Start My Family Tree Welcome to Geni, home of the world's largest family tree.
Join Geni to explore your genealogy and family history in the World's Largest Family Tree.

Project Tags

Top Surnames

view all

Profiles

A branch of the Croatian Genealogy – Dalmatia project / Ovaj projekat je dio projekta Hrvatsko Rodoslovlje - Dalmacija. Obitelji, prezimena, etimologija prezimena.

O mjestu:

Naselje je nazvano po svetome Stašu (Anastaziju), solinskome mučeniku. Zidovi se starokršćanske bazilike iz 5. st. posvećene tomu svetcu nalaze u blizini Jezera (M. Vidović 2004:46). Marijan Sivrić (1999:152) u blizinu Staševice smješta srednjovjekovno naselje Zahodi (< zahod ‘zalazak Sunca, zapad’). Današnja je Staševica novije naselje nastalo tek u 20. st., a od zaselaka koji joj pripadaju jezično je najzanimljiviji zaselak Spilice (usp. spila ‘pećina’) čije je dalmatskim posredstvom posuđeno iz grčkoga (< σπήλαιον).

Sveti Staš

Staševica je ime dobila po solinskom mučeniku Anastaziju, koga su Splićani prozvali Stašem. O Sv. Stašu svjedoče vrlo vrijedni arheološki nalazi i povijesna svjedočanstva, na temelju kojih je nastala bogata literatura i raznovrsna umjetnička djela, a osobito živo štovanje vjernika, uz ostalo, popraćeno molitvenim tekstovima i glazbom.

Sv. Anastazij živio je u gradu Akvileji u III. Stoljeću poslije Krista. Po zanimanju bio je tkalac. U to vrijeme car Dioklecijan je počeo progoniti kršćane, a progon je bio najžešći u gradu Saloni, najvećem gradu u pokrajini Dalmaciji. Kad je Anastazij čuo te te vijesti odlučio je napustiti Akvileju i preseliti se u Salonu, jer je želio javno ispovjediti svoju vjeru u Isusa Krista i, ako bude trebalo, svojom krvlju i svojom mučeničkom smrću posvjedočiti svoju ljubav prema Bogu.

Kad je sudac vidio da je Anastazij čvrst u svojoj vjeri i da je spreman položiti život u svoje uvjerenje, osudio ga je na smrt. Smrtna je kazna izvršena tako da mu je oko vrata obješen mlinski kamen i bačen je u more. Njegovo tijelo nalazi se u grobnici u Marusincu. Blagdan mjesta: 26. kolovoza

Položaj

Današnje naselje i župa Staševica udaljena je 9 km od grada Ploča, iz kojega vodi cesta prema Malom Prologu i Vrgorcu. Župa se proteže na prostoru dugom oko 15 km. Prema moru se dižu obronci planine Biokova, a prema unutrašnjosti se stere polje, koje je nekada bilo Jezero, pa se je u stara vremena i župa nazivala Podjezerje.

Na tome planinskom prostoru donedavno je bilo više zaselaka: Baranovac, Brista, Grnčenik, Jozetine, Pasičina, Polutine, Rupe, Trnova i drugi.

Kad je fra Ante Gnječ, župnik, probio tunel ( 1934.- 1938. ) i tako se dobilo plodno polje, a osobito poslije velikoga potresa 1962. godine, narod se sve više selio iz zaselaka na brdima i spuštao se prema polju, pa je tako nastalo naselje Staševica. Uz rub polja na Staševici teče mala rijeka Matica, preko koje je izgrađen most.

Stanovništvo

Sasvim je vjerojatno da su i na području današnje župe Staševice živjeli stanovnici, kao i u drugim dijelovima Ilirika, odnosno rimske pokrajine Dalmacije. Ruševine starokršćanske crkve svjedoče da je u doba ranoga kršćanstva na tom terenu živjelo ne samo ilirsko romanizirano stanovništvo, nego da su i kršćani bili brojni, pa su podigli i crkvu.

Prvi sigurni popis obitelji na ovom prostoru je bio u Pasičini potječe iz 1736. godine. To je zapravo popis obitelji koje daju redovnu župniku, odnosno Samostanu u Zaostrogu. Iz popisa obitelji 2006. godine utvrđeno je da postoje 29 različitih prezimena. Najbrojnija prezimena su Musulin, Marević, Mateljak i Gnječ. Najviše članova, njih 99, pripada prezimenu Musulin.

