Start My Family Tree Welcome to Geni, home of the world's largest family tree.
Join Geni to explore your genealogy and family history in the World's Largest Family Tree.

Project Tags

view all

Profiles

Župa Vid obuhvaća naselja Vid, Prud, Dragovija, Podgrede i Ograđ. Pored Vida, Prud je drugo naseljeno mjesto u župi i nalazi se 2 km sjeverozapadno, na izvoru rijeke Norin. Ostala tri mjesta su u brdskom dijelu župe i nisu više naseljena (Dragovija ima jednu stalno naseljenu stanovnicu). Mjesto Vid a poslije i cijela župa ime je dobilo po crkvici svetog Vida iz 14.stoljeća. Zaštitnici mjesta župe su u Vidu Gospa Snježna (Gospa Ledena) koja se slavi 5.kolovoza, u Prudu je slava Svetog Ivana 25.lipnja i Svetog Leopolda Mandića 12.svibnja, na Dragoviji je slava Ivandan, Sveti Ivan 25.lipnja a na Ograđu Sveti Ante 13.lipnja.

Makarski biskup Stjepan Blašković na pastirskom pohodu 25.svibnja 1733.godine podijelio je tadašnju župu Vid na dvije: "Dijelimo …župu Vid na 2 župe, naime sela Vid, Dragovija i Vratar povjeravamo jednom župniku sa 22 kuće, a župska crkva će biti ona Bl. Dj. Marije od Snijega u Vidu…", dok su ostala sela: Borovci, Nova Sela, Rujnica i Desne pripala župi Borovci. U idućim godinama nova župa je bila ovisna o župi Borovci čiji su dušebrižnici vršili službu u Vidu i Dragoviji. Godine 1765. župa je dobila svog župnika don Barišu Vitanovića koji se nastanio na Dragoviji, najprije u privatnim kućama, a potom u skromnoj župnoj kući, i na taj način je odcijepljena od Borovaca. Tadašnji župnik stanovao je na Dragoviji najviše jer je nezdravo bilo stanovati u Vidu zbog komaraca i malarije. Župna kuća u Vidu sagrađena je negdje oko 1860.godine troškom vjerozakonskog fonda, malo ispod župne crkve pri vrhu brežuljka.

