Start My Family Tree Welcome to Geni, home of the world's largest family tree.
Join Geni to explore your genealogy and family history in the World's Largest Family Tree.

Project Tags

A branch of the Croatian Genealogy – Dalmatia project / Ovaj projekat je dio projekta Hrvatsko Rodoslovlje - Dalmacija.

O mjestu:

http://hr.wikipedia.org/wiki/Gradac

Gradac je staro ribarsko mjesto na slikovitoj Makarskoj rivijeri podno strmih padina Biokova. To je najveće turističko mjesto Gornjeg Makarskog primorja. Nalazi se na pola puta između Splita i Dubrovnika. Ima oko 1700 stanovnika, gospodarska je osnova poljodjelstvo, vinogradarstvo, maslinarstvo, ribarstvo te turizam.

Prometna povezanost

Gradac je smješten uz magistralnu prometnicu (M2, E65) do koje vodi lokalna cesta, pa je odlično povezan sa unutrašnjošću, kao i ostalim mjestima na jadranskoj obali. Izgradnjom autoceste A1, značajno je skraćeno vrijeme dolaska do mjesta. Najbliža željeznička postaja su Ploče udaljene 13 kilometara, zračna luka Split stotinjak kilometara, a najbliža luka je 10 kilometara udaljeni Drvenik koja povezuje kopno sa otokom Hvarom.

Općina Gradac je smještena 42 km od Makarske i 13 km od Ploča. Najjužnija je to općina i naselje u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

U sastavu općine je 5 naselja, to su: Brist, Drvenik, Gradac, Podaca i Zaostrog

Područje Gradca bilo je naseljeno još u predpovijesna vremena. O tome svjedoče brojne kamene gomile iz brončanog i starijeg željeznog doba. U antičko dobana području Gradca se najvjerojatnije nalazio rimski civitas Biston, koji je kaoprimorsko središte pripadao koloniji Naroni, važnom rimskom uporištu nadanašnjem hrvatskom tlu.

Na lokalitetu Gradina pronađen je ulomak vijenca monumentalne građevine iz II.- III. stoljeća, kao i primjerci rimskog novca.Pored hotela Laguna pronađen je niz grobova pa se smatra da je na toj lokaciji bila rimska nekropola.

Na području današnjeg Gradca bio je smješten i srednjovjekovni grad, Lapčan ili Labinac, njega spominje bizantski car Konstantin Porfroge X. st. pod nazivom Labineca. Gradac se pod današnjim imenom prvi put spominje 1649. god. Dobio je ime po utvrdi koja se nalazila na uzvisini iznad današnje crkve Sv. Mihovila, a sagrađena je vjerojatno tijekom Kandijskog rata (1645 - 1669). Prema crtežu mletačkog vojnog inženjera i kartografa Giuseppea Santinia, koji prikazuje pomorsku i kopnenu mletačko- osmanlijsku bitku oko Gradca godine 1666. Kula je prikazana u plamenu.

U napuštenom zaselku Čista iznad Gradca, sjedište nekadašnje Fragostinove nahije i danas postoje ostaci stare kule iz XVI. st. Oko nj se i danas nalaze ostaci niza napuštenih kuća, koje imaju tipične značajke graditeljstva ovog kraja. Jedna od najstarijih postojećih građevina na području Gradca je kapela Sv.Paškvala na brdu Plana, nadsvođena bačvastim svodom, a prekrivena krovom na dvije vode.

Uz staru župnu crkvu Sv. Ante nalazi se mjesno groblje, a nova župna crkva Sv. Mhovila, sagrađena je 1852. g. u samom mjestu, na predjelu Gradina kasnoantičkom lokalitetu. U crkvi su tri mramorna oltara s kipovima, među kojima je najzanimljiviji stari drveni kip Sv. Roka. U crkvi se nalazi i stara kamena krstionica, vjerojatno podrijetlom iz stare crkve.