Školstvo

Kao i u mnogim drugim selima, tako u Župi Brista-Pasičina nije bilo pučke škole koju bi pohađala i muška i ženska djeca. Župnici su birali samo neke nadarene dječake i učili ih čitati, pisati i računati. Kad je fra Ante Gnječ došao u svoje rodno selo za župnika (1920.) nastavio je tom praksom. No, odmah je počeo snovati, uz druge svoje planove, o gradnji prve školske zgrade u svome selu. Seljaci su se čudili fra Antinoj namjeri da ne gradi školu u Pasičini, nego na Staševici. Škola je konačno napravljena i blagoslovljena 19. siječnja 1930. godine. Odmah se u školu upisalo 134 djece. Prvi učitelj je bio Mihovil Gojak iz Graca. Poslije drugog svjetskog rata koji je nanio štetu cijeloj domovini Hrvatskoj, ali i župi Bristi-Pasičini, škola je opet počela okupljati djecu, ali se je ubrzo pokazalo da je premalena. Stoga je najprije nadograđena fra Antina škola i nakon dugih priprema sagrađena je nova škola i u jesen 1982. svečano otvorena. Stanovnici su odmah tražili da škola nosi ime fra Ante Gnječa, jer je on najveći prosvjetitelj toga kraja i graditelj prve školske zgrade. Također je sagrađen mjesni trg u čast fra Ante.

Crkve

  • Ostatci starokršćanske crkve

Stanovnici stare Župe Briste-Pasičine znali su da se na Staševici vide ruševine neke stare zgrade, vjerojatno crkve, ali o njoj nitko njoj vodio računa. Kada je sagrađena današnja crkva sv. Staša (1979.), ostaci stare građevine nisu stručno istraženi. Iako arheološka istraživanja još nisu potpuno završena, ipak se može iznijeti nekoliko sigurnih podataka i nekoliko pretpostavaka. Crkva je bila jednobrodna, s polukružnom apsidom (svetištem), duga je 3.64 m i široka 3.48 m. Širina zidova varira od 52 do 64 cm. Zidovi su svetišta najširi i najbolje sačuvani. Građevina je zidana od grubo obrađenoga kamena.

  • Crkva Svih Svetih na Bristi

Najstarija crkva u župi bila je ona na Bristi, koja se je u početku nazivala sv. Ivana, a od 1733. godine nazivlje se Svih Svetih. Crkva je duga 11.20 m, široka 6.10 m i visoka 4 m. Tradicija veli da je slika Gospe od Zdravlja na velikom oltaru nabavljena 1764. godine. Oko crkve se nalaze dva groblja: staro i novo, u koja se već dugo vremena više nitko ne ukopava.

  • Crkva Sv. Jure na Pasičini

Još 1733. godine spominje se mala crkvica sv. Jure, koja je kasnije služila za mrtvačnicu, kad je 1897. godine sagrađena nova crkva sv. Jure nastojanjem fra Petra Gnječa, župnika. Duga je 9m, široka 5.40m i visoka 6m. Na oltaru je lijepo svetohranište, slika sv. Jure i križni put, nabavljen je 1909. godine. Obnovljena je 1997. godine u prigodi stote obljetnice izgradnje crkve. Za vrijeme velikoga potresa 1962. godine odvalila se je od brda velika kamena gromada, teška nekoliko desetaka tona, survala se niz vrleti Biokova visine 300-400 metara i zaustavila se samo nekoliko centimetara od vanjskog zida crkve. Na to podsjeća kamena ploča s natpisom: Neobjašnjivo čudo!.

  • Crkva Sv. Ante Padovanskoga na Pasiki

Crkva sv. Ante Padovanskoga na Pasiki prvi se put spominje 1765. godine. Položaj se je nekada zvao Višnja Pasika. Crkva je duga 9.40 m, široka 5.40m i visoka 3.20m. Kip sv. Ante je nabavljen 1901. godine. Crkva je obnovljena 1998. godine. Oko crkve je staro groblje, u koje se od 1968. godine više nitko ne ukopava.

  • Nova župska crkva Sv. Staša na Staševici

Poslije Drugoga svjetskog rata je izgrađena nova župska kuća na Staševici, u kojoj je osiguran bogoslužni prostor. No odmah je bilo jasno da taj prostor za Staševicu ne može biti ono što je župska crkva za svaku župu. Stoga su i vjernici i župnici stalno tražili načina kako doći do najvećega uspjeha u župi – do nove župske crkve na Staševici.

Staševica ima 918 stanovnika.Od toga je 379 mlađih od 30 godina, 319 je stanovnika u dobi između 30 i 60 godina, dok su 210 stanovnika starija od 60 godina.

Stasevica Families / Staševica - obitelji

Stasevica Surnames / Stasevica - prezimena

Musulin, Marević, Mateljak, Gnječ

Etymology of Surnames from Stasevica / Etimologija prezimena iz Staševice Raspostranjenost

Musulini su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 47 općina i 72 naselja, pretežito u urbanim sredinama (61%). Danas ih najviše živi u Staševici kraj Ploča (80), Metkoviću (60), Ogulinu (60), Zagrebu (60) i u Rijeci (60).

Raspostranjenost

Musulini su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 47 općina i 72 naselja, pretežito u urbanim sredinama (61%). Danas ih najviše živi u Staševici kraj Ploča (80), Metkoviću (60), Ogulinu (60), Zagrebu (60) i u Rijeci (60).