Start My Family Tree Welcome to Geni, home of the world's largest family tree.
There are already 215 genealogy profiles with the Kraljević surname on Geni. Join now to find your relatives.

Kraljević Genealogy and Kraljević Family History Information

‹ Back to Surnames Index

Share

view all 215

Profiles

About the Kraljević surname

Prezime je s jezičnog motrišta umanjenica od imenice kralj, naziva najvišeg nasljednog naslova vladara u nekim državama.

Naime, imenica kralj nastala je od imena najpoznatijeg srednjovjekovnog vladara Karla I. Velikog (latinski Carolus Magnus, francuski Charlemagne, njemački Karlo der Grosse), koji živio od oko 747. do 814. godine. Bio je franački kralj od 768., langobardski kralj od 774. i car obnovljenog Zapadnog (Rimskog) Carstva od 800. godine. Riječ karl (karlj) preuzeli su gotovo svi slavenski narodi, u čijim je jezicima karl metatezom likvidom pretvoreno u kralj odnosno krol (praslavenski korlj6, poljski krol, ruski korol, slično je čak i u mađarskom kiral, kirali).

U Hrvatskoj živi 1.840 osoba ima prezime Kraljić (Međimurje, Zagorje, Primorje). Istog su jezičnog postanja i prezimena: Kirali (Zaprešić; Mađari), Kiraly (Velika Gorica, Dubrovnik; Madžari), Kiralj (210, istočna Slavonija; Madžari), Kral (Daruvar), Karlik (130, Osijek), Kralovec (Karlovac, istočna Slavonija), Kralj (5. 210, Prigorje, Zagorje), Kraljak (Požega), Kraljec (Sesvete, Klanjec), Karljek (Podravina), Kraljev (200, Biograd, Zadar), Kraljevac (Vukovar, Novska), Kraljević (1.880, južna i srednja Dalmacija), Kralic (Koprivnica), Kraljič (Donja Stubica, Primorje), Kraljiček (Vrbovec), Kraljičković (Sisak), Kraljik (220, Našice, Slavonija).

Na mućkom području Kraljići danas žive u Neoriću, koji su u to mjesto stigli s dužim oblikom prezimena Kraljević. Naime, 1701. godine, kada je Karlovačkim mirom iz 1699. godine oslobođeni Zagvozd u Imotskoj krajini ponovo vraćen Turskoj Carevini, serdar Mate Veić Jurasov predvodi egzodus 25 obitelji s 97 duša u Neorić. Među njima je bila 6-člana obitelj Ivana Kraljevića pokojnog Grge. Obitelj Ivana Kraljevića upisana je u venecijanski zemljišnik iz 1709. godine.

U austrijskom zemljišniku iz 1835. godine pripadnici tog roda zabilježeni su s kraćim oblikom prezimena: obitelji Ivana i Mate Kraljića. Popis stanovništva 1948. godine zatekao je u Neoriću tri obitelji s prezimenom Kraljić.

Danas u Neoriću živi 5 obitelji tog roada s ukupno 12 duša. Prvi spomen Kraljevića zabilježen je 1686. godine, dakle u vrijeme Bečkog rata kada se u zbjegu stanovnika imotskog Prološca ispod Zadvarja nalazila i dvočlana obitelj Luke Kraljevića.

Međutim, starina roda Kraljevića je u zapadnoj Hercegovini u okolici Širkog Briga, iako u okolici Ljubuškog i Čitluka postoje još dvije grane Kraljevića drukčijeg krvnog podrijetla.

U popisu bosansko-hercegovačkih Hrvata katolika biskupa fra Pave Dragićevića iz 1741/1742. godine zabilježene su dvije velike Kraljevića obitelji u Mokrom (tada se Mocropoglie) pokraj Širokog Briga: 14-člana obitelj Joze Kralja (najkraći oblik prezimena) i 12-člana obitelj Mate Kraljevića.

Dvedeset i pet godina kasnije biskup je fra Marijan Bogdanović 1768. godine zatekao na širokobriškom području sljedeće Kraljeviće: u Čerigaju pokraj Širokog Briga 29-članu obiteljsku zadrugu Marijana Kraljevića i u Biogracima također pokraj Širokog Briga 7-člano domaćinstvo Ante Kraljevića.

