod 'srboidnim' imenom kao tzv. "Svetoslav Suronja", što je pogrješno.

Kralj Stjepan Držislav umro je god. 996./997, a za sobom je ostavio 3 sina: Svetislava Surinu, Krešimira i Gojslava. Izmedju tih sinova su nakon smrti Držislava nastupili dinastički sukobi i višegodišnje borbe za prijestolje, pa je zato Hrvatska država na prijelazu 10./11. stoljeća opet jako oslabila i izgubila većinu otoka i dalmatinske gradove, te svu Crvenu Hrvatsku na jugoistoku. Prvo je nakratko zavladao najstariji sin Svetrislav Surina (996.- 999.), a kada je ovaj svrgnut, kroz duže vrijeme je vladao njegov brat Krešimir III. (999.- 1030.) koji je bio i otac Držislavova unuka i kasnijeg kralja Stjepana III. Dobroslava (1030.- 1056).

http://hr.metapedia.org/wiki/Najja%C4%8Di_Trpimirovi%C4%87i