Obitelji i prezimena

  1. Bébić Bebići se spominju u Stanju duša župe Vid iz 1744.
  2. Bȇš - U maticama se spominju kao Oršulići (kao i Jurišini) od 1758. zabilježeno je i trorječno prezime Sladović alias Beš (in domo Shladichiorum alias Bes), što Beše povezuje s Krstičevićima.
  3. Bòras 1668. U Vidu žive od 1739. i po predaji su se prije prezivali Buovac
  4. Brȅčić - Prvi se put u Vidu spominju 1734. U Metković su se Brečići doselili 1746. iz Vida, a živjeli su i na Dragoviji.
  5. Brnas - mozda su se u Vid doselili iz Zagvozda polovicom 19.st
  6. Bȕkovac - Po predaji su u Vid Bukovci pristigli iz Krućevića, sela sjeverno od Čapljine. Mate Bukovac („nedavno došao iz Mostara“) dobio je od Mlečana zemlje u Doljanima 1695. , a Ivan Bukovac 1704. u Borovcima.1725. kao posjednica u Vidu i Staroj Gabeli spominje se Manda Bukovac.
  7. Bȗntić - 1697. spominje se Marko Buntić iz Broćna, a 1742. i 1768. nahodimo ih u Paoči u Brotnju. Dio Buntića seli se iz Studenaca u Goricu te iz Gorice polovicom 19. st. u Vid, no u Vidu je Buntića bilo i ranije jer se spominju u Stanju duša župe Vid iz 1744. Živjeli su i u Vidonjama
  8. Dòdig - Početkom 20. st. jedna je obitelj iz Kuline prešla u Vid. Ondje su pak pristigli iz Dusine. U Vrgorcu Dodigoviće nahodimo od 1683. Bilo ih je i u Dobranjama gdje se spominju 1770. kao pridošlice iz Brotnja, najvjerojatnije iz Paoče.39 Dodizi žive i u Teskeri kod Ljubuškoga
  9. Èreš - Don Bariša Ereš rođen je 1779. u Crvenome Grmu, a 1817. došao je u Vid za župnika. U selu je naselio svoju obitelj i od te obitelji potječu današnji Ereši. Starina je Ereša u Rasnu kod Širokoga Brijega.
  10. Ìlīć - Ilići se u Vidu kao posjednici spominju 1725., a u maticama ih nahodimo od 1734. Po predaji je iz Ilića kod Mostara pristiglo petero braće: jedan se naselio u Dusinu (na vrgorskom području Iliće susrećemo 1674. u Kotezima, jedan u Metković, jedan u Zviriće, jedan u Gabelu, a jedan u Vid. Bilježe se i kao Ìlijić, a prezime se i danas izgovara kao Ìlīć.
  11. Jákić - Jakići su 1689. zabilježeni kao prvi stanovnici Strugova iz 1689. u koje su pristigli iz Gruda. Kako Jakići 1686. dobivaju zemlje u Iskislima, a 1818. iz Iskisli se dio porodice seli u Gradnić, gdje im je prezime zabilježeno kao Pehar alias Jakić (danas pak postoji dvorječno prezime Jakić Pehar u Prudu), te se na koncu dio Jakića odande seli i doseljava oko 1868. u Crniće. Muslimani Jakići u Ljubuškom vuku podrijetlo od vidonjskih Jakića katolika.
  12. Jánković - Po predaji su potomci mađarskih vojnika.
  13. Jȗjnović - Godine 1704. Jujnovići se spominju kao posjednici u Strugovima. Krštenje Ilije Jujnovića bilježimo pak 1709. u zaostroškim maticama. Obitelj se po predaji doselila iz Hardomilja polovicom 19. st. i potom se preselila u vrgoračku Kozicu. U Vidu su živjeli još polovicom 20. st.
  14. Jurìšīn - Nekoć su se Jurišini, kao i Beši, prezivali Oršulić U vidonjskim se maticama spominju od 1738, a Ivan Jurišinović kao posjednik čestica u Staroj Gabeli i na Orepku upisan je u mletački katastar 1704. Postoje pretpostavke da su Ivan Jurišinović i Ivan Daničić jedna te ista osoba i u tome bi slučaju Jurišini potjecali od Daničića. osim Jurišina i Beša od njih potječu i Šetke. Da su se Oršulići zbilja prezivali Slado(je)vić, dokazuje podatak da je u kominskim maticama 1806. upisan Blaž Sladović alias Oršulić
  15. Kȁlēb - Potomci su velike porodice Ilić iz Pasičine. Prezime Kalebović spominje se prvi put 1725. među posjednicima na Rujnici i u Desnama. U Vid su se Kalebi u 20. st. naselili iz Podrujnice.
  16. Kȅšina - U Vidu su se pisali Grgurinović do 1751, a od 1774. kao Kešina.
  17. Klobùčić - Dobili su prezime po mjestu selu iz kojega su se doselili u Vid – Klobuku kod Ljubuškoga. U staroj su se postojbini prezivali Petrović. Andrija Klobučić kao posjednik u Desnama i Staroj Gabeli spominje se 1704. U župskim se maticama u Vidu Klobučići spominju od 1738.
  18. Krstíčević - U Vid su pristigli iz Borovaca polovicom 19. st. Ondje su starosjedioci i nekoć su nosili (kao i Oršulići) priimak Slado(je)vić. 1704. kao posjednik se u Borovcima spominje Nikola Krstič. Plemenitaška obitelj Sladojević ab Imotta spominje se među bosanskim plemstvom te se s imotskoga područja seli u Baćinu i Grnčanik odakle se raseljava u Borovce, Bagaloviće i drugdje po Neretvanskoj dolini.
  19. Mȁrević - Marevići iz Pasičine (spominju se od 1704.) došli su u Dragoviju na ženinstvo. U maticama se spominju od 1731. Zapisivani su i kao Moravići i Marojevići.
  20. Màrkota - Iz Rakitna kod Posušja dio se Markota oko 1690. preselio u Rogotin, a dio u Vid. Iz Vida je oko 1840. dio Markota prešao u Čeljevo. U maticama Markote nahodimo u Vidu od 1751.
