Ovaj projekt je dio projekta Hrvatsko Rodoslovlje - Dalmacija naselja Tisno na otoku Murter, Hrvatska / Croatian Genealogy – Dalmatia, of settlement Tisno on the island Murter, Croatia

Hr | En | Fr | Cz

Povijest / History

Preci današnjih Tišnjana doselivši na otok Murter, zauzeli su sjeveroistočni dio otoka i po tjesnacu, na kojem su se smjestili, mjesto je dobilo svoje ime. Najstariji hrvatski naziv Tischno nalazimo na nacrtu iz 1567. god. koji se nalazi u Muzeju grada Šibenika.

Sam naziv mjesta kroz povijest bio je mijenjan nekoliko puta. Prvobitno ime Tisno u vrijeme vršenja popisa stanovnika i izrade topografskih karata za Austrougarske ( kada je jedan od službenih jezika u Dalmaciji bio talijanski ) bilo je prevedeno na talijanski u Stretto, a kasnije za stare Jugoslavije opet prevedeno u Tijesno kao obična riječ (pridjev općeg jezičnog značenja), a ne geografsko ime. Iako su po pravopisu u to vrijeme imena mjesta trebala čitati i pisati na onom dijelektu kojim stanovnici tog mjesta govore, Tisno je i dalje ostalo Tijesno. Ponovno originalno ime 'Tisno', mjesto dobiva nazad nakon osamostaljena Republike Hrvatske.

Prvi spomen i postanak mjesta

Narodna predaja kaže, a povjesničari pišu, da je Tisno nastalo doseljenjem prebjega pred Turcima. Mlečani i Turci vodili su u Dalmaciji šest ratova. Prvi rat počeo je 1463. i trajao do 1479. godine. Već godine 1414. Turci su upali prvi put na šibensko područje i do izbijanja prvog rata, kroz gotovo 50 godina, izvršili su mnogo upada u šibenski teritorij i poveli u ropstvo na desetke tisuća ljudi. Zato se stanovništvo preseljavalo s kopna na otoke prije, a pogotovo za prvog mletačko-turskog rata, čija je najvažnija posljedica selidba stanovništva s kopna na otoke. Napadi Turaka na mletački teritorij bili su česti pa dalmatinski gradovi, nisu mogli nikada znati kada će njihov teritorij biti napadnut. Zbog toga su Mlečani počeli podizati utvrde u nekim dalmatinskim gradovima, a u nekim selima obrambene zidine. U tu svrhu godine 1474., mletački dužd šalje šibenskom knezu 300 dukata da se na području Mandaline i Tisnoga podignu obrambeni zidovi. To je u Tisnomu učinjeno godine 1475.

Opasnost od Turaka bila je tolika da je šibenski knez Jerolim Pisari boravio u siječnju 1478. u Jurjevgradu ( današnji Tribunj ) i davao upute za borbu protiv Turaka. Tada se seljaci Dazline tuže da ih uznemiravaju Turci, pa ne mogu davati desetine. Prvih mjeseci godine 1501., Turci spaljuju Dazlinu, Grabovce, Velim, Zlosela, Putićanje, i još jedanaest sela na šibenskome teritoriju.

Vidjeli smo da se Tisno spominje 1474. godine, a povjesničari pišu da je Tisno pripadalo župi Murter od svog postanka do 1548., kada je Tisno dobilo svoju župu i kada je u njemu posvećena crkva sv. Duha. To dokazuje natpis nad vratima crkve, na jugozapadnoj strani, Eccl. Cons. MDXXXXVIII ( crkva posvećena 1548.), s grbom šibenskog biskupa I. Lučića Stafilića.

Najstarijim dijelom Tisnoga i danas se smatra južni kraj zvan Rat. Njega su naselili žitelji iz Oštrice, udaljene oko 2 kilometra od otočnog dijela mjesta.[3]

Tijekom 18. stoljeća u Tisno su se doselile bogate obitelji iz Italije koje su se s vremenom asimilirale i pomiješale s domaćim hrvatskim stanovništvom. Iz tog vremena ostalo je 11 vila i palača Mazzura, u kojoj je danas smještena uprava općine Tisno i Općinski sud u Tisnom.

Tisno je 30. kolovoza 2007. pogodila Kornatska tragedija, kada je u požaru stradalo 12 vatrogasaca, od čega je dio bio iz Tisnog. Jedini preživjeli, Frane Lučić, također je iz Tisnog.

