Start My Family Tree Welcome to Geni, home of the world's largest family tree.
There are already 0 genealogy profiles with the Pranić surname on Geni. Join now to find your relatives.

Pranić Genealogy and Pranić Family History Information

‹ Back to Surnames Index

Share

Profiles

No public profiles found matching the Pranić surname.

About the Pranić surname

Prezime Pranić izvedeno je od osobnog imena Frane, Frano odnosno Prane, Prano, i to na onim područjima gdje je glas "f" zamijenjen s glasom "p" (Filip = Pilip, fratar = pratar); tamo gdje je „f“ zamijenjen s glasom "v" prezime glasi Vranić, a dakako izvedeno je od imena Vrane, Vrano.

Dakle, u osnovi prezimena Pranić nalaze se osobna imena Prano, Prane, koja su ustvari oblici veoma brojnih hrvatskih prilagođenica latinskog Franciscus (njemački Franz, francuski Francois, engleski Frank, talijanski Francesco, mađarski Ferencz). Što se pak tiče imena Franjo i njegovih brojnih oblika, ono se u Hrvata proširilo štovanjem Svetog Franje Asiškog (1181- 226), s pravim imenom Giovanni

Francesco Bernardone, talijanskog vjerskog informatora, osnivača prosjačkog reda male braće (1209).

Glede korijena imena Franjo odnosno Francisko, ono sadrži germansko frank što znači slobodan. Na tragu toga je i naziv države Franačke, koju su u 5. stoljeću osnovali Franci, jedno od tadašnjih zapadnogermanskih plemena, i to u onodobnoj Galiji, današnjoj Francuskoj.

Danas u Hrvatskoj 250 osoba služi se prezimenom Pranić (srednja Dalmacija, Zagora).

Istog su jezičnog postanja i prezimena: Prančević (110, srednja Dalmacija), Prančić (srednja Dalmacija), Praničević (srednja Dalmacija), Pranješ (Slavonija), Pranjić (1.270, Slavonija, Moslavina), Pranjko (Zadar), Pranjković (Đakovo, Vinkovci).

Na mućkom području prvi Pranići doseljavaju krajem 17. stoljeća, jer je 15. travnja 1687. godine zapisano da je Pavao Pranić, novi stanovnik Zelova, dobio 15 kanapa zemlje, koja je do tada pripadalala Tomi Bašiću.

U venecijanskom zemljišniku iz 1711. godine zabilježeno je da u Pribudama (Crivac nije tada ima status sela) stalno prebivalište ima 10-člana obitelj Mije Pranića pokojnog Frane, kojoj su mletačke vlasti dale 10 kanapa zemlje.

U austrijskom zemljišniku iz 1835. godine u Crivcu je upisano pet obitelji toga roda, koji su domaćini bili: dvojica s imenom Jozo, zatim Ante, Mate i Luka; u popisu stanovništva 1948. godine u Crivcu su zabilježene tri Pranića kuće.

U Crivcu danas živi jedna dvočlana obitelj s prezimenom Pranjić.

Ovoj grani Pranića pripada i Marko Pranić iz Ogorja, koji je zabilježen kao jedan od procjenitelja štete što ju je iza sebe ostavilo šest volova na zemlji s usjevima izvjesnog Žanka.

Venecija je prvi svoj zemljišnik za Cetinsku krajinu završila dvije godine ranije nego onaj za mućko područje, pa je stoga u banderiji Marka Sučića rečenog Akrap u Bisku pokraj Trilja 1709. godine upisana 6-člana obitelj Petra Pranića pokojnog Mije.

U popisu vjernika Splitske nadbiskupije iz 1725. godine nadbiskup Ivan Laghi je u Bisku upisao 4-članu obitelj Ivana Pranića.

U Alberghettijevu zemljišniku (1725-29), Pranići su još zastupljeniji u Cetinskoj krajini: - u Bisku je upisana već poznata obitelj Ivana Pranića; -u Košutama pokraj Trilja su tada zabilježene dvije obitelji tog roda: Miška Pranića i Ivana Pranića rečenog Balić; -u Dicmu u banderiji harambaše Ilije Bilandžića upisana je 1709. godine obitelj Jure Pranića rečenog Batarelo.

Sve okolnosti, dakle, upućuju na jedino mogući zaključak da je starina Pranića roda selo Brišnik na Duvanjskom polju, odakle su krajem 17. stoljeća stigli u Cetinsku krajinu Pranići, Batarele, Tripale, Krnjače, Grabovci, Veselice.

Kako su i Pranići i Batarele iz Brišnika, teško je na temelju upisana dvočlanog prezimena Batarelo Pranić danas utvrditi odnos između njih: jesu li povezani ženidbenim vezama ili su pak Pranići mogli i nastati od Batarela?

Što se pak tiče Pranića na njihovoj starini na duvanjskom području (danas 39 obitelji u Brišniku, Tomislavgradu i Kolu), oni su najprije zabilježeni s prezimenom Franić, i to u popisu biskupa fra Marijana Bogdanovića iz 1768. godine: -u Brišniku 19-člana obitelj Ante Franića; -u Šujici 7-člano kućanstvo Tadije Franića.

Dakako, glas „f“ na početku prezimena isključiva je popisivačeva zasluga, jer Duvnjaci ni tada ni bilo kada to prezime nisu izgovarali kao Franić već jedino kao Pranić ili Pranjić.