Vinko Foretić (1901 - 1986) MP

‹ Back to Foretić surname

Is your surname Foretić?

Research the Foretić family

Vinko Foretić's Geni Profile

Records for Vinko Foretić

312,959 Records

Share your family tree and photos with the people you know and love

  • Build your family tree online
  • Share photos and videos
  • Smart Matching™ technology
  • Free!

Share

Birthplace: Korčula, Općina Korčula, Dubrovnik-Neretva County, Croatia
Death: Died in Dubrovnik, Općina Dubrovnik, Dubrovnik-Neretva County, Croatia
Managed by: Ricardo Foretich Oyarzún
Last Updated:

About Vinko Foretić

http://dar.nsk.hr/?autor=3&a=51

Foretić, Vinko, hrv. povjesničar i arhivist (Korčula, 2. VIII. 1901 – Dubrovnik, 17. VII. 1986).

Studirao povijest i zemljopis u Pragu, Beču i Zagrebu, gdje je 1923. na Filozofskom fakultetu diplomirao i 1936. doktorirao. Radio kao gimnazijski prof. 1925–41. te arhivist u Državnome (Povijesnom) arhivu u Dubrovniku 1941–73., kojem je 1944–63. bio i ravnateljem. Umirovljen 1973. u zvanjima višega znanstvenoga suradnika i arhivskoga savjetnika; od 1950. član suradnik JAZU (danas HAZU).

Vrstan poznavatelj arhivskoga gradiva, proučavao je poglavito prošlost Dubrovnika i Korčule, a znatne prinose ostvario istraživanjem opće hrv. ranosrednjovj. povijesti, proučavanjem života i rada M. Držića te hrv. nar. preporoda u Dalmaciji. Napisao je oko 250 tematski raznolikih znanstv. i stručnih radova. Dio njegovih napisa posvećen je arhivskoj problematici, u kojoj se, uz rad na sređivanju Dubrovačkog arhiva, os. istaknuo na području izradbe arhivskoga zakonodavstva i u pitanjima restitucije dubrovačkoga gradiva. Leksikografskim prilozima surađivao je u više izd. LZ-a.

Posmrtno je u njegovu čast izdan Zbornik radova o Vinku Foretiću (1994). Gl. djela: Otok Korčula u srednjem vijeku do g. 1420 (1940), Povijest Dubrovnika do 1808 (I–II, 1980) i Župa Pridvorje 1584–1984 (1984).