  21. Marušić - Godine 1704. Marušići se spominju kao posjednici u Desnama i Rujnici, u Vrbici (Plina), Staroj Gabeli i Crnićima te u Borovcima. 1725. nalazimo ih među posjednicima na Dragoviji. Marko Marušić spominje se 1709. u Bristu. Po predaji su se nekoć prezivali Pribinović i pristigli su iz Hercegovine. U Brštaniku kod Stoca postoji mikrotoponim Màrušića kȕće44, a u Klepcima su živjeli Marušići pravoslavci.
  22. Mátić - U Vid su se u 19. st. doselili iz Otrića, a starinom su iz Crvenoga Grma (u starijim dokumentima selo se naziva Crljenī Gȑm) gdje se spominju od 1667. U Zaostrogu Matiće nalazimo od 1663, a u Seocima od 1704.
  23. Mìjātović - Riječ je o starijem priimku ili prezimenu Šiljega. Fra Grgo Mijatović Šiljeg rođen je u Hercegovini oko 1677., a s obitelji se seli u Nova Sela, u zaselak Iskisli . Kao posjednike Mijatoviće nahodimo 1704. na Dragoviji i u Otrićima. Od 1725. bilježe se u Isklislima Mijatovići kao Šiljeg(ović).
  24. Musùlīn - U Vidu su se Musulini sve do sredine 19. st. prezivali Prolimnik. Navodno su iz Pasičine (Brista) gdje se Musulini spominju kao posjednici 1704. Iste se godine spominju i kao posjednici u Strugovima. Bare Musulinuša (bez naznake podrijetla) upisana je u zaostroškim maticama 1698. Dio se vidonjskih Musulina početkom 19. st. odselio u Struge i Goricu kod Čapljine, gdje i danas žive.
  25. Pàvlīć - Po predaji su starosjedioci. Prvi podatak o ovoj obitelji nalazimo 1539. kada je uskočki vođa Pavlić, hercegovački izbjeglica koji se nastanio Osobjavi (Pelješac), pokušao prodrijeti u Trebimlju. Pavliće ne nahodimo u popisu mletačkih nadarenika u Vidu tijekom 18. st. kao ni u Stanju duša župe Vid 1744.
  26. Pȅhār - U Gradnićima su Pehari zabilježeni kao Pehar alias Jakić te se na koncu dio Jakića odande seli i doseljava oko 1868. u Crniće i u srodstvu su s Jakićima. Po vlastitoj su predaji iz Pehari Stubice kod Ljubuškoga odakle su pristigli iz Blatnice, a u Hardomilju nahodimo mikrotoponim Pèarov vȑt. Prezime je zapisivano i kao Pehar, Pejar i Pear.
  27. Pȅtković - U maticama se spominju od 1734. Vjerojatno su iz Zvirića gdje se spominju od 1768. Obitelj Petković alias Arapović 1742. nahodimo u Slipčićima, a živjeli su i u Bijakovićima.
  28. Plèćāš - Nekoć su se po vlastitoj predaji prezivali Dragićević te potječu iz Dragićine u Broćnu. Dominik Plećašević iz Jasenice u Brotnju vjenčao se 1698. Mandom Bitunjanin iz Metkovića. U zaostroškim se maticama Plećaši spominju 1700, 1704. nahodimo ih kao posjednike u Pasičini, a danas žive u zaseoku Crpala.
  29. Pròlimnīk - Blaž Prolimnik, sin Nikole i Mande, krstio se 1667. u Zaostrogu. 1704. Prolimnike kao posjednike nahodimo u Dragoviji, a od 1725. u Vidu. Dio se Prolimnika preselio u Dobranje. Prezime Prolimnik raslojava se na prezimena Ramić i Musulin te nestaje već u 19. st.
  30. Prúsac - Na Ograđ, a poslije i u Vid, Prusci su se doselili iz Podrujnice.
  31. Rámić - Po predaji su se nekoć prezivali Prolimnik. Još se 1694. u Doljanima kao mletački nadarenik spominje Vidoje Ramić.
  32. Súton - Nekoć su se prezivali Milošević i pod tim se prezimenom spominju u maticama 1743. (M. Vidović 2000:471) te u Stanju duša župe Vid iz 1744. Navodno su se doselili iz Kočerina.
  33. Šìljeg - Prije su se prezivali Mijatović. Od 1725. bilježe se u Isklislima Mijatovići kao Šiljeg(ović)i.
  34. Tàlajić
  35. Tàslak - Prije su se prezivali Bašić. Po predaji su iz Graca u Primorju.
  36. Vȉdović - Vidovići zapadno od rijeke Neretve potječu iz Vidovića u Brotnju. U vidonjskim maticama Vidoviće nahodimo od 1759, a u zaostroškim (bez oznake podrijetla) od 1666. U Vrgorcu Vidovići žive od 1693. U Vidu su zabilježeni i kao Kapovići (kapo ‘glavešina, starješina’ < tal. capo ‘glava’)
  37. Vlȁdimīr - U Vid su pristigli iz Pozle Gore. Živjeli su na Ograđu od 1774.
  38. Volárević - Oko 1680. Grgo Volarević iz Vionice u Brotnju preselio se u Borovce. Kao posjednici Volarevići se spominju 1704. u Desnama, a 1725. u Borovcima . U Vidu je 1713. rođen fra Martin Volarević (M. Vidović 2005:143). Rod je bio raširen i u Zvirićima, a u Brotnju je promijenio prezime u Mandarić.
  39. Vúčić - Doselili su se iz Cerna (između Ljubuškoga i Međugorja) u Vid. Spominju se u maticama od 1746. a nahodimo ih i u Stanju duša župe Vid 1744. Od njih potječu Sušci u Cernu i Gabeli.
  40. Vújić - Jedna se obitelj Vujčić po predaji doselila iz Vrlike. Vjerojatnije ih je dovesti u svezu s Vujčićima koji se u Vrgorcu spominju od 1703., a na Rujnici je oko 1700. rođen don Mijo Vujičić.