Ova grana Kraljevića nastala je od starog hrvatskog roda širokobriškog područja Čerkeza sa starinom u selu Čerigaju.

Zanimljivo je spomenuti da je u isto vrijeme (1768) u Brotnju (danas prostor hercegovačke općine Čitluk) biskup Bogdanović zabilježio dvije obitelji s prezimenom Kralj: u Ograđeniku 4-članu obitelj Lovre Kralja i u Međugorju 7-člano kućantsvo Grge Kralja.

Međutim, brotnjanski Kralji nisu istog krvnog podrijetla kao širokobriški Kraljevići odnosno Kralji, jer su nastali od starog roda Smoljana iz Međugorja. To je vidljivo u maticama stare župe Brotnjo, gdje se primjerice Jerko Smoljan, sin Grgin iz Međugorja, a suprug Mande rođene Botić iz Ligata pokraj Ljubuškog, pojavljuje u tri upisa krštenje svoje djece kao Jerko Smoljan, kao Jerko Smoljan rečeni Kralj i kao Jerko Kralj. Čak je desetak takvih upisa.

Hercegovina ima još jednu granu Kralja, onu iz Graca pokraj Neuma, koji su postali od starog roda Čolakovića, što se vidi iz matica krštenih župe Gradac na primjeru Nikole Kralja iz Graca, koji je upisvan kao Čolaković, zatim Čolaković rečeni Kralj i Kralj.

Grana hercegovačkih Kraljevića, dakle s dužim oblikom prezimena, ona s ljubuškog područja nastala je od starog roda Jeličića s davnom starinom u gradu Mostaru, o kojima postoji opširan prikaz u ovoj knjizi (odjeljak Jeličići). Od Jeličića su nastali Kraljevići, Bebići, Grgići, Barišići i Nikolci.

Također su zanimljive i dvije grane Kraljevića iz Imotske krajine, koji se razlikuju po različitu krvnom podrijetlu ali i prema vjeri, jer su jedni katoličke a drugi su pravoslavne vjeroispovijesti. Kako smo već rekli imotski Kraljevići katoličke vjere, koji su prethodno doselili iz Hercegovine (širokobriška grana), pojavljuju se u zbjegu stanovnika Prološca na prostoru ispod Zadvarja (dvočlana obitelj Luke Kraljevića). Vraćaju se u Proložac nakon konačnog oslobođenja Imotske krajine od Turaka, a dočekao ih je prološki župnik fra Martin Kraljević, imenovan na tu dužnost 1717. godine.

Također je zanimljivo spomenuti da sudjeluju u podjeli zemlje prema venecijanskom zemljišniku iz 1725. godine, i to obitelji Ante i Petra Matića, kako su su u međuvremenu dotadašnji Kraljevići prozvali. Kasnije će, i to sve do 1818. godine rabiti dvočlano prezime Matić Kraljević da bi se njegovi nositelji ponovo i zauvijek vratili starom prezimenu Kraljević, kojeg imaju i danas.

Preci današnjih imotskih pravoslavaca u trenutku kad se prema Požarevačkom miru pripremala ispravka državne granice na području Popovu polja, prema kojoj će se sela Popovo, Obrač i Carina vratiti Turskoj, 1719. godine napuštaju svoje domove i nakon kraćeg boravka na Makarskom primorju konačno se smješataju ispod grada Imotskog. Među njima je i pet obitelji s prezimenom Kraljević: -u Nebriževcu je smještena obitelj Ivana Kraljevića Petrova (5 članova, 12 kanapa zemlje) i njegova brata Mije (8,14); -u Podbablju Gornjem novo prebivalište dobila je Jovana Kraljevića (15, 25); -u Zmijavcima (zaselak Babin Dolac) naselile su se obitelji: Šimuna Kraljevića (7, 12) i Save Kraljevića (7, 12).

Sve navedene pojedinosti u vezi s prezimenima Kraljić, Kralj, Kraljević ujedno su i svjedočenje da je problematika prezimena veoma složena i da joj treba prilaziti s dužnom pozornošću i s najvećim obzirom, a brzi zaključci mogu uroditi samo štetom. Istraživaču jedino ostaju dokumenti i njihovo pravilno čitanje i objašnjavanje.