FORETIĆ, Vinko, povjesničar i arhivist (Korčula, 2. VIII. 1901 — Dubrovnik, 17. VII. 1986). Klasičnu gimnaziju završio u Splitu 1919, a povijest i zemljopis studirao u Pragu, Beču i Zagrebu, gdje je na Filozofskom fakultetu diplomirao 1923. i 1936. doktorirao tezom Korčula u srednjem vijeku do g. 1420. Bio gimnazijski profesor u Sinju 1925/26, Dubrovniku 1927–32, Cetinju 1932–36, kamo je bio premješten zbog svojih nacionalnih gledišta, i ponovno u Dubrovniku 1936–41. Od 1941. do umirovljenja 1973. radio je u Dubrovačkom arhivu; 1944–63. bio vršilac dužnosti upravitelja, upravitelj i direktor. God. 1950. imenovan je suradnikom JAZU (danas HAZU), 1957. postao viši znanstveni suradnik i arhivski savjetnik. Predavao je na Postdiplomskom studiju Filozofskog fakulteta u Zadru i sudjelovao na mnogim znanstvenim skupovima u zemlji i inozemstvu. Napisao je nekoliko knjiga i oko 250 znanstvenih rasprava i studija, stručnih prinosa i različitih sastavaka. Njegovi interesi kreću se u širokom rasponu od doseljenja Hrvata do poč. XX. st., a ponajvećma se bavio poviješću Dubrovnika i Korčule, srednjovjekovnom hrvatskom prošlošću, pomorstvom, kulturnom povijesti, arhivistikom u teoriji i praksi, leksikografijom. Foretićevo zanimanje za Dubrovnik ogledalo se u proučavanju njegove političke, gospodarske i široko shvaćene kulturne povijesti. Od većeg su značenja za opću hrvatsku povijest rasprave o dubrovačkim bratovštinama (Časopis za hrvatsku poviest, 1943, 1–2), o najstarijem dubrovačkom teritoriju (Rad JAZU, 1951, 283) i o prijelomnoj god. 1358 (Starine, 1960, 50). U više je sintetskih radova osvijetlio veća razdoblja povijesti Dubrovačke Republike, a pisao je također o prošlosti njezinih područja, o povijesnim svezama s hrvatskim krajevima od sjeverne Hrvatske do Boke kotorske te s novootkrivenim zemljama, posebice američkim kontinentom. Bavio se i životom i djelovanjem Marina Držića (Rad JAZU, 1965, 338). Kruna njegovih proučavanja jest Povijest Dubrovnika do 1808, prva i dosad najopsežnija i najpoznatija znanstvena obradba, s naglaskom na političkim sastavnicama, »reprezentativno djelo totaliteta njegova razvoja« (J. Lučić). Istraživanjem povijesti Korčule F. se bavio od svojih prvih radova 1929. U knjizi Otok Korčula u srednjem vijeku do g. 1420. (1940) višeslojno prati povijesni razvitak otoka od starog vijeka do definitivne uspostave venecijanske vlasti. U rukopisu je ostavio nedovršen pregled povijesti Korčule od 1420. do 1914. Poslije je pisao o korčulanskom stanovništvu i naseljima, društvenoj, političkoj i vojničkoj prošlosti, o povijesti brodogradnje, Marku Polu, o Korčuli u domaćim i međunarodnim relacijama, napose o odnosima s Dubrovnikom, Hvarom i Bokom kotorskom te o moreški, igri koja je i danas svojevrstan korčulanski fenomen. Pokušaj svojevrsne sinteze jest rasprava Presjeci kroz prošlost Korčule (Zbornik otoka Korčule, 1972, 2), a koristan je prikaz historiografije o Korčuli nakon 1944 (Korčulanski zbornik, 1980, 1). F. se bavio i srednjovjekovnom hrvatskom povijesti, zauzimajući se za poštivanje izvora. Pronašao je, objavio i analizirao kodeks znamenit za ranosrednjovjekovnu povijest Hrvata, pokrenuvši niz pitanja (Korčulanski kodeks iz 12. stoljeća i vijesti iz doba hrvatske narodne dinastije o njemu. Starine JAZU, 1956, 46). Rasprava Dalmacija prema Hrvatskoj