Start My Family Tree Welcome to Geni, home of the world's largest family tree.
Join Geni to explore your genealogy and family history in the World's Largest Family Tree.

Židovska zajednica u Hrvatskoj/Jewish Network in Croatia

« Back to Projects Dashboard

Project Tags

view all

Profiles

  • Pietro Antonio Caim (1853 - d.)
  • Vilibald Srećko / William Vilim Feller (1906 - 1970)
    William Feller (1906-1970) Abstract. William Feller (Zagreb, 1906 - New York, 1970), outstanding Croatian - American mathematician. At the University of Zagreb completed the first two years of mathem...
  • Mattias Feller (deceased)
    DAS LANDHAUS E. V. FELLER IN AGRAM VON ARCHITEKT MATHIAS FELLER VON MÜNCHEN Innen - Dekoration, XXV. Jahrgang, Darmstadt, September 1914, 367-398 Acknowledgement: Many thanks to prof. Marta ...
  • David Feller (c.1830 - d.)
  • Eugen Viktor Feller (c.1871 - 1936)
    Vilim Feller was a son of world's famous pharmacist Eugen Viktor Feller (Lviv, Lamberg 1871 - Zagreb 1936), who built the family house with pharmacy and laboratories (on the photo below) and the farmac...

Usufull links /Korisni linkovi

Sinagogs /Sinagoge:

  1. Dubrovnik
  2. Osijek
  3. Rijeka
  4. Split
  5. Zagreb

Ludbreg - porijeklo Zidova Ludbreskog Kraja

Ime, godina. mjesto roðenja, odrediste. godina doseljenja. broj doseljenih clanova obitelji- name, dob. place, destination and year of arrival. number of family members

  • Berl Albert 1846. Schlaining, Austrija Struga, 1875. 7
  • Blass Emil 1876. Sv. Barbara, Slovenija Mali Bukovec, 1911. 1
  • Böhm Josef 1839. Keszthely, Maðarska Karlovec, 1864. 2
  • Bonyhadi Jakob 1878. Banok, Maðarska Dubovica, ? 2
  • Bonyhadi Moritz 1844. Banok, Maðarska Veliki Bukovec, 1880. 3
  • Deutsch Josef Leopold 1870. Bratislava, Slovaèka Ludbreg, 1902. 4
  • Färber Moritz 1843. Györnyös - Melek Ludbreg 2
  • Fischer David 1845. Csurgo, Maðarska Imbriovec
  • Fischer Samuel 1849. Csurgo, Maðarska Priles, 1875. 2
  • Frankl Wilhelm 1850. Schlaining, Austrija Dubovica, 1881. 3
  • Fried Nathan 1871. Bükkösd, Maðarska Karlovec, 1902. 1
  • Friedenfeld König 1835. Zalalöwö, Maðarska Luka, 1878. 7
  • Gestettner Nathan 1823. Schlaining, Austrija Sveti Ðurð, 1851. 2
  • Goldschmidt Ignatz 1823. Schlaining, Austrija Imbriovec
  • Gross Josef 1842. Koprivnica Sveti Ðurð, 1872. 5
  • Grünbaum Lotika 1830. Nagyatad, Maðarska Hr¾enica
  • Grünfeld Josef 1870. Zala St.Marton?, Mað. Poljanec, 1901. 5 – 6
  • Grünfeld Markus 1832. Dobri, Maðarska Karlovec
  • Hacker Robert 1896. Sopron, Maðarska Poljanec, 1921. 1
  • Hirschl Herman 1845. Nagykanisza, Maðarska Mali Bukovec, 1876. 4
  • Hirschsohn Samuel 1839. Èakovec Hr¾enica, 1875. 2
  • Jakob Arie 1854. Zalaszezyki, Maðarska Mali Bukovec
  • Klein Ignatz 1847. Agary, Maðarska Ludbreg, 1872. 2
  • Kohn Ignac 1840. Vasvar, Maðarska Subotica
  • Krauss Josef 1848. Ludbreg, 1873. 2
  • Lausch Adam 1839. Oz, Maðarska Èukovec, 1867. 4
  • Lausch Adolf 1844. Tilo¹, Maðarska Ludbreg, 1880. 2
  • Lausch Moritz 1845. Tilo¹, Maðarska Veliki Bukovec, 1878. 3
  • Löwy Rudolf 1878. Grabendorf, Austrija Sveti Ðurð, 1908. 1
  • Milhofer Bernard 1827. Rasinja Cvetkovec, 1865. 3
  • Mitzky Albert Sveti Ðurð 2
  • Moses Israel 1837. Schlaining, Austrija Mali Bukovec, 1862. 1
  • Nemschitz Josef 1854. Zajk, Maðarska Sesvete, 1877. 3
  • Pollak Herman 1839. Nagyatad, Maðarska Hr¾enica 3
  • Pollak Markus 1811. Nagykanisza, Maðarska Kutnjak 2
  • Rosenberger Markus 1813. Schlaining, Austrija Ludbreg, 1850. 5
  • Rosner Max 1881. Sarajevo, BiH Mali Bukovec, 1905. 1
  • Sattler Julius 1858. Murska Subota, Slovenija Ludbreg 3
  • Scheyer Salamon 1817. Schlaining, Austrija Ludbreg, 1860-ih 10
  • Schlesinger Albert 1850. Sige, Maðarska Ludbreg 1
  • Sonnenwald Isidor 1848. Schlaining, Austrija Veliki Bukovec, 5
  • Steiner Wilhelm 1818. Kanisza, Maðarska Koledinec, 1850. 2
  • Stern Franjica 1850. Körmend, Maðarska Poljanec
  • Stern Heinrich 1863. Gorièko Dubovica, ? 8
  • Stern Jakob 1862. Schlaining, Austrija Mali Bukovec, 1887. 1
  • Weinrebe Leopold 1828. Schlaining, Austrija Sveti Petar, 1877. 10
  • Weiss Isidor 1879. Komin Poljanec, 1904. 1
  • Weiss Nathan 1819. Tilo¹, Maðarska Kapela, 1864. 5
  • Wolf Benjamin 1828. Prevan, Maðarska Ludbreg, 1891. 2

