Start My Family Tree Welcome to Geni, home of the world's largest family tree.
Join Geni to explore your genealogy and family history in the World's Largest Family Tree.

Project Tags

Top Surnames

view all

Profiles

privacy/stick_figures_blue.jpg Prvi za koje znamo

Tijarica

rodonacelnik Sučića iz Tijarice je Anton Sučić, rodjen oko 1740

Zaostrog

rodonacelnik Sučića iz Zaostroga je Jure Sučić, rodjen oko 1805

Livno

rodonacelnik Sučića iz Livna je Pavao Sučić, rodjen oko 1790

Povijest

rotating_world.gif Stari livanjski rod Sučić (također: Szucsics, Sucuch, Sučičići, Sučečići) koji se spominju kao stara hrvatska plemićka obitelj Bosanskog Kraljevstva 1400. godine. Naime, tada su u darovnici bosanskog kralja hrvatske krvi i imena Stipana Ostoje Kotromanića Hrvoju Vukčiću Hrvatiniću i njegovu bratu Baoši potpisani kao svjedoci predstavnici 12 rodova livanjskog područja, a među njima su i Sučečići, i to Dragoš, Stojemar i Juraj iz Orguza, sela ispod planine Dinare. I klasik hrvatske povijesne znanosti V. Klaić Sučiće smatra hrvatskom i plemićkom obitelji, koja se nekoć zvala Sučečić ili Sučičić. Sučići iz Lusnića pokraj Livna sačuvali su obiteljsku predaju da su njihovi preci Sučičići iz Orguza, a Sučići iz Grboreza pokraj Livna ispričali su 1961. godine M. Petriću: "Kad su Turci osvojili Bosnu, knez Miroslav Sučić s bratom Vatroslavom pružio im je u Orguzu otpor. Turci ih pobjede, a oni pobjegnu u Dalmaciju. Kasnije se jedan od braće povrati i od njega potječu Sučići na Livanjskom polju."


Stotinjak godine nakon turskog zauzeća Bosne, Sučići su zabilježeni i u Poljičkoj Kneževini. "Godine 1599. među svjedocima u Docu Donjem nalazio se i Matijaš Sučić, a 1615. godine zabilježeni su u Dubravi braća Nikola i Stipan Sučić, dok je 1648. godine zapisano da je dužnost poljičkog kneza obavljao Radoš Sučić." U Poljičkom statutu zabilježeno je da je 12. listopada 1676. godine na skupu "Neka se zna da su se sastali sva poštovana vlastela i poštovani didići na Obliku kod Svetog Jadre, poštovani gospodin veliki knez Pava Sučić, poštovana Vojvoda... Svi ti prije spomenuti rekoše i obvezaše se na vjeru i dušu da će uvijek biti u slozi s ubogima. Ako se nađe koji tko bi bio isključen između braće, to bi se saznalo za čiju nevjeru, bit će nevjernik prema braći i bit će zapisano u Statutu da je nevjernik i da mora platiti glavom. Iz njegove kuće ne smije nitko biti primljen u zbor i u bilo koje vijeće braće i ubogih...". U istom dokumentu 1658. godine zapisano je da je Sučić (ime mu se navodi) na dan Svetog Arnira "bez razloga odsjekao nos Marku Kuhačiću pa bi kažnjen "da ni on ni itko iz njegove kuće ni od njihova koljena ne može više nikada biti vijećnik ni sudac u poljičkoj župi... ako se pak za njega zauzme da ga se pomiluje treba tog čovjeka ubiti kamenjem i upisati ga u poštovani Statut kao i Sučića." Pošto se 19. kolovoza 1725. godine "otkrilo da Frane Sučić izdaje poštovanu provinciju poljičku, odluči cijeli zbor poštovane provincije poljičke da se zapiše kako ne može biti vijećnik ni on ni itko njegov poslije njega u provinciji poljičkoj."