do 1107. godine (Pomorski zbornik, 1969, 7) opsežna je sinteza tadašnje dalmatinske povijesti. Studija Smještaj Hrvata i Srba u srednjem vijeku s naročitim obzirom na Crvenu Hrvatsku (Dubrovnik, 1969, 4), koja razmatra zamršenu i zanimljivu problematiku, izazvala je polemiku (T. Macan). Pisao je također o odnosu dubrovačke i splitske crkve, o povijesnim vrelima glede pokrštenja Hrvata, o povijesti dalmatinskih Romana u srednjem vijeku i o povjesničaru Ivanu Lučiću. Obrađujući u više rasprava hrvatski narodni preporod u Dalmaciji, napisao je sintetski prikaz do pol. XIX. st. (Prva faza hrvatskog narodnog preporoda u Dalmaciji do sredine 19. stoljeća, Kolo, NS 1966, 8–10). Znatan je Foretićev udio u proučavanju hrvatskog pomorstva, napose Dubrovnika i Korčule, a veće su rasprave Udio naših ljudi u stranim mornaricama i općim pomorskim zbivanjima kroz stoljeća (Pomorski zbornik, 1962, 1), sintetski pregled od srednjega vijeka do 1941, i Nekoliko pogleda na pomorsku trgovinu Dubrovnika u srednjem vijeku (Dubrovačko pomorstvo. Zbornik u spomen sto godina Nautičke škole u Dubrovniku, Dubrovnik 1952), »nezaobilazan doprinos proučavanju pomorsko-trgovačkih odnosa Dubrovnika do 16. st.« (A. Kisić). F. se istaknuo kao marljiv i plodonosan arhivski djelatnik. Bio je inicijator prvog arhivskog poslijeratnog zakona i znatno pridonio prihvaćenim zakonskim formulacijama. Potaknuo je restituciju dokumenata staroga dubrovačkog arhiva iz Beča i iz Zadra (Arhiv Lastova). Bio je višegodišnji član upravnih odbora i vijeća arhivista (1953–60). Radio je na sređivanju dubrovačkog arhiva i vrijednih crkvenih arhiva. Znanstveno je više puta prikazivao historijat dubrovačkog arhiva, stanje njegovih fondova i zbirkâ te općenito rad, pojedinačne i tematski povezane arhivalije. Zalagao se za izdavanje arhivskih dokumenata. Spoj arhivistike i bibliografije tvore svojevrsni prilozi o znanstvenim istraživanjima u dubrovačkom arhivu (Dubrovnik, 1956–58; 1963–70; Arhivist, 1979, 1–2). Njegov otipkani Vodič kroz dubrovački arhiv dragocjeno je pomagalo u praktičnoj uporabi i danas. Osim spomenutoga F. je svoje znanstvene i stručne radove i članke objavljivao u zbornicima, časopisima i listovima Narodna svijest (1928–29, 1931, 1939–40), Dubrovnik (revija; 1929), Katolički tjednik (1929), Novi čovjek (1929), Šišićev zbornik (Zagreb 1929), Zetski glasnik (Cetinje 1931), Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku (1935–49), Novo doba (Split 1937–38, 1940), Obzor (1937), Dubrava (1940–41), Nastavni vjesnik (1940–41), Hrvatska (1944), Annales de l’Institut français de Zagreb (1946–47), Geodetski list (1947), Pomorstvo (1947, 1954), Dubrovački festival (Dubrovnik 1950; pretiskano u: 42. Dubrovački ljetni festival. Dubrovnik 1991), Dubrovački vjesnik (1951, 1962–68), Historijski zbornik (1951), Anali Historijskog instituta JAZU u Dubrovniku (1952, 1956, 1959, 1962), Brodogradnja (1952), Mogućnosti (1954, 1956, 1958, 1967, 1982), Naše more (1954, 1959, 1964, 1983), Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji (1954, 1956, 1962, 1980), Arhivist (Beograd 1955, 1969, 1979), Građa za povijest književnosti hrvatske (1955), Vjesnik bibliotekara Hrvatske (1955–57), Peristil (1957, 1960), Vesnik Vojnog muzeja JNA (Beograd 1958), Radovi Instituta JAZU u Zadru (1959), Beritićev zbornik (Dubrovnik 