History of Jews in Dalmatia

The Roman province of Dalmatia, through its access to the sea, was the neighbor of every maritime country. There are numerous historic and archaeological sources to prove that the Adriatic Sea played an important role in Roman trade. While it may be difficult to establish a precise date for the arrival of earliest Jewish traders to the Adriatic, we have enough evidence to set up the period between 3rd and 5th centuries for their presence on the Eastern Adriatic Coast. The most numerous pieces of evidence for a substantial Jewish community were found in Salona which was the capital city of the Roman province of Dalmatia and the most important harbor and market place in that part of the Empire.

After the fall of Salona in the 7th century, most of the Salonitan Jews moved into the Diocletian’s Palace. There is, however, a strong possibility that there were Jews living in the Palace even before that. Among hundreds of stone cutters’ marks scattered all over the walls of Diocletian’s palace, there are a few signs of menorot which were most probably incised in stone very early on. Some dozen of these marks were found in the substructures below the eastern part of the Emperor’s apartment, which served in the Middle Ages as the Archdeacon’s hall within the palace of the Archbishop of Split.

The palace was burned down in 1507, and never rebuilt. Fortunately, the fragile Jewish symbols incised in the Roman walls remained and still serve as witness to the early presence of Jews in Split. After the destruction of the Archbishop’s palace, Jews had to leave the premises in the southeastern part of the town and moved to the area in the northwest, which later became a ghetto.

The move preceded the arrival to Split of expelled Spanish and Portuguese Jews who joined the older Romaniot community in the middle of the 16th century.

Židovska općina Zagreb

Osnovali su je 1806. godine predstavnici dvadesetak zagrebačkih židovskih obitelji koje su se otprilike dva desetljeća prije doselile u Zagreb. Općina je kao institucija jedino mogla zastupati zajednicu i njezine članove spram vlasti i javno je predstavljati. Sinagoga, sagrađena u središtu grada i posvećena 1867. godine, bila je simbol postojanja židovske zajednice i njene socijalne afirmacije. Do kraja 19. stoljeća zajednica ima više od 3000 članova, a mnogi od njih istaknuti su i uspješni trgovci i poduzetnici, industrijalci i bankari, liječnici, odvjetnici, intelektualci i umjetnici. Taj rast i razvoj nastavit će se i u 20. stoljeću, tako da je do 1941. godine zajednica narasla do gotovo 12 000 članova.

Razdoblje između dva svjetska rata doba je punog cvata zagrebačke Općine, kad aktivno sudjeluje u europskim i svjetskim židovskim organizacijama, a isto tako i u ukupnome napretku grada Zagreba. Bila je najjača i najrazvijenija općina u Kraljevini Jugoslaviji. Zagrebačka općina bila je aškenaska, reformistička i liberalna, s malom ortodoksnom manjinom koja je u dva navrata imala vlastitu općinu (1879. – 1906. i 1926. – 1941.).

Prihvaćala je sefarde iz Bosne koji su također imali vlastitu općinu (1927. – 1941.). Rasapom Jugoslavije ugasio se i Savez jevrejskih općina sa sjedištem u Beogradu. Već 1992. godine zagrebačka Općina pokrenula je okupljanje židovskih općina u Hrvatskoj, a 1995. godine osnovana je Koordinacija općina koja zastupa zajedničke interese deset općina, unapređuje njihovu samostalnost i identitet. Osamostaljenje je potaknulo napose kulturni rad: izdavaštvo, tribine i znanstvene simpozije, izložbe, brigu za baštinu i koncerte, no isto tako i socijalnu skrb te edukaciju. Povratom dijela svoje imovine Židovska općina Zagreb stekla je temelj za svoj razvoj i planove. Među njima je najveći projekt – koji se intenzivno priprema od 2000. godine – izgradnja Židovskog centra sa sinagogom na mjestu hrama razorenog 1941./42. godine u doba NDH i u jeku Holokausta. U sklopu Židovske općine Zagreb djeluje

  • Dječji vrtić «Mirjam Weiller»,
  • Osnovna škola «Lauder-Lea Deutsch»,
  • Starački dom «Lavoslav Schwarz»,
  • Istraživački i dokumentacijski centar za žrtve holokausta,
  • Galerija «Milan i Ivo Steiner»,
  • Plesna grupa «Or hašemeš»,
  • Kulturno društvo «Miroslav Šalom Freiberger»,
  • B’nai B’rith Unit «Gavro Schwarz» te
  • Udruženje preživjelih u holokaustu.

Od izdanja najvažniji su mjesečnik «Ha Kol», dvogodišnjak «Voice» na engleskom jeziku te magazin za židovsku kulturu «Novi Omanut». U sklopu knjižnice nalazi se «Biblioteka Lavoslava Šika» s vrijednim djelima s područja judaike (iudaice). Zbirka umjetnina sadrži uglavnom sakralnu baštinu, a posljednjeg se desetljeća popunjuje donacijama i otkupima drugih umjetničkih djela i povijesne dokumentacije. Dr. Ognjen Kraus, predsjednik Židovske općine Zagreb i Koordinacije židovskih općina u Hrvatskoj