U Bisku, utvrdio je A. J. Soldo, Sučići žive od davnina, što će reći od turskog zauzeća livanjskog područja krajem 15. stoljeća ili su vjerojatno najprije našli utočište u Poljičkoj Kneževini pa su odatle stigli u Bisko. Bilo kako bilo u venecijanskom zemljišniku iz 1709. godine je zabilježeno na području Biska, Vojnića i Krušvara 14 Sučića obitelji s 99 članova. Jedna je od njih i 12-člana obitelj rodonačelnika roda akrap harambaše Marka Sučića rečenog akrap, koji je zapovijedao istoimenom banderijom na području Biska. U popisu vjernika Splitske nadbiskupije iz 1725. godine od ukupno 34 obitelji i 177 duša u Bisku su živjela 74 Sučića, organizirana u 13 obitelji, a među njima i 7-člana obitelj harambaše Marka Sučića rečenog Akrap, te kućanstvo Petra akrapovića Gačića. U Alberghettijevu zemljišniku (1725-1729) u Biskom je upisana također obitelj harambaše Marka Sučića Akrapa. Već krajem 17. stoljeća dio Sučića, među njima i oni što imaju obiteljski nadimak Akrap, napuštaju Bisko i u potrazi za pašnjacima za svoja stada nova prebivališta nalaze u naseljima na obroncima Kamešnice (Voštane). Dio ih se vraća i u Tursku (Buško blato, Duvno, Livno, Kupres, Travnik). Četrnaestog studenog 1697. godine ostalo je zapisano da je opći providur zabranio harambaši Petru Sučiću akrapu, Ivanu Tadiću i još nekim stanovnicima Biska da ometaju korištenje mlina na Cetini, koji je bio u vlasništvu filipina, redovnika Svetog Filipa Nerija iz Splita.


Nadalje, prema: "Bački Bunjevci i Šokci", autora Ante Sekulić iz 1989, navodi se "Čuveni subotički kapetan Luka Sučić vodio je bunjevačke bojovnike u borbi protiv Turaka u Bačkoj (1687—1688), a rođen je u Albani u Bosni (oko 1648). Ta »Albana« nije ništa drugo nego »Bila kod Livna«, a Sučići su stari hrvatski plemići upravo iz tog kraja i nemaju nikakve veze s romanskim polu-nomadskim stočarima.".


Dakle, potvrdu plemstva obitelji Sučić zadobio je zapovjednik Subotice i graničarski kapetan Luka Sučić 1690. godine. Plemstvo je potvrđeno u Bačkoj županiji 1718. godine. Prema darovnici o Pačiru dobili su 1810. godine pridjevak de Pascer. Začetnik obitelji Luka Sučić porijeklom je iz Bosne i bio je predvoditelj seobe u 17. stoljeću. Potomci ove obitelji žive u Subotici i Zagrebu, bilo kao Sučić, bilo kao Sučić-Pačirski.


"Ima dosta prezimena koja su široko rasprostranjena među Srbima, kao i nesto hrvatskih. Ono što mi je upalo u oko su prezimena Kaić i Sučić. To prezime nose najuglednije katoličke porodice (lekari, učitelji i trgovci) u Livnu i Srednjoj Dalmaciji, a za njih se smatralo da su poreklom iz Crne Gore, kao i tamošnji Srbi (neko izumrlo pleme Španja). Ovo govorim po kazivanju jednog doktora po prezimenu Sučić, koji je čačkao etnologiju tog kraja." Inače to pleme Španja zajedno sa plemenom Dalmata su pripadale (starim pre-Slavenskim) Ilirskim stanovnicima južnog Dalmatinskog primorja.


Također se spominje: Od Tugomerića su proizašla prezimena Babić, Sučić i Surotvić. Živjeli su u do 12.-13. stoljeća u Lici, a kasnije su se pripadnici sva tri prezimena rasuli po Dalmaciji i Istri.


Grb obitelji Sučić (Bunjevaćki)


U modrom na zelenom polju vojnik sa sabljom krivošijom u desnoj ruci isukanoj na bijelom konju u pokretu. Iznad štita kruna sa pet šiljaka i isto toliko bisernih kuglica.