don Josip Čobrnić (1789 - 1852) MP

public profile

Is your surname Čobrnić?

Research the Čobrnić family

don Josip Čobrnić's Geni Profile

Records for don Josip Čobrnić

334,233 Records

Share your family tree and photos with the people you know and love

  • Build your family tree online
  • Share photos and videos
  • Smart Matching™ technology
  • Free!

Share

Birthplace: Makarska, Hrvatska
Death: Died in Makarska, Hrvatska
Managed by: Lara Urlić(Bartulović)
Last Updated:

About don Josip Čobrnić

Doktor teologije, kanonik u Makarskoj, studirao u Padovi, predavao retoriku u Asolu, klasične jezike u Zadru i Splitu, promicatelj prosvjete u Makarskoj.

http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=4075

ČOBARNIĆ, Josip (Ciobarnich, Čobrnić), pjesnik (Makarska, 16. III. 1790 — Makarska, 10. XI. 1852). Jedan od posljednjih dalmatinskih i hrvatskih pjesnika latinskoga jezičnog izraza. Srednju školu i studij teologije pohađao u Padovi 1802–14. Zaređen za svećenika 1814. Predavao retoriku u Asolu 1814/15, grčki i latinski jezik u Splitu 1817–21. te biblijske znanosti u sjemeništu u Zadru 1821–24. God. 1825. postao direktor gimnazije u Splitu. Od 1832. do 1842. bio i direktor tamošnjega arheološkog muzeja, a 1835–42. splitski župnik i kanonik. Prepozit u Makarskoj postao 1842. — Prve latinske pjesme počinje objavljivati u Splitu 1816. Važnija su mu djela spjevovi Ecclesia Jadertina, Ecclesia Salonitana i Martyres Salonitani. Pisao je i prigodne pjesme u slavu habsburških vladara. Glavno mu je djelo posmrtno tiskan ep Dioclias (Dioklijada), u 2202 stiha, koji nosi naslov po rimskom caru Dioklecijanu. U prvom pjevanju opisan je dolazak Dioklecijanova dvorjanina Atanazija (tako u bilješkama, u tekstu: Anastiades!) u Solin. On solinskom biskupu Petru objašnjava događaje u Rimu. Opisuje progone kršćana, a zatim i čudesan prelazak careve kćeri Artemije na kršćanstvo, kao i njezinu mučeničku smrt. Nadahnut tim događajem Atanazije moli Petra da i njega pokrsti. Nakon krštenja Petar govori o nastanku Salone i o hrabrosti njezinih stanovnika u sukobu s Rimom. U drugom pjevanju Atanazije razgleda Dioklecijanovu palaču. U maštovitu opisu palače razabire se stanje arheoloških znanja o njoj kakvo je bilo za Čobarnićeva života. U trećem je pjevanju opisan konac careva života. Pjesnik najprije dočarava Dioklecijanovo prisjećanje na slavne životne trenutke, a potom mňre koje mu priređuju uspomene na pogubljivanje kršćana. Nakon hvalospjeva mučenicima ep završava Dioklecijanovom spoznajom Božje kazne koja ga stiže u obliku ludila i mučne smrti. — Metrička je osobitost spjeva u tome što se u njemu izmjenjuje osam različitih klasičnih metara, odnosno strofa. U predgovoru pjesnik sam tumači da je u heksametru iznio dijelove sadržaja koje smatra povijesnom istinom, a u ostalim vrstama stiha one koji su poetska invencija. Stoga svoje djelo naziva carmen polymetrum. Od rimskih su pjesnika na Čobarnića osobito utjecali Vergilije i Horacije.

DJELA: Laudatio in funere Pauli Clementis Miossich... Viennae 1838. — Illustrissimo ac reverendissimo D.D. Josepho Godeassi... carmen... Spalati 1840. — Die natali suae majestatis Francisci Josephi, imperatoris et regis... Ode... Vindobonae 1849. — Josephi Ciobarnich, Macarscensis praepositi Dioclias, carmen polymetrum. Spalati 1881. — I carmi imperatorii ed altri latini. Rovereto 1892. — Il III della Diocleide (naslov originala Dioclias, prev. G. Zarbarini). Spalato 1902.


LIT.: Š. Ljubić: Dizionario biografico degli uomini illustri della Dalmazia. Vienna—Zara 1856, 85. — L. C. Pavissich i G. Ipsich: Elogio di Monsignor Giuseppe Ciobarnich preposito della concattedrale di Macarsca morto il 10 novembre 1852. Spalato 1877. — T. Erber: Storia dell’ I. r. ginnasio superiore in Zara. Zara 1905, 184. — F. Bulić: Razvoj arheoloških istraživanja i nauka u Dalmaciji kroz zadnji milenij. Zbornik Matice hrvatske o tisućoj obljetnici Hrvatskog kraljevstva. Zagreb 1925, 144. — M. Marković: Poetae latini Dalmatae inediti. Živa antika, 2(1952) 2, str. 308–309. — T. Smerdel: Un latinista sopra il poeta Pindaro. Ibid., 8(1958) 1, str. 99–100. — Ž. Puratić: Dioklijada Josipa Čobarnića. Ibid., 16(1966) 1/2, str. 338–341. — Š. Jurić: Iugoslaviae scriptores Latini recentioris aetatis, I/2. Zagrabiae 1971. — V. Vratović: O recepciji Horacija u hrvatskih latinista. Forum, 14(1975) 9, str. 529–531; i u: Hrvatski latinizam i rimska književnost. Zagreb 1989, 166. — F. Buškariol: Obljetnica rođenja Josipa Čobrnića. Obavijesti. Hrvatsko arheološko društvo, 21(1989) 2, str. 44–45.


Aleksandar Sunko (1993)

view all

don Josip Čobrnić's Timeline

1789
March 16, 1789
Hrvatska
1852
November 10, 1852
Age 63
Makarska, Hrvatska