Po posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Gradac imala je 3.615 stanovnika, raspoređenih u 5 naselja:

  • Brist - 453
  • Drvenik - 500
  • Gradac - 1.574
  • Podaca - 716
  • Zaostrog - 372

Turistička ponuda

Kao i na cjelokupnoj Makarskoj rivijeri, i ovdje se posebno ističu predivne šljunčane plaže. Gradac se ponosi Gornjom valom, najljepšom i najvećom plažom na Makarskom primorju,a nalazi se južno od luke. Lučica je zašticena od svih vjetrova; s unutrašnje strane lukobrana mogu se vezati manje jahte; za vece jahte sidrište je u uvali Bošac (sjeverozapadno od lučice).

Godine 1919. otvoren je prvi hotel, a značajnije se počinje baviti turizmom nakon 60-tih godina. Danas osim privatnog smještaja u kućama, vilama i apartmanima u Gradcu postoji nekoliko hotela:

Hotel LABINECA***; Hotel LAGUNA**; Hotel MARCO POLO*** - osvojio je Adrianu za 2009. godinu kao najbolji mali hotel u Hrvatskoj i nagradu za najbolji „butik hotel“ u Hrvatskoj za 2008. godinu, koju dodjeljuje Hrvatska gospodarska komora zajedno sa Hrvatskom radiotelevizijom.

Sportsko-rekreacijska ponuda

Na raspolaganju su malonogometni teren, košarkaški teren, teniski tereni (u sklopu hotela “Laguna” i “Labineca”), sportovi na vodi, ronilački klub (u hotelu“Labineca”), iznajmljivanje bicikala, skutera,... Svakako ne smijete propustiti jednodnevne izlete u okolna turistička mjesta: brodski dnevni izleti na otoke Brač, Hvar, Korčulu i poluotok Pelješac; autobusni dnevni izleti u Dubrovnik, Makarsku, Split, Međugorje-Mostar, slapovi Krke, rafting na rijeci Cetini i na planinu Biokovo.

Područje planine Biokovo s najvišim vrhom u Hrvatskoj (1762 m ) je zaštićen Park prirode, koji će atraktivnim pogledima sa svojih brojnih vidikovaca (Staza, Ravna vlaška, Štrbina, Vošac, Sv. Jure), odmor svakog gosta učiniti nezaboravnim. Isto tako, na području nacionalnog parka postoji mnoštvo označenih pješačkih staza, a može se otići i na organizirane izlete po planini Biokovo uz stručno vođenje, na alpinističke i speleološke ture, te lov na divljač (divokoze i mufoni) putem agencije “Biokovo active holiday”.

Gradac Families / Gradac - obitelji

Gradac Surnames / Gradac - prezimena

Adrović Andrijašević Bilas Bokšić Borić Bartulović Bogunović Cikotić Cvitanović Čendo Delaš Gavun Giljević Glučina Gojak Grubeić Horvat Jelačić Jelavić Jurasović Juras Kačić Kašić Viskić Peko Korljan Lebedina Lubura Marinović Marušić Mirko Miošić Milošević Mirković Peko Pećar Puhalović Radić Radeljević Radelić Reićević Raić Rudež Sinković Skender Šarić Stipić Šutić Galić Šutić Ujdurović Viskić Zečić Židić Žderić

Etymology of Surnames from Gradac / Etimologija prezimena iz Gradca

  • Adrović
  • Aleksić
  • Andrijašević
  • Bilas
  • Borić
  • Bartulović
  • Bogunović
  • Cikotić
  • Cvitanović
  • Čendo
  • Delaš
  • Gavun
  • Giljević
  • Glučina
  • Gojak
  • Grubeić
  • Horvat
  • Jelačić
  • Jelavić
  • Jurasović
  • Juras
  • Kačić
  • Kašić
  • Viskić
  • Peko
  • Korljan
  • Lebedina
  • Lubura
  • Marinović
  • Marušić
  • Mirko
  • Miošić
  • Milošević
  • Mirković
  • Peko
  • Pećar
  • Puhalović
  • Radić
  • Radeljević
  • Radelić
  • Reićević
  • Raić
  • Rudež
  • Sinković
  • Skender
  • Šarić
  • Stipić
  • Šutić Galić
  • Šutić
  • Ujdurović
  • Viskić
  • Zečić
  • Židić
  • Žderić