Župa Vid HR

Župa Vid obuhvaća naselja Vid, Prud, Dragovija, Podgrede i Ograđ. Pored Vida, Prud je drugo naseljeno mjesto u župi i nalazi se 2 km sjeverozapadno, na izvoru rijeke Norin. Ostala tri mjesta su u brdskom dijelu župe i nisu više naseljena (Dragovija ima jednu stalno naseljenu stanovnicu). Mjesto Vid a poslije i cijela župa ime je dobilo po crkvici svetog Vida iz 14.stoljeća. Zaštitnici mjesta župe su u Vidu Gospa Snježna (Gospa Ledena) koja se slavi 5.kolovoza, u Prudu je slava Svetog Ivana 25.lipnja i Svetog Leopolda Mandića 12.svibnja, na Dragoviji je slava Ivandan, Sveti Ivan 25.lipnja a na Ograđu Sveti Ante 13.lipnja.

Makarski biskup Stjepan Blašković na pastirskom pohodu 25.svibnja 1733.godine podijelio je tadašnju župu Vid na dvije: "Dijelimo …župu Vid na 2 župe, naime sela Vid, Dragovija i Vratar povjeravamo jednom župniku sa 22 kuće, a župska crkva će biti ona Bl. Dj. Marije od Snijega u Vidu…", dok su ostala sela: Borovci, Nova Sela, Rujnica i Desne pripala župi Borovci. U idućim godinama nova župa je bila ovisna o župi Borovci čiji su dušebrižnici vršili službu u Vidu i Dragoviji. Godine 1765. župa je dobila svog župnika don Barišu Vitanovića koji se nastanio na Dragoviji, najprije u privatnim kućama, a potom u skromnoj župnoj kući, i na taj način je odcijepljena od Borovaca. Tadašnji župnik stanovao je na Dragoviji najviše jer je nezdravo bilo stanovati u Vidu zbog komaraca i malarije. Župna kuća u Vidu sagrađena je negdje oko 1860.godine troškom vjerozakonskog fonda, malo ispod župne crkve pri vrhu brežuljka.

