Follow
Ovaj projekt je dio projekta Hrvatsko Rodoslovlje - Dalmacija, naselja Diklo (Zadar) / This project is a part of Croatian Genealogy – Dalmatia, of settlement of Diklo (Zadar)
Matične crkvene knjige / Church Books and records - Diklo
Povijest / History
DIKLO – župa Gospe od Ružarija, ustanovljena 1646.
Diklo je najbliže mjesto gradu Zadru, smješteno sa zapadne strane uz more. Spominje se u požutjelim listinama iz doba hrvatskih narodnih vladara. Prvi se put spominje u dokumentima iz 918., u oporuci zadarskog priora Andrije. Ponovno se spominje u ispravi iz 1063. pod imenom Hyculus, hrvatsko selo kraj Zadra. Najvažniji podatak o mjestu Diklu potječe iz 10. st. kad ga je hrvatski kralj Mihajlo Krešimir II. darovao benediktinskom samostanu sv. Krševana u Zadru. Tu je darovnicu kasnije potvrdio 1067. i hrvatski kralj Petar Krešimir IV. Darovnicu je potvrdio Bela IV. godine 1240. Najveći dio sela bio je u posjedu zadarskih samostana. Zbog turskih je provala utvrđeno u 17. st. Diklo je stradalo u turskoj provali 1647.
Župna crkva Gospe od Ružarija. Sagrađena je 1797., posvećena 1798., proširena 1844., i temeljito obnovljena 2000. To je jednobrodna građevina pravilno orijentirana s apsidom. Pročelje crkve je jednostavno s profiliranim nadvratnikom nad ulaznim vratima. Ispod zabata je rozeta u obliku četverolista rustične obrade, najvjerojatnije dio neke starije crkve. U crkvi se nalaze dva kamena oltara iz 1796., glavni glavni barokni sa svetohraništem raznobojnog mramora, a pobočni klasicistički, nešto skromniji, s nišom u kojoj se nalazi drveni kip Bogorodice s Djetetom. Na glavnom oltaru nalazi se oltarna pala s likovima sv. Dominika i Kraljicom sv. Krunice s Djetetom. Na južnom zidu nalazi se slika s likom sv. Josipa s Djetetom iz 19. st.; oltar prema puku drveni; dvije škropionice za blagoslovljenu vodu od kojih je jedna samostojna, a druga ugrađena; kamena krstionica. Od vrijednijih sadržaja u crkvi je procesijski križ iz 17. st. Ova crkva svojom arhitekturom predstavlja prijelaz iz kasnobaroknog oblika u eklektičarski stil iz početka 19. st. Zvonik je u sklopu crkve i ima četiri zvona. Sv. Martina b. Crkvica smještena jugozapadno od župne crkve, potječe iz 14./15. st. i uklopila se u arhitektonski kompleks dvorca obitelji Strmić. To je jednobrodna građevina s polukružnom apsidom. Na pročelju je ulaz koji završava polukružnom lunetom u koju je uklesan latinski natpis. Sv. Petra ap. Jednobrodna crkvica s polukružnom apsidom i prelomljenim bačvastim svodom, potječe s kraja 15. st. Luk trijumfalnog luka šiljast je u tjemenu. Pokrov je od “škrilja” nad brodom i apsidom. Na zapadnoj fasadi, na “lastavici”, dograđen je gotički zvonik-preslica.
http://zupe.zadarskanadbiskupija.hr/?page_id=2032
Statistike – broj stanovnika / Population in history
Prezimena iz Diklo / Surnames from Diklo
Po matičnim knjigama rođenih, od 17. pa do sredine 19. stoljeća, kroz Diklo je "prodefiliralo" čak 154 prezimena. No, ostalo je tek oko 350 mještana s 11 autohtonih prezimena. Barešići koji su doselili 1646. godine, Grancarići (1648.), Matešići i Živkovići (1649.), Špalete (1652.), Rimanići (1655.), Markežići (1658.), Milini (1659.), dok su u 19. stoljeću s Velebita doselili Jukići, iz Zatona Peroši i iz Privlake Begonje.
Poznate osobe / Famous people
- Dietrich Mateschitz (Matešić)
- Marija Mare Milin
- Eduard-Jimmy Matešić
- Ferdo Milin
Poveznice / Links
- Tri romaničke građevine u Diklu ( Ivo Petricioli), article (pdf online)
- Kult s. Petra (dr.sc. Josip Dukić) , article (pdf online)
- Diklo
- Oporuke Jerke Pušić iz Kožina i don Ivana Skazlića iz Dikla strana 42, article (pdf online)
- Zapisi Rafaela Matešića
Ovaj projekt je dio projekta Hrvatsko Rodoslovlje - Dalmacija, naselja Diklo (Zadar) / This project is a part of Croatian Genealogy – Dalmatia, of settlement of Diklo (Zadar)
Matične crkvene knjige / Church Books and records - Diklo
Povijest / History
DIKLO – župa Gospe od Ružarija, ustanovljena 1646.
