dr.sc.kem. mr.ph. Zdenka Paula Kesterčanek

          Prilog poznavanju života i rada dr. sc. mr. ph. Zdenke Kesterčanek – Semelić (1890-1987)

Zdenka Kesterčanek rođena je 7. studenog 1890, godine u Dubravi kraj Zagreba. Ispit zrelosti položila je u jesen 1909. na Zemaljskom ženskom liceju u Zagrebu. Ljekarničku praksu obavila je u ljekarni dr. Brune Vouka u Zagrebu te od 3. studenog 1910. u ljekarni Slavka Župana u Travniku. Kao ljekarnički aspirant radila je od 1. lipnja 1912. u ljekarni Stefana Romčevića u Sarajevu, a od 1 srpnja do 30. rujna 1913. u ljekarni Lovre Blaževića u Mostaru. Studij farmacije završila je 16. srpnja 1914. na Sveučilištu u Beču. Istovremeno je radila od 1. veljače do 31. svibnja 1914. u ljekarni Citron u Beču. Kao asistent farmacije radila je od 28. studenog 1917. u ljekarni Apotheke von Emil Eidenbenz u Zürichu, od 1. srpnja do 30. studenog 1918. u ljekarni Pharmacie de L' universite Taucher u Genevi, od 1. ožujka do 31. svibnja 1919. u ljekarni Pharmacie de Kursal u Montreuxu, te od 1. lipnja 1919. do 31. ožujka 1920. u ljekarni Gerok u Lausanni. Doktorsku disertaciju pod nazivom „Synthese von Azoxinen und Thiazinen der Naphtalinreihe“ iz organske kemije izradila je kod prof. Kehrmanna na Sveučilištu u Lausanni, te postigla stupanj doktora znanosti 16. prosinca 1919. Iste godine objavljen joj je rad izrađen zajedno s Henrijem Goldsteinom pod nazivom „Sur les 1,2-naphtophe-nazoxines“ u Helvetica Chimica Acta. Doktorska disertacija tiskana joj je 1920. u Zagrebu, a 1921, objavljena je u Revue Chimique. U Jugoslaviju se Zdenka Kesterčanek vratila 1920. i sa mr. ph. Olgom Kesterčanek kupuje ljekarnu Antuna Valle u Dubrovniku. Dugi niz godina bila je suvlasnik, a zatim vlasnik ove ljekarne. Za to vrijeme formirala je odio za izradu ljekarničkih specijaliteta, u kojem su se proizvodila 3 njezina specijaliteta (Figol, Jadranka čaj i Plantea čaj) odobrena od Ministarstva narodnog zdravlja. Bila je ispitivač za tirocinalne ispite i sudski vještak za kemiju u Dubrovniku. Od 1931. do 1941. član je uprave Apotekarske komore u Beogradu. Za vrijeme II. svjetskog rata pomagala je NOB davanjem lijekova, zavojnog materijala i novca, te zaštićivanjem progonjenih farmaceuta. Od 1948. do umirovljenja 1953. radila je u svojoj bivšoj ljekarni, a nakon toga, honorarno, kao farmaceut i kemičar u „Dalmacija-bilju“, gdje je uredila i vodila laboratorij. Osim toga aktivno je surađivala u raznim kulturnim, socijalnim, staleškim i sportskim društvima. Sudjelovala je u organizaciji Međunarodnog kongresa Pen-kluba, Međunarodnog kongresa žena i Apotekarskog kongresa, koji su se održavali u Dubrovniku. Uz sve te stručne i društvene aktivnosti našla je vremena i za znanstveni rad, za koji se opredijelila još u Švicarskoj. Autorice ovog priloga prikupile su podatke za ukupno 16 objavljenih radova. Iz njih je vidljivo da se Zdenka Kesterčanek posvetila proučavanju povijesti farmacije oko 1938. godine. Spojivši ljubav prema struci i Dubrovniku, u kojem će provesti 67 godina plodnog života i rada, vođena znanstvenoistraživačkim porivom, na poticaj supruga dr. Franje Kesterčaneka, posvetila se proučavanju dubrovačkog ljekarništva. Radeći na izvornom arhivskom materijalu, pronađenom u bogatom dubrovačkom arhivu, naročito iz XIV. do XVI. stoljeća, dala je originalan doprinos proučavanju povijesti dubrovačkog ljekarništva. Rezultate svojih istraživanja objavila je u nizu radova tiskanih u domaćoj i stranoj stručnoj literaturi, te prikazala u predavanjima na kongresima i sastancima farmaceuta i povjesničara znanosti. Budući je svoja istraživanja izvršila veoma pomno, dopunila je podatke ostalih istraživača, te potpuno osvijetlila sliku dubrovačkog ljekarništva starijeg doba. Na taj način najbolje se odužila gradu koji joj je nakon evropskog iskustva pružio gostoprimstvo, i u kojem je stvorila dom i uspješnu karijeru. Ne samo da je bila među prvim ženama farmaceutima koje su postigle stupanj doktora znanosti već i medu prvim povjesničarima farmacije u nas. Bila je član Naučnog društva za historiju zdravstvene kulture Jugoslavije, Internacionalnog društva za povijest farmacije, Farmaceutskog društva Hrvatske i Sekcije za povijest medicine Zbora liječnika. Farmaceutsko društvo Hrvatske dodijelilo joj je Medalju Domac 1972. godine, najviše priznanje koje ovo društvo daje istaknutim predstavnicima struke za naročite zasluge. Umrla je 8. srpnja 1987. u dobi od 97 godine.

Biserka Belleza, Zdenka Sušnić - Fliker, Odsjek za povijest medicinskih znanosti JAZU, Zagreb