Obitelji i prezimena

1. Bébić Bebići se spominju u Stanju duša župe Vid iz 1744.
2. Bȇš - U maticama se spominju kao Oršulići (kao i Jurišini) od 1758. zabilježeno je i trorječno prezime Sladović alias Beš (in domo Shladichiorum alias Bes), što Beše povezuje s Krstičevićima.
3. Bòras 1668. U Vidu žive od 1739. i po predaji su se prije prezivali Buovac
4. Brȅčić - Prvi se put u Vidu spominju 1734. U Metković su se Brečići doselili 1746. iz Vida, a živjeli su i na Dragoviji.
5. Brnas - mozda su se u Vid doselili iz Zagvozda polovicom 19.st
6. Bȕkovac - Po predaji su u Vid Bukovci pristigli iz Krućevića, sela sjeverno od Čapljine. Mate Bukovac („nedavno došao iz Mostara“) dobio je od Mlečana zemlje u Doljanima 1695. , a Ivan Bukovac 1704. u Borovcima.1725. kao posjednica u Vidu i Staroj Gabeli spominje se Manda Bukovac.
7. Bȗntić - 1697. spominje se Marko Buntić iz Broćna, a 1742. i 1768. nahodimo ih u Paoči u Brotnju. Dio Buntića seli se iz Studenaca u Goricu te iz Gorice polovicom 19. st. u Vid, no u Vidu je Buntića bilo i ranije jer se spominju u Stanju duša župe Vid iz 1744. Živjeli su i u Vidonjama
8. Dòdig - Početkom 20. st. jedna je obitelj iz Kuline prešla u Vid. Ondje su pak pristigli iz Dusine. U Vrgorcu Dodigoviće nahodimo od 1683. Bilo ih je i u Dobranjama gdje se spominju 1770. kao pridošlice iz Brotnja, najvjerojatnije iz Paoče.39 Dodizi žive i u Teskeri kod Ljubuškoga
9. Èreš - Don Bariša Ereš rođen je 1779. u Crvenome Grmu, a 1817. došao je u Vid za župnika. U selu je naselio svoju obitelj i od te obitelji potječu današnji Ereši. Starina je Ereša u Rasnu kod Širokoga Brijega.
10. Ìlīć - Ilići se u Vidu kao posjednici spominju 1725., a u maticama ih nahodimo od 1734. Po predaji je iz Ilića kod Mostara pristiglo petero braće: jedan se naselio u Dusinu (na vrgorskom području Iliće susrećemo 1674. u Kotezima, jedan u Metković, jedan u Zviriće, jedan u Gabelu, a jedan u Vid. Bilježe se i kao Ìlijić, a prezime se i danas izgovara kao Ìlīć.
11. Jákić - Jakići su 1689. zabilježeni kao prvi stanovnici Strugova iz 1689. u koje su pristigli iz Gruda. Kako Jakići 1686. dobivaju zemlje u Iskislima, a 1818. iz Iskisli se dio porodice seli u Gradnić, gdje im je prezime zabilježeno kao Pehar alias Jakić (danas pak postoji dvorječno prezime Jakić Pehar u Prudu), te se na koncu dio Jakića odande seli i doseljava oko 1868. u Crniće. Muslimani Jakići u Ljubuškom vuku podrijetlo od vidonjskih Jakića katolika.
12. Jánković - Po predaji su potomci mađarskih vojnika.
13. Jȗjnović - Godine 1704. Jujnovići se spominju kao posjednici u Strugovima. Krštenje Ilije Jujnovića bilježimo pak 1709. u zaostroškim maticama. Obitelj se po predaji doselila iz Hardomilja polovicom 19. st. i potom se preselila u vrgoračku Kozicu. U Vidu su živjeli još polovicom 20. st.
14. Jurìšīn - Nekoć su se Jurišini, kao i Beši, prezivali Oršulić U vidonjskim se maticama spominju od 1738, a Ivan Jurišinović kao posjednik čestica u Staroj Gabeli i na Orepku upisan je u mletački katastar 1704. Postoje pretpostavke da su Ivan Jurišinović i Ivan Daničić jedna te ista osoba i u tome bi slučaju Jurišini potjecali od Daničića. osim Jurišina i Beša od njih potječu i Šetke. Da su se Oršulići zbilja prezivali Slado(je)vić, dokazuje podatak da je u kominskim maticama 1806. upisan Blaž Sladović alias Oršulić
15. Kȁlēb - Potomci su velike porodice Ilić iz Pasičine. Prezime Kalebović spominje se prvi put 1725. među posjednicima na Rujnici i u Desnama. U Vid su se Kalebi u 20. st. naselili iz Podrujnice.
16. Kȅšina - U Vidu su se pisali Grgurinović do 1751, a od 1774. kao Kešina.
17. Klobùčić - Dobili su prezime po mjestu selu iz kojega su se doselili u Vid – Klobuku kod Ljubuškoga. U staroj su se postojbini prezivali Petrović. Andrija Klobučić kao posjednik u Desnama i Staroj Gabeli spominje se 1704. U župskim se maticama u Vidu Klobučići spominju od 1738.
18. Krstíčević - U Vid su pristigli iz Borovaca polovicom 19. st. Ondje su starosjedioci i nekoć su nosili (kao i Oršulići) priimak Slado(je)vić. 1704. kao posjednik se u Borovcima spominje Nikola Krstič. Plemenitaška obitelj Sladojević ab Imotta spominje se među bosanskim plemstvom te se s imotskoga područja seli u Baćinu i Grnčanik odakle se raseljava u Borovce, Bagaloviće i drugdje po Neretvanskoj dolini.
19. Mȁrević - Marevići iz Pasičine (spominju se od 1704.) došli su u Dragoviju na ženinstvo. U maticama se spominju od 1731. Zapisivani su i kao Moravići i Marojevići.
20. Màrkota - Iz Rakitna kod Posušja dio se Markota oko 1690. preselio u Rogotin, a dio u Vid. Iz Vida je oko 1840. dio Markota prešao u Čeljevo. U maticama Markote nahodimo u Vidu od 1751.
