Follow Us
Be a Fan
A branch of the Croatian Genealogy – Dalmatia project / Ovaj projekat je dio projekta Hrvatsko Rodoslovlje - Dalmacija. Obitelji, prezimena, etimologija prezimena.
Mjesto Baćina se nalazi 2,5 kilometra zapadno od grada Ploča, smještena uz ogranke planinskog masiva Biokova a to je točno na polovici Jadranskog magistralnog pravca Split – Dubrovnik.
Baćina ima 578 stanovnika.Od toga je 206 mlađih od 30 godina, 231 je stanovnika u dobi između 30 i 60 godina, dok su 141 stanovnika starija od 60 godina.
Baćinska jezera se nalaze u mjestu Baćina. Sastoje se od šest spojenih i jednog odvojenog jezera: Oćuša, Crniševo, Podgora, Sladinac, Vrbnik, Šipak i Plitko jezero. Dubina im je od 3 do 45 metara. Od mnogih izvora značajno je napomenuti da se na području Klokun kod Plitkog jezera nalazi izvor koji osigurava pitku vodu za grad Ploče i širu okolicu. Jezera su kriptodepresijska. Jezera su od 1912. g. spojena s tunelom i kanalom kod lučice Ploča s morskim zaljevom. Baćina je istočno mjesto Makarskog primorja, koje se proteže u razvedenoj morskoj obali u dužini od oko 68 km i dijeli se na Donje od Brela do Živogošća i na Gornje od Drvenika do Baćine.
Na položaju Sladinac su ostaci antičkih zidova i mozaika rimskog naselja Praetoria. Tu su nađeni ostaci starokršćanske bazilike iz VI. st. Kraj ruševina crkve sv. Andrije nalazila se nekropola stećaka, uglavnom sanduka i ploča.
Bogunović, Giljević,Franić, Katić, Galov, Rohač, Marinović, Begović. Bošković
Bogunović, Giljević, Franić, Katić, Galov, Rohač, Marinović, Begović. Bošković
Etymology of Surnames from Baćina / Etimologija prezimena iz Baćine
Župa Baćina pripada Gradu Pločama u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Proteže se od Graca do Ploča, preko brdovitog kraja prema Baćinskim jezerima. Kršćanstvo je u tom kraju bilo rašireno već u prvim stoljećima, o čemu govore ostaci starokršćanske bazilike sv. Andrije u Sladincu iz VI. stoljeća, najveći spomenik antičke kulture na širem području grada Ploča. Za vrijeme turske vladavine Baćinu su posluživali franjevci iz zaostroškog samostana. Župa je prvotno bila u zajedništvu s Podacom, a kasnije su je posluživali župnici iz Graca. Danas je poslužuje župnik-franjevac iz Pline-Stabline. Matične knjige su postojale od 1746. god., ali su stradale u Drugom svjetskom ratu zajedno sa župnom kućom. Župna crkva sv. Jurja, mučenika podignuta je na mjestu starije crkve 1872. godine. Za cijelo vrijeme komunističke vladavine u crkvi se nije mogla slaviti misa. Nije bilo dozvoljeno čak ni popravljanje crkve, iako je bilo vidljivo kako se krov urušava. U njoj je rečena sv. misa 1993. god., prvi put nakon 1941. godine, kada su neki župljani sa svojim fratrom pronašli zvona s crkve koja su bila zakopana 1945. Na crkvi je promijenjen krov 2012. U njoj se redovito danas vrši bogoslužje.