Diklo je najbliže mjesto gradu Zadru, smješteno sa zapadne strane uz more. Spominje se u požutjelim listinama iz doba hrvatskih narodnih vladara. Prvi se put spominje u dokumentima iz 918., u oporuci zadarskog priora Andrije. Ponovno se spominje u ispravi iz 1063. pod imenom Hyculus, hrvatsko selo kraj Zadra. Najvažniji podatak o mjestu Diklu potječe iz 10. st. kad ga je hrvatski kralj Mihajlo Krešimir II. darovao benediktinskom samostanu sv. Krševana u Zadru. Tu je darovnicu kasnije potvrdio 1067. i hrvatski kralj Petar Krešimir IV. Darovnicu je potvrdio Bela IV. godine 1240. Najveći dio sela bio je u posjedu zadarskih samostana. Zbog turskih je provala utvrđeno u 17. st. Diklo je stradalo u turskoj provali 1647.
Župna crkva Gospe od Ružarija. Sagrađena je 1797., posvećena 1798., proširena 1844., i temeljito obnovljena 2000. To je jednobrodna građevina pravilno orijentirana s apsidom. Pročelje crkve je jednostavno s profiliranim nadvratnikom nad ulaznim vratima. Ispod zabata je rozeta u obliku četverolista rustične obrade, najvjerojatnije dio neke starije crkve. U crkvi se nalaze dva kamena oltara iz 1796., glavni glavni barokni sa svetohraništem raznobojnog mramora, a pobočni klasicistički, nešto skromniji, s nišom u kojoj se nalazi drveni kip Bogorodice s Djetetom. Na glavnom oltaru nalazi se oltarna pala s likovima sv. Dominika i Kraljicom sv. Krunice s Djetetom. Na južnom zidu nalazi se slika s likom sv. Josipa s Djetetom iz 19. st.; oltar prema puku drveni; dvije škropionice za blagoslovljenu vodu od kojih je jedna samostojna, a druga ugrađena; kamena krstionica. Od vrijednijih sadržaja u crkvi je procesijski križ iz 17. st. Ova crkva svojom arhitekturom predstavlja prijelaz iz kasnobaroknog oblika u eklektičarski stil iz početka 19. st. Zvonik je u sklopu crkve i ima četiri zvona. Sv. Martina b. Crkvica smještena jugozapadno od župne crkve, potječe iz 14./15. st. i uklopila se u arhitektonski kompleks dvorca obitelji Strmić. To je jednobrodna građevina s polukružnom apsidom. Na pročelju je ulaz koji završava polukružnom lunetom u koju je uklesan latinski natpis. Sv. Petra ap. Jednobrodna crkvica s polukružnom apsidom i prelomljenim bačvastim svodom, potječe s kraja 15. st. Luk trijumfalnog luka šiljast je u tjemenu. Pokrov je od “škrilja” nad brodom i apsidom. Na zapadnoj fasadi, na “lastavici”, dograđen je gotički zvonik-preslica.
http://zupe.zadarskanadbiskupija.hr/?page_id=2032
Statistike – broj stanovnika / Population in history
Prezimena iz Diklo / Surnames from Diklo
Po matičnim knjigama rođenih, od 17. pa do sredine 19. stoljeća, kroz Diklo je "prodefiliralo" čak 154 prezimena. No, ostalo je tek oko 350 mještana s 11 autohtonih prezimena. Barešići koji su doselili 1646. godine, Grancarići (1648.), Matešići i Živkovići (1649.), Špalete (1652.), Rimanići (1655.), Markežići (1658.), Milini (1659.), dok su u 19. stoljeću s Velebita doselili Jukići, iz Zatona Peroši i iz Privlake Begonje.
Poznate osobe / Famous people
- Dietrich Mateschitz (Matešić)
- Marija Mare Milin
- Eduard-Jimmy Matešić
- Ferdo Milin
Poveznice / Links
- Tri romaničke građevine u Diklu ( Ivo Petricioli), article (pdf online)
- Kult s. Petra (dr.sc. Josip Dukić) , article (pdf online)
- Diklo
- Oporuke Jerke Pušić iz Kožina i don Ivana Skazlića iz Dikla strana 42, article (pdf online)
- Zapisi Rafaela Matešića