21. Marušić - Godine 1704. Marušići se spominju kao posjednici u Desnama i Rujnici, u Vrbici (Plina), Staroj Gabeli i Crnićima te u Borovcima. 1725. nalazimo ih među posjednicima na Dragoviji. Marko Marušić spominje se 1709. u Bristu. Po predaji su se nekoć prezivali Pribinović i pristigli su iz Hercegovine. U Brštaniku kod Stoca postoji mikrotoponim Màrušića kȕće44, a u Klepcima su živjeli Marušići pravoslavci.
22. Mátić - U Vid su se u 19. st. doselili iz Otrića, a starinom su iz Crvenoga Grma (u starijim dokumentima selo se naziva Crljenī Gȑm) gdje se spominju od 1667. U Zaostrogu Matiće nalazimo od 1663, a u Seocima od 1704.
23. Mìjātović - Riječ je o starijem priimku ili prezimenu Šiljega. Fra Grgo Mijatović Šiljeg rođen je u Hercegovini oko 1677., a s obitelji se seli u Nova Sela, u zaselak Iskisli . Kao posjednike Mijatoviće nahodimo 1704. na Dragoviji i u Otrićima. Od 1725. bilježe se u Isklislima Mijatovići kao Šiljeg(ović).
24. Musùlīn - U Vidu su se Musulini sve do sredine 19. st. prezivali Prolimnik. Navodno su iz Pasičine (Brista) gdje se Musulini spominju kao posjednici 1704. Iste se godine spominju i kao posjednici u Strugovima. Bare Musulinuša (bez naznake podrijetla) upisana je u zaostroškim maticama 1698. Dio se vidonjskih Musulina početkom 19. st. odselio u Struge i Goricu kod Čapljine, gdje i danas žive.
25. Pàvlīć - Po predaji su starosjedioci. Prvi podatak o ovoj obitelji nalazimo 1539. kada je uskočki vođa Pavlić, hercegovački izbjeglica koji se nastanio Osobjavi (Pelješac), pokušao prodrijeti u Trebimlju. Pavliće ne nahodimo u popisu mletačkih nadarenika u Vidu tijekom 18. st. kao ni u Stanju duša župe Vid 1744.
26. Pȅhār - U Gradnićima su Pehari zabilježeni kao Pehar alias Jakić te se na koncu dio Jakića odande seli i doseljava oko 1868. u Crniće i u srodstvu su s Jakićima. Po vlastitoj su predaji iz Pehari Stubice kod Ljubuškoga odakle su pristigli iz Blatnice, a u Hardomilju nahodimo mikrotoponim Pèarov vȑt. Prezime je zapisivano i kao Pehar, Pejar i Pear.
27. Pȅtković - U maticama se spominju od 1734. Vjerojatno su iz Zvirića gdje se spominju od 1768. Obitelj Petković alias Arapović 1742. nahodimo u Slipčićima, a živjeli su i u Bijakovićima.
28. Plèćāš - Nekoć su se po vlastitoj predaji prezivali Dragićević te potječu iz Dragićine u Broćnu. Dominik Plećašević iz Jasenice u Brotnju vjenčao se 1698. Mandom Bitunjanin iz Metkovića. U zaostroškim se maticama Plećaši spominju 1700, 1704. nahodimo ih kao posjednike u Pasičini, a danas žive u zaseoku Crpala.
29. Pròlimnīk - Blaž Prolimnik, sin Nikole i Mande, krstio se 1667. u Zaostrogu. 1704. Prolimnike kao posjednike nahodimo u Dragoviji, a od 1725. u Vidu. Dio se Prolimnika preselio u Dobranje. Prezime Prolimnik raslojava se na prezimena Ramić i Musulin te nestaje već u 19. st.
30. Prúsac - Na Ograđ, a poslije i u Vid, Prusci su se doselili iz Podrujnice.
31. Rámić - Po predaji su se nekoć prezivali Prolimnik. Još se 1694. u Doljanima kao mletački nadarenik spominje Vidoje Ramić.
32. Súton - Nekoć su se prezivali Milošević i pod tim se prezimenom spominju u maticama 1743. (M. Vidović 2000:471) te u Stanju duša župe Vid iz 1744. Navodno su se doselili iz Kočerina.
33. Šìljeg - Prije su se prezivali Mijatović. Od 1725. bilježe se u Isklislima Mijatovići kao Šiljeg(ović)i.
34. Tàlajić
35. Tàslak - Prije su se prezivali Bašić. Po predaji su iz Graca u Primorju.
36. Vȉdović - Vidovići zapadno od rijeke Neretve potječu iz Vidovića u Brotnju. U vidonjskim maticama Vidoviće nahodimo od 1759, a u zaostroškim (bez oznake podrijetla) od 1666. U Vrgorcu Vidovići žive od 1693. U Vidu su zabilježeni i kao Kapovići (kapo ‘glavešina, starješina’ < tal. capo ‘glava’)
37. Vlȁdimīr - U Vid su pristigli iz Pozle Gore. Živjeli su na Ograđu od 1774.
38. Volárević - Oko 1680. Grgo Volarević iz Vionice u Brotnju preselio se u Borovce. Kao posjednici Volarevići se spominju 1704. u Desnama, a 1725. u Borovcima . U Vidu je 1713. rođen fra Martin Volarević (M. Vidović 2005:143). Rod je bio raširen i u Zvirićima, a u Brotnju je promijenio prezime u Mandarić.
39. Vúčić - Doselili su se iz Cerna (između Ljubuškoga i Međugorja) u Vid. Spominju se u maticama od 1746. a nahodimo ih i u Stanju duša župe Vid 1744. Od njih potječu Sušci u Cernu i Gabeli.
40. Vújić - Jedna se obitelj Vujčić po predaji doselila iz Vrlike. Vjerojatnije ih je dovesti u svezu s Vujčićima koji se u Vrgorcu spominju od 1703., a na Rujnici je oko 1700. rođen don Mijo Vujičić.

• https://www.vid.hr/zupavid/povijest_zupe.htm
• http://www.vid.hr/vid/Prezimena%20sela%20Vid%20u%20Neretvanskoj%20k...
• https://www.scribd.com/doc/188619932/HRVATSKI-NERETVANSKI-ZBORNIK-BR-2