1960), Arhivski vjesnik (1961, 1970), Matica, iseljenički kalendar (1961, 1970), Dubrovnik (1962–63, 1965, 1967–70), Zadarska revija (1962), Pomorski zbornik (1963, 1967), Minijatura u Jugoslaviji. Katalog izložbe (Zagreb 1964), Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena (1964, 1971), Spomenica 650-godišnjice Ljekarne »Male braće« u Dubrovniku (Zagreb 1968), Zbornik Jugoslavija-Italija (Zagreb 1968), Dubrovački horizonti (1969), Radovi međunarodnog simpozija Geometrija i algebra početkom XVII stoljeća. Povodom 400-godišnjice Marina Getaldića (Zagreb 1969), Zbornik radova o Marinu Držiću (Zagreb 1969), Makarski zbornik (Makarska 1970), Spomenica Gospe Anđela u Orebićima 1470–1970 (Omiš 1970), Zbornik otoka Korčule (1970, 1972–73), Zbornik o Petru Hektoroviću (Zagreb 1970), Lanterna Sv. Marka (1971, 1979), Nedjeljna Dalmacija (1971), Dalmacija 1870 (zbornik; Zadar 1972), Adriatica maritima (1974), Moreška. Korčulanska viteška igra (zbornik; Korčula—Ljubljana 1974), Zbornik Više pomorske škole u Kotoru (Kotor 1974), Opći šematizam Katoličke crkve u Jugoslaviji (Zagreb 1975), Pelješki zbornik (Zagreb 1976), III convegno internazionale di studi salentini e I congresso storico di terra d’Otranto (Lecce 1976), Radovi Instituta za hrvatsku povijest (1977, 1981), Congressi sulle relazioni tra le due sponde adriatiche (Rim 1979, 1981), Vjesnik historijskih arhiva u Rijeci i Pazinu (1980, 1982), Filologija (1982), Vita religiosa, morale e sociale ed i concilii di Split (Spalato) (Padova 1982), Croatica Christiana periodica (1983), Jugoslovenske zemlje i Rusija za vreme srpskog ustanka 1804–1813 (Beograd 1983), Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru (1983/84), Varaždinski zbornik (Varaždin 1983), Don Frane Bulić. Katalog izložbe (Split 1984), Hrvatski narodni preporod u Splitu (zbornik; Split 1984), Samostan Male braće u Dubrovniku (Zagreb 1985), Zbornik kotorske sekcije Društva istoričara Crne Gore (Kotor 1985; p.o. Spomenica Matije Zmajevića. Kotor 1985), Zbornik radova o dubrovačkom učenjaku Stjepanu Gradiću (1613–1683) u povodu 300. obljetnice smrti (Zagreb 1985), Zbornik Župe dubrovačke (Dubrovnik 1985), Romania et Slavia Adriatica (Hamburg 1987), Arheološka istraživanja u Dubrovniku i dubrovačkom području (Zagreb 1988), Hrvatski narodni preporod — Ilirski pokret (J. Šidak i dr.; Zagreb 1988, 19902), Građa i prilozi za povijest Dalmacije (Split 1990), Počeci hrvatskog kršćanskog i društvenog života od VII. do kraja IX. st. (zbornik; Split 1990), Župa Svetog Petra — Dubrovnik (suautor; Dubrovnik 1991), Godišnjak grada Korčule (Korčula 1996). Opsežne tekstove o Dubrovniku napisao je u Hrvatskoj enciklopediji i u Pomorskoj enciklopediji, kojoj je bio suradnik u oba izdanja, a također je surađivao u Enciklopediji Jugoslavije, Enciklopediji likovnih umjetnosti i HBL. F., kao Šišićev i Baradin đak, bio je pripadnik tradicionalne historiografije, jedan od posljednjih hrvatskih povjesničara koji je obuhvatio tako širok vremenski i tematski raspon. Temeljeni na arhivskoj građi, koju je vrsno poznavao, njegovi radovi odlikuju se akribijom i pouzdanošću, posebice u predočavanju činjenica. Svojim raznolikim djelatnostima pridonio je i upoznavanju i čuvanju hrvatske spomeničke baštine. Posmrtno je 1991. dobio Nagradu grada Dubrovnika za životno djelo.