Prezimena iz naselja Tisno / Surnames from settlement Tisno

Most common surnames - Danas- Today / U prošlosti- In the past, from ActaCroatica

U prošlosti / In the past: Crvelin, Olivari, Čorkalo, Obratov, Stegić, Lučić, Pavić, Veldić, Frkić, Gabre, Henjak, Marača, Meštrov, Fantov, Jušić, Kaleb, Pavlov, Špadina, Barić, Berak

Danas / Today: Stegić, Čorkalo, Obratov, Olivari, Crvelin, Berak, Marov, Lučić, Marača, Pavić, Fantov, Veldić, Henjak, Špadina, Frkić, Barić, Bogdanović, Perina, Križanović, Meštrov

Tišnjanska matica krštenih i vjenčanih (1608. - 1638.). O starim tišnjanskim prezimenima i obiteljima

Tišnjanska matica krštenih i vjenčanih (1608. - 1638.). O starim tišnjanskim prezimenima i obiteljima - https://www.bib.irb.hr/785517, (The register of baptism and marriages in the parish of Tisno (1608-1638). About old surnames and families in Tisno), knjiga, autor Juran, Kristijan, Državni arhiv u Šibeniku.

Matične knjige; glagoljica; stanovništvo; Tisno; 16. i 17. stoljeće (Registers of baptism and marriages; glagolitic script; population; Tisno; 16th and 17th century)

