Petar - Péter Keglevich de Buzin - Keglević Buzinski, II (c.1476 - c.1555) MP

public profile

View Petar - Péter Keglevich de Buzin - Keglević Buzinski, II's complete profile:

  • See if you are related to Petar - Péter Keglevich de Buzin - Keglević Buzinski, II
  • Request to view Petar - Péter Keglevich de Buzin - Keglević Buzinski, II's family tree

分享

Nicknames: "Petar Keglević od Bužima"
Birthdate:
Death: Died in Krapina, Krapina-Zagorje, Croatia
Occupation: Ban of Jajce (1521-26), Ban of Croatia, Slavinia and Dalmatia (1537-41), bani helytarti 1532-1537 Horvat ban 1537-1541
Managed by: Jadra... away
Last Updated:

About Petar - Péter Keglevich de Buzin - Keglević Buzinski, II

http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=18657

Ivanov sin, ban → PETAR, znatno je proširio obiteljske posjede i njihovo središte premjestio u današnje Hrvatsko zagorje (Krapina, Kostel i Lobor u Varaždinskoj županiji, Blinje u Zagrebačkoj, Bijela Stijena u Križevačkoj). Dioba posjeda Krapine i Kostela s Mihovilom Imreffyjem 1525. dovela je do stoljetnoga sukoba Keglevićâ s njegovim nasljednicima Székelyima. Petar je imao sinove Jurja (u. 1553), Ivana (u. prije 1547), Franju (u. 1558), Gašpara (u. 1552), Nikolu (spominje se 1539–57), Petra (u. 1566), Šimuna (u. 1578) i Matiju (spominje se 1539–84) te kćer Anu (spominje se 1525–46), a prema reljefu na nadgrobnom spomeniku u crkvi Blažene Djevice Marije u Pregradi, i Suzanu.

http://www.pregrada.hr/1_opregradi_kostel.php

Keglevići Stara hrvatska plemićka obitelj Keglević od Bužima pred turskom najezdom morala je napustiti svoje posjede u Bosni u okolici Bihaća da bi konačno našli svoje stalno boravište u Hrvatskom zagorju. Posjede u Bosni morao je napustiti Petar Keglević 1521.g. da bi 1523.g. kupio kostelsko i krapinsko vlastelinstvo.


Grb obitelji Keglević

Plemićki grb obitelji Keglević sačuvan je na pečatima isprava, na dovratku dvorca Gorica, a na istom mjestu nalazi se i poluoštećeni grb iznad glavnog ulaza. Na dvije trećine gornjeg štita su dva zlatna, okrunjena i ustobočena lava koji na plavoj podlozi drže srebrni mač sa zlatnom krunom. Na donjoj trećini naizmjenično su poredane tri crvene i dvije srebrne vodoravne linije.

Petar II. Keglević, rodio se između 1476. - 1479.godine. Bio je jajački ban od 1520. do 1537.g. i ban Hrvatske od 1537. do 1542.godine. 1523.g. Keglević je gospodar Čaklovca, grada na Psunju, u istočnom dijelu Križevačke županije te drži u svojim rukama i grad Podvršje u Požeškoj županiji, a založio mu ga biogradski ban Franjo Hedervari. 1523.g. Petar Keglević kupuje Krapinu i Kostel i pretvara ga u stalno prebivališe obitelji Keglević. 1540.g., kad je njegova kći Ana udana za gašpara Ernušta, posjednika Međimurja, Đurđevca, Prodaviće i Koprivnice, ostala udovica, zauzeo je Petar Keglević i cijelo Međimurje i ostale Ernuštove posjede, tvrdeći da je njegova kći ostala trudna, a pokojni zet da ga je imenovao tutorom žene i djeteta. Kad se sve ovo pokazalo lažnim, Ferdinand je skinuo Petra s banske časti, a sabor u Požunu 9. studenog 1542. osudio ga je kao nevjernika na "gubitak života i posjeda" dok ne vrati sva Ernuštova imanja. Da stvar bude za Petra Keglevića još gora, kralj je imenovao novim banom Nikolu Zrinskog.

Zrinski je Keglevića 1546.g. doista i zarobio zajedno s dvojicom sinova, te ga predao u kraljeve ruke. Tek kad su Keglevići vratili sve Ernuštove posjede, Ferdinand im je vratio njihovo nasljeđe i kupljene gradove te je oprostio krivicu starom Petru. Petar Keglević je umro vjerojatno 1554.g. u Kostelu ili u Krapini i sahranjen je u župnoj crkvi u Pregradi. Nadgrobna ploča bez natpisa, uzidana u svetište današnje župne crkve, može se odnositi samo na Petra Keglevića.


Nadgrobna ploča koja se, najvjerojatnije, odnosi na Petra Keglevića

Od njegovih devetero djece, Juraj, Ivan, Gašpar i Ana su umrli prije njega. Franjo je bio opat u Topuskom. Umro je 1558.g. za Nikolu se ne zna gdje je živo i kada je umro, a Petar je poginuo u bitci s Turcima 1566.g. Tako su ostali nasljednici Petra Keglevića, Šimun i Matej. Matej je umro bez potomstva oko 1584.g. te je sva njegova dobra naslijedio Šimun, odnosno njegova djeca jer je Šimun umro već 1579.g. Njegova nadgrobna ploča nalazi se danas u pregradskoj župnoj crkvi ispod nadgrobne ploče njegova oca. Podigla ju je Šimunova druga žena Magdalena Petho.

--------------------------------------------------------------------------------

http://hr.wikipedia.org/wiki/Petar_Keglevi%C4%87

http://en.wikipedia.org/wiki/Petar_Keglevi%C4%87

Petar Keglević of Bužim (1485 - 1554 or 1555) was the ban of Croatia and Slavonia from 1537 to 1542.

He was from 1521 to 1522 captain and later ban of Jajce, in 1526 some months before the battle of Mohács he got the jus gladii, he took not part in the battle of Mohács, he came too late to the battle of Mohács, he was from 1533 to 1537 the royal commissary for Croatia and Slavonia as attorney general and he was from 1537 to 1542 the ban of Croatia and Slavonia. He distinguished himself in battles against the Ottoman Empire and he achieved a special agreement. After the battle of Mohács he sided with Emperor Ferdinand against John Zápolya.

He increased his family's holdings through purchases (Kostel, Krapina) and royal gifts (Bijela Stijena near Pakrac, Lobor, Novigrad (the permission to build novi grad (new towns)), Zsámbék, Perbál, Tök and Fürstenfeld)[1]. After the death of Keglević's son-in-law Gašpar Ernušt, he assumed ownership of his possessions in Međimurje. In 1542 he was sentenced as an infidel by the Parliament in Bratislava, because of his special agreement with the Ottoman Empire and because of the ownership of Međimurje. Emperor Ferdinand removed him from his position as ban and confiscated his properties in 1542 and imprisoned him in 1546 in house arrest in one of his own houses of his own choice. In 1548 he was granted an amnesty and was returned all of his goods along with his grandfather's Bužim, he died in 1554 or 1555.

He was not involved in the dynastic fight between the Habsburgs and the Jagiellonians.

Petar Keglević was married to Barbara Strezsemley from Streza (today Pavlin Kloštar near Bjelovar) from family Bissenus de Streza, which descended from Streza, who was the uncle (brother of mother) of king Dmitar Zvonimir. Streza descended from Bissenus de genere Aba, who was a descendant of a Hungarian king Samuel Aba the husband of the daughter of a Hungarian prince Géza and a descendant of Csaba, who was a son of king Attila of the Huns.

-------------------- jajcai bán 1521-26