DJELA: Otok Korčula u srednjem vijeku do g. 1420. Zagreb 1940. — Povijest Dubrovnika do 1808, 1–2 (s bibliografijom do 1977). Zagreb 1980. — Pogled na prošlost župe Pridvorje. Župa – Pridvorje 1584–1984. (Pridvorje) 1984.


LIT.: T. Mortiđija: Djelo prof. V. Foretića. Dubrava, 3(1935) 21, str. 4. — I. Esih: Istraživači prošlosti hrvatskih otoka. Gospodarstvo, 4(1944) 202, str. 7–8. — V. Valčić: Dr Vinko Foretić, Korčulanski kodeks 12. stoljeća i vijesti iz doba hrvatske narodne dinastije u njemu. Starine, 1956, knj. 46. Zadarska revija, 5(1956) 3, str. 209. — R.Bogišić: Dvije značajne radnje iz književne prošlostiDubrovnika. Dubrovnik, 8(1965) 4, str. 89–90. — D. Pavlović: Vinko Foretić o Marinu Držiću. Rad JAZU, 1965, knj. 338. Prilozi za književnost, jezik, istoriju i folklor (Beograd), 1966, XXXII/1–2, str. 101–105. — M. Gjivoje: Otok Korčula. Zagreb 1968, 304, 307–308, 331. — Isti: Vinko Foretić historičar Korčule (s bibliografijom). Zbornik otoka Korčule, 1(1970) str. 60–67. — T. Macan: Osvrt na raspravu Vinka Foretića »Smještaj Hrvata i Srba u srednjem vijeku...« Dubrovnik, 13(1970) 1, str. 91–95 i u: Povijesni prijepori, Dubrovnik 1992, 97–102. — Isti: Nakon kvaka ključ. Ibid., 2, str. 109–110. — (Osvrti na Povijest Dubrovnika): M. Gjivoje, Matica, 30(1980) 7/8, str. 50. — T. Kulinić, Marulić, 13(1980) 3, str. 292–293. — A. Di Vittorio, Nuova rivista storica (Perugia), 64(1981) 3/4, str. 484–486. — B. Krekić, Slavic Review (Chicago), 41(1982) 4, str. 747–748. — J. Lučić, Anali Zavoda za povijesne znanosti Istraživačkog centra JAZU u Dubrovniku, 19–20(1982) str. 488–493. — St. B., Československy časopis historicky (Praha), 30(1982) 5, str. 758. — J. Skowranek (J. S.), Przegląd historyczny (Warszawa), 74(1983) 1, str. 203–204. — J. D. Mitrović, Balcanica (Beograd), 16–17(1985–86) str. 315–319. — (Nekrolozi i dr.): Dubrovački vjesnik, 32(1986) 1866, str. 10. — L. Depolo, Glas koncila, 25(1986) 37, str. 7. — I. Ficović, Arhivski vjesnik, 29(1986) str. 193–195. — M. Jerinić, Slobodna Dalmacija, 44(1986) 12817 (1. izd.), str. 6. — M. Kapović, Dubrovnik, 29(1986) 4/5, str. 193–194. — V. Rabadan (V. R.), Veritas, 25(1986) 9, str. 28. — M. Švab, Oko, 13(1986) 378, str. 21. — I. Bošković, Marulić, 20(1987) 5, str. 665–666. — J. Lučić, Anali Zavoda za povijesne znanosti Istraživačkog centra JAZU u Dubrovniku, 24–25(1987) str. 261–263. — Isti, Dubrovački horizonti, 29(1987) 27, str. 282. — S. Obad, Prilozi povijesti otoka Hvara, 13(1987) str. 97–98. — N. Šetić, Vjesnik Historijskih arhiva u Rijeci i Pazinu, 29(1987) str. 317–318. — I. Voje, Zgodovinski časopis (Ljubljana), 41(1987) 1, str. 173–174. — S. Seferović (S. S.), Dubrovački vjesnik, 42(1991) 2102, str. 14. — L. Depolo, Glas koncila, 31(1992) 36, str. 7. — M. Jerinić (M. J.), Slobodna Dalmacija, 50(1992) 14988, str. 22. — S. Seferović (S. S.), Dubrovački vjesnik, 43(1992) 2170, str. 7. — S. Žaknić, Slobodna Dalmacija, 50(1992) 14986, str. 21. — Zbornik radova o Vinku Foretiću (s potpunom bibliografijom njegovih radova do 1991). Dubrovnik—Korčula 1994. — (Osvrti na Zbornik radova o Vinku Foretiću): M. Jerinić, Slobodna Dalmacija, 52(1994) 15602, str. 27. — Isti, Ibid., 15641, str. 24. — Ž. Petković, Ibid., 15604, str. 13. — S. Seferović, Dubrovački vjesnik, 45(1994) 2261, str. 11. — V. Pavić, Školske novine, 44(1995) 41, str. 13. — P. Vuletić (Don Pero): Dr. Vinko Foretić. Dubrave hrid, 1(1994) 1, str. 20. — V. Gotovac: Regije ostvaruju Hrvatsku. Znakovi za Hrvatsku. Zagreb 1995, 183–189. — S. Antoljak: Renesansa hrvatske historiografije. Pazin 1996.


Miljenko Foretić i Redakcija Hrvatskoga biografskog leksikona (1998)

view all

Vinko Foretić's Timeline

1901
August 2, 1901
Korčula, Općina Korčula, Dubrovnik-Neretva County, Croatia
1939
1939
Age 37
1986
July 17, 1986
Age 84
Dubrovnik, Općina Dubrovnik, Dubrovnik-Neretva County, Croatia
????