Bernardo Benussi

Is your surname Benussi?

Research the Benussi family

Bernardo Benussi's Geni Profile

Records for Bernardo Benussi

1,106 Records

Share your family tree and photos with the people you know and love

  • Build your family tree online
  • Share photos and videos
  • Smart Matching™ technology
  • Free!

Share

Related Projects

Bernardo Benussi

Birthdate:
Birthplace: Rovinj, Istria, Croatia
Death: Died in Trieste, Trieste, Friuli-Venezia Giulia, Italy
Managed by: Private User
Last Updated:

About Bernardo Benussi

Benussi, Bernardo, povjesničar (Rovinj, 10.I.1846 – Trst, 18.III.1929). Pohađao je nadbiskupsko sjemenište u Udinama, potom nastavio školovanje u Kopru. Nakon mature, 1864. upisao je pravo na Sveučilištu u Padovi, a zatim i studij povijesnih i društv. znanosti u Beču i Grazu. U Grazu je 1869. stekao diplomu učitelja povijesti i zemljopisa, dvije godine poslije i filozofije. Počeo je predavati u gimnaziji u Kopru (1869), no budući da nije potvrđen za predavača, 1874. odlazi u Trst, gdje djeluje kao gimnazijski prof., zatim ravnatelj Ženske gimnazije, da bi na kraju (do 1920) u Višoj trgovačkoj školi predavao filozofiju, pedagogiju, ekonomsku geografiju i povijest trgovine.

Bio je počasni predsjednik Tršćanskoga Università Popolare di Trieste, 1909–13., i Società Istriana di Archeologia e Storia Patria, 1899–1925. Već 1872. u zborniku koparske gimnazije napisao je prikaz istar. povijesti do rimske vladavine, naglasivši da povijest poluotoka nije moguće napisati bez prethodnoga prikupljanja arhivske građe i analize pov. vrela. Za školsku je uporabu 1874. sastavio zemljopisno-povijesno-statistički priručnik o kraju koji će 1903. dobiti naziv Julijska regija (Regione Giulia). Pretiskivano i dopunjavano, to je djelo (sve do 1919) bilo najcjelovitiji pregled podataka o sjevernojadranskome prostoru. Arhivska istraživanja i suradnja s časopisima Archeografo Triestino, gdje je objavljivao priloge o ant. povijesti, i Atti e Memorie označuju njegov zaokret prema medievalistici. Učenik i sljedbenik historiografske škole Beča i Graza, B. je polazio od individualiziranja odrednica političke, pravne, gosp., etičke i kult. povijesti pojedinih areala i razdoblja da bi nakon prikupljanja građe i njezine analize, pristupio sintezi. Po tome modelu nastalo je djelo Storia documentata di Rovigno (1888). Dva Benussijeva potonja rada – Pola nelle sue istituzioni municipali dal 1797 al 1918 (1923) i Pola nelle sue istituzioni municipali sino al 1797 (1924) – objedinjena su u hrv. prijevodu pod naslovom Povijest Pule u svjetlu municipalnih ustanova do 1918. godine (2002). Bogat je podatcima i pregled istar. povijesti L’Istria nei suoi due millenni di storia (1924). U tim radovima Benussi nastoji uobličiti tezu o pov. kontinuitetu rimske, bizantske, srednjovj. feudalne i mlet. vladavine nad Istrom i njezinim gradovima, tj. o dominantnoj ulozi romanske i venetske kulture. I ostali Benussijevi radovi otkrivaju poneki segment istar. prošlosti, primjerice statut Pule s komentarom, pabirci iz matičnih knjiga o pučanstvu toga grada, tekstovi rovinjskih kronika, prikazi starije povijesti Poreča, prilog o 1848. u Istri, rad o Puli 1918., o Trsatu, o feudima puljskih biskupa na Kvarneru, o ulozi T. Lucianija u istar. historiografiji itd. Benussi je 1871–1928. objavio 61 rad te ostavio podatke o povijesti, horografiji, statistici, klimi, institucijama, statutima, javnom životu, običajima, kulturi, crkvama i relig. životu. Djela, historiografski vrlo značajna, odražavaju onodobno istarsko političko-ideološko ozračje. Štiteći tal. interese, B. je otvoreno politički polemizirao s ideološkim suparnicima (npr. s monsinjorom F. Volarićem u časopisu Atti memorie 1893. oko uporabe hrv. jezika u crkvenoj liturgiji). Svojim je tezama više nalik C. Combiju i G. R. Carliju negoli austrofilskom P. Kandleru, kojega je uzeo u obranu poslije njegove smrti. Nakon 1918. odbio je fašističke ideje te ostao vjeran Risorgimentu i idejama tal. građanskoga liberalizma s nacionalnim i nacionalističkim sastavnicama.

LIT.: G. Quarantotto, Bernardo Benussi. Discorso commemorativo, AMSI, 1929, 41 (u dodatku: Bibliografia degli scritti a stampa di Bernardo Benussi); G. Cervani, Bernardo Benussi nel quadro della storiografia liberal-nazionale italiana in Istria alla fine dell’Ottocento, u: Storia documentata di Rovigno, Trieste 1977. M. Bertoša

http://istrapedia.hr/hrv/208/benussi-bernardo/istra-a-z/

view all

Bernardo Benussi's Timeline

1846
January 10, 1846
Rovinj, Istria, Croatia
1929
1929
Age 82
Trieste, Trieste, Friuli-Venezia Giulia, Italy