Start My Family Tree Welcome to Geni, home of the world's largest family tree.
There are already 120 genealogy profiles with the Jurić surname on Geni. Join now to find your relatives.

Jurić Genealogy and Jurić Family History Information

‹ Back to Surnames Index

Share

view all 120

Profiles

About the Jurić surname

This was written by Professor Filip Škrabić in IZ POVIJESTI: RAZVOJ PREZIMENA I OBITELJI U BRELIMA.

http://www.brela.com/brolanenses/prezimena/index.htm

JURIĆ I JURIČIĆ

Ova dva prezimena imaju isti korijen, u literaturi i dokumentima često se spominju zajedno to smo ih pokušali opisati pod zajedničkim nazivom. Prezimena su postala od osobnog imena Georgius. Latinski Georgius od grčkog Georgios-zemljodjelac, ratar. Oba glasa g>j, ispalo je e, zatim o>u. Ušao je nepostojani a to se dobio Juraj. Imena Georgius na katoličkom zapadu kod Hrvata i Slovenaca u promijenjenom obliku Juraj i drugim izvedenicama Jure, Juras, Jurko, Jurić, Juroš, Jurin, Juko česta su to su postala široka osnova za postanak prezimena. Od osobnog imena Jurić nastalo je prezime Jurić. Od imena Jurić mladi Jurić, Jurić+ić=Juričić. Nema sveca kojem je diljem Hrvatske podignuto u spomen više crkava od sv. Jurja, što su učinili i Breljani u neposrednoj blizini Juričića kuća. U knjizi "PLEMENA IMOTSKE KRAJINE" fra Vjeke Vrčića (Imotski, 1990.) na str. 122, 192, i 214 navodi se da je Petar Radovan iz Ričica doveo šest obitelji, te da su u spisima ostala poznata imena nekih plemena: Bekavac, Jurić, Juričić-Galitović i Novaković. Juričićima je prvo prezime bilo Galiotović-Galiot. Neki Juričići-Galioti su ostali u Brelima, a drugi su se vratili u Krajinu. Kad se stvarao Zemljišnik 1725., Ante Juričević, Mate i Ivan Galotović dobili su zemlju u Prološcu. U breljanskim maticama za 1802. upisani su kao Galioti a 1805. Juričić. Da su se Juričići dugo vremena prezivali Galioti svjedoči i naziv predjela u Biokovu "Galiotovi doci".

1. JURIĆI Jurići su živjeli i imali građevinske objekte u trima zaseocima:

  a) zapadno od zaseoka Krug,
  b) u Solinama i
  c) ispod crkve Sv. Nikole.

Andro Jutronić u knjizi "Naselja i porijeklo stanovništva na otoku Braču" navodi Juriće kao doseljenike iz Brela 1656. godine. Karlo Horvat u svom djelu opisuje smrt Grge Juriča 11. travnja 1603., koji je umro bez sv. sakramenta u Gornjim Brelima. Prema popisu stanovnika, koji je sačinio Jurju Calergi 1 27. lipnja 1686., na popisu Zagvoždana nalazi se obitelj Bartula Jurića sa 6 članova a među Ričičanima obitelj Dujma Jurića sa 6 članova. Juriće možemo smatrati starosjediocima u Brelima jer, prema podacima, u Brelima se spominju 1603., 1656., 1694. i 1779. godine. Prema matičnoj knjizi Omiša za 1799. godinu u Brelima su živjele tri obitclji Jurića kojc se vode: - pod brojem 94.

  Marko Jurić pok. Mate, 52 godine
  Vida, žena
  Jure, sin Marka, 22 godine
  Ivanica, žena Jure
  Jurka, kći Jure
     ukupno 5 članova

- pod brojem 95.

  Šimun Jurić, 40 godina
  Anđe, žena
  Grgo, sin Šimuna, 15 godina
  Mande, kći Šimuna
     ukupno 4 člana

- pod brojem 96.

  Ante Jurić pok Šimuna, 24 godine
  Ana, majka
     ukupno 2 člana.

U Elaboratu Austrijskog katastarskog premjera od 1830. godine Juriće susrećemo kao vlasnike građevinskih objekata u tri zaseoka, a objekti su bili upisani na imena:

  a) zapadno od zaseoka Krug - Jure pok. Marka, Ante i Jure pok. Šimuna,
  b) Soline - Marka, Stjepana pok. Andrije, Andriju pok. Andrije,
  c) Zabrdo (ispod crkve Sv. Nikole) - Ante pok. Stjepana, Jure pok. Stjepana, Ante i Jure pok. Šimuna.

Prilikom popisa stanovništva 1948. godine u Republici Hrvatskoj Jurići su živjeli u preko 200 mjesta a u Brelima je živjela mala skupina od 8 članova u dvjema obiteljima.