Sažetak

Matična knjiga krštenih i vjenčanih župe Tisno od 1608. do 1638. godine najstarija je sačuvana matica ruralnoga prostora šibenske biskupije. Sadrži ukupno 564 upisa, od čega 470 upisa krštenja, 93 upisa vjenčanja te jedan upis smrti. U prvom dijelu matice prevladavaju upisi glagoljicom na hrvatskom jeziku, dok je drugi dio pisan uglavnom na latinskom jeziku. K tomu, u matici je i nekolicina hrvatskih zapisa na ćirilici i latinici. Osim po navedenim jezičnim osobitostima, matice je značajna i po mnoštvu demografskih i antroponomastičkih podataka koji pružaju detaljan uvid u tišnjansku populaciju u prvoj polovici 17. stoljeća. Tijekom istraživanja i usustavljivanja demografskih podataka, korišteni su i drugi povijesni izvori, koji su “sugerirali” podjelu knjige u tri cjeline. U prvoj je matica smještena u povijesni kontekst, oslikan prizorima iz tišnjanske svakodnevice koji svojom dinamikom i narativnošću nadopunjuju stroge tekstualne obrasce matičnih upisa. Druga, ujedno i najopsežnija, posvećena je sâmoj matici. Osim opisa matice, transliteracija i regesta matičnih upisa, u toj su cjelini faksimil matice te kazala krštenih, vjenčanih i kumova odnosno svjedoka. Treća, pak, cjelina sadržajem odgovara podnaslovu knjige. U njoj se prezimena iz tišnjanske matice prate vremenski unatrag do njihova prvog spomena u arhivskim vrelima. Istraživanjem su se iskristalizirala dva temeljna zapažanja: prvo, da su Tišnjani koje bilježi najstarija matična knjiga tišnjanske župe (1608. – 1638.) u velikoj mjeri potomci stanovnika koji su (barem) dva stoljeća ranije živjeli u Oštrici i Ivinju, prije nego što su iz tih naselja pred turskim upadima potražili sklonište u Tisnom ; drugo, da se potkraj 16. i početkom 17. stoljeća stvara zametak društvene pojave koja će tijekom sljedećih desetljeća dotad isključivo težačkoj tišnjanskoj zajednici pridružiti primjetan sloj obrtnika i zemljoposjednika. O stoljetnom kontinuitetu tišnjanskih odnosno oštričkih i ivinjskih rodova svjedoče mnogobrojni primjeri dobro poznate i uobičajene povijesne pojave promjene prezimena unutar roda. Proces ustaljivanja i „standardizacije“ prezimena trajao je stoljećima. Njegova prva faza uglavnom završava u drugoj polovici 18. stoljeća, kad se prezimenske osnove ustaljuju a „proizvodnja“ novih prezimena zamire. Normizacija preostalih prezimena, u smislu zamrzavanja jedne od govornih ili administrativnih varijanti (primjerice, od povijesnih oblika Crvelin, Crvelinov i Crvelinović ustalio se prvonavedeni), trajala je sve do 20. stoljeća. To su, dakako, opća zapažanja, koja zahtjevaju dodatno promatranje, kako iz povijesnog, tako i iz lingvističkog ali i sociološkog aspekta. Među prezimenima iz tišnjanske matice 1608. – 1638. značajan je broj onih koja su se održala do danas (Crvelin, Marača, Meštrov, Obratov, Špadina, i dr.), no, isto tako, neke od najčešćih današnjih prezimena u Tisnom matica ne bilježi (Stegić, Marov, Berak, itd.). Potpunija bi se slika dobila uvidom u tišnjansku maticu krštenih 1639. – 1675. koja se nalazi u arhivu samostana na Visovcu, kao i u matice s kraja 17. i početka 18. stoljeća pohranjene u Župnom uredu Tisno. Ako se zastupljenost pojedinih rodova u ukupnoj populaciji može mjeriti brojem krštenja i vjenčanja zabilježenih pod njihovim prezimenima, onda su među Tišnjanima prvih desetljeća 17. stoljeća primjetno najbrojniji Čaglinovići (37 krštenih i vjenčanih), Baćinovići (36), Pekićevići (35) i Mihići (32). Čaglinovići i Pekićevići podrijetlom su Ivinjani, a Baćinovići i Mihići Oštričani. Najranije se spominju Baćinovići – 1478. godine. Čaglinovići, pak, potječu od Dobrića, Pekićevići od Dabiživljića, Mihići od Banjadića, a sva tri navedena izvorišna roda (Dobrići, Dabiživljići i Banjadići) zabilježena su u arhivskim ispravama 15. stoljeća. S druge strane, nismo prepoznali ishodišta nekih mlađih prezimena odnosno njihovih nositelja, primjerice, Muhića (20), Svidulića (15), Rogića (12) i Bogušinovića (6), no po svoj prilici i njihove pretke treba tražiti među starim Ivinjanima i Oštričanima. Primijećuju se i doseljenici, bilo da je riječ o priženicima iz drugih naselja ili pak obrtnicima i gospodi čije podrijetlo treba tražiti u dalmatinskim i mletačkim urbanim središtima. Tako su tijekom prve polovice 17. stoljeća za priženike došli Burutinov iz Betine, Butković iz Tribunja, Jelovčić odnosno Radovčić iz Kaprija, Lagazatović (Lagazatonović) iz Zadra i Šprterin iz Žirja, dok gospodsku „družinu“ čine obitelji povezane sa zadarskim Spingarolijima – Bartulačići iz Zadra, Coletti iz Venecije i Morandi (nepoznata ishodišta). Sa župnikom Petrom Šutinom došla je njegova obitelj, a doselio je i majstor Matošević kojemu ne znamo podrijetlo. O zastupljenosti obrtničko- zemljoposjedničke zajednice u Tisnom svjedoče zabilježeni kumovi i svjedoci u matičnim upisima te podaci iz drugih izvora. Tako se doznaje da je u Tisnom u tom razdoblju živio šibenski brodograditelj Stjepan Placarić, kao i obitelj Prahuljić, podrijetlom također iz Šibenika. Petar Arrigoni, brat šibenskoga biskupa Vicencija, tijekom drugoga desetljeća 17. stoljeća stječe znatan posjed u Ivinju i Oštrici, pa se može pretpostaviti da je barem povremeno živio u Tisnomu. Isto se po zabilježenom broju kumstava može pretpostaviti i za izvjesnoga Konceata iz Ascolija. Takva staleška raznolikost, s dominantnim težačkim te doseljenim obrtničkim i trgovačko- zemljoposjedničkim slojem, održavat će se i u kasnijim razdobljima. Po tomu se tišnjanska populacija sve do 20. stoljeća bitno razlikovala od ostalih seoskih zajednica na otoku i u neposrednom kopnenom okružju.

Poznate osobe / Famous people

• Vjekoslav Kaleb, književnik
• Milan Meštrov, akademik
• Šime Mazzura, hrv. političar, tiskar i publicist, otac Lava Mazzure [4][5]

Poveznice, članci, dokumenti / Links, articles, documents

• https://hr.wikipedia.org/wiki/Tisno
• https://hr.wikipedia.org/wiki/Tisno#Poznate_osobe
• http://www.tisno.hr/
• https://actacroatica.com/hr/location/tisno/
• http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=61460
• Tišnjanska matica krštenih i vjenčanih (1608. - 1638.). O starim tišnjanskim prezimenima i obiteljima - https://www.bib.irb.hr/785517