Start My Family Tree Welcome to Geni, home of the world's largest family tree.
There are already 12 genealogy profiles with the Mursel surname on Geni. Join now to find your relatives.

Mursel Genealogy and Mursel Family History Information

‹ Back to Surnames Index

Share

view all 12

Profiles

About the Mursel surname

This was written by Professor Filip Škrabić in IZ POVIJESTI: RAZVOJ PREZIMENA I OBITELJI U BRELIMA.

http://www.brela.com/brolanenses/prezimena/index.htm

MURSEL

Prezime je nastalo početkom 19. stoljeća u Brelima, a spada u grupu nadimačkih prezimena. Toponimijska oznaka Mursa-Mura je antički naziv za grad Osijek. Postaje u II. stoljeću rimska kolonija koja se razvila a prostorno naselje s velikim brojem sjajnih građevina. Tu je neko vrijeme bilo sjedište namjesnika Donje Panonije. Veza jednog od članova obitelji s rijekom Murom ili gradom Osijekom mogla je biti osnovom za dobivanje nadimka Mursa (Murs+el = Mursel). Vjerojatno je kao osnova za promjenu prezimena Veić u Mursel poslužio arhaični naziv mursela što znači poziv ili nalog, onaj koji je nosio pozive (naloge), poštar, od čega je postao nadimak koji je potisnuo prezime. Obitelj Ledić u Aržanu dobila je jedan od nadimaka Mursel po sličnoj osnovi. U Brelima se pričalo da su Murseli Francuzi, što demantiraju podaci iz popisa stanovništva i matica. Murseli (Vcići) su živjeli i imali građevinske objekte u dvama zaseocima: Carevićima te kod stare crkve Gospe od zdravlja gdje i danas žive. U knjizi "IMOTSKA KRAJINA" fra Vjeko Vrčić piše: "Za Bečkog rata 1686. u Zagvoškom zbjegu odselio je Grgo Veić s 19 čeljadi. Kad se stvarao zemljišnik 1725. Grgo Veljić s 5 čeljadi dobio je kuću u Varošu i 10 mjera zemlje. Prešli su u Glavinu Donju. Prezime se promijenilo Veljić u Veić. Zidine njihovih kuća nalaze se a Zagvozdu blizu crkve Sv. Križa". Prema popisu stanovnika koji je sačinio Jurju Calergi 27. lipnja 1686., dvije obitelji su izbjegle pred Turcima i odselile u Brela - obitelj Grge Vejića (Veljića) s 19 čeljadi i Ivana Veića (Veljića) s 10 čeljadi te dobili zemlju i ostala prava kao i svi starosjedioci. Prema matičnoj knjizi Omiša za 1799. godinu u Brelima je živjela jedna obitelj, koja se vodi pod brojem 61.

  Stjepan Veić 60 godina
  Kata, žena
  Mijo, sin Stjepana 5 godina
  Ante, sin Stjepana 2 godine
  Klara, kći Stjepana
     ukupno 5 članova

U Elaboratu Austrijskog Katastarskog premjera od 1830. godine ne nalazimo Veiće, već Mursele kao vlasnike građevinskih objekata i zemljišta. Objekti i zemljište upisani su na ime Mije Mursela pok. Stjepana. Usporedbom popisa iz matične knjige i elaborata, vidljivo je da se radi o istim osobama Mijo Veić sin Stjepana i Mijo Mursel pok. Stjepana. Josip Bebić u knjizi "Brela" piše: "Murseli žive u Gornjim Brelima kod stare crkve Gospe od zdravlja. Nekoć su se zvali Vejići. Stanje duša za godinu 1805. kaže Mursel alias Vejić". Prilikom popisa stanovništva iz 1948. godine u Republici Hrvatskoj živjela je samo jedna obitelj Mursela, i to u Brelima, a činila su je dva člana.