Start My Family Tree Welcome to Geni, home of the world's largest family tree.
There are already 713 genealogy profiles with the Štambuk surname on Geni. Join now to find your relatives.

Štambuk Genealogy and Štambuk Family History Information

‹ Back to Surnames Index

Share

view all 713

Profiles

About the Štambuk surname

From the German word Stammbuch ("family/friends/nobility register") via Italian Stambucco/Stambuco.

The original surname was Steinpyrd (aka Standelberger), which for the Venetian/Dalmatian branch of the family was replaced (probably due to the pronunciation difficulty) by the nickname Stambuco, hence Standelpergher detto Stambucco, which is the attested surname of the the first immigrant from Prague on the Croatian island of Brač in 1710.

Extracts from Andre Jutronić's book "Naselja i porijeklo stanovništva na otoku Braču" (1950) (Settlements and origins of inhabitants of island Brač)

Štambuk (nadimci: Zorini, Čiča, Tripo, Erceg, Šaranja, Bolkini, Puše, Pule, Muto, Žura, Trumbun, Fatori, Mićini, Zakeja, Šalte, Mise, Žuvanin) 60 porodica. Doveden u Selca oko g. 1710. »mistro Antonio Standelpergher detto Stambucco quodam Andrea del Stato di Boemia dalla Citta di Praga« od Matije Nižetića, koji ga je oslobodio od galere »Galera Generalicia Vendramin«. (#11)

(#11) Dr. M. Vrsalović: »Prinosi iz bračkih starina«, u Vjesniku za arheologiju i historiju dalmatinsku, Sv. 50, Split, 1932., str. 274—278.-— Međutim, očito je, da je Nižetić moralo postati od Niže (Nixe), što znači Dionizije a ne Mihovil

Sljedeće godine tristota je obljetnica „ugovora slobode“ koji bilježi dolazak prvoga Štambuka (mistro Antonio Standelpergher detto Stambucco de Andrea della citta da Praga) u Selca na otok Brač.

Pristigne Antonio, Antun/Ante, iz Praga, preko Venecije, kao veslač (uomo da remo) na venecijanskoj generalskoj galiji (galera Vendramin). U Mlecima lišen slobode, iz razloga nama neznanim, a 10. siječnja 1713. prema obostrano, dragovoljno potpisanom ugovoru uvjetno ga oslobodi selački posjednik Mateo Petrov Niseteo (Mate Nižetić) otkupivši ga za 578 lira, tako da majstor Antun, na koncu, svoju slobodu zasluži trogodišnjim zidanjem palača i domova na otoku. Otad, po ispunjenju ugovora, i nakon što Antonio prenije svoje znanje i vještinu brojnom potomstvu i mještanima, Štambuci i Selčani slove kao vrsni kamenoklesari i graditelji, s oglednim uratcima poput Bijele kuće u Washingtonu i zgrade UN-a na East Riveru.

Iz velikih europskih gradova, Praga i Venecije, u maleno mjesto srca naših, u bračka Selca, stiže tako rečeni Štambuk - poput jednog od Argonauta, Jasonovih veslača koji imahu doseći i preuzeti zlatno runo. Za razliku od starogrčkog mita, Brač štambučkom našem rodu Kolhidom i ostade, urastanjem prekomorskog putnika u otočko ljudsko tlo. Sudbinsko Antunovo putovanje, na vesla, od Venecije do Brača, ozlati se postignućem vlastite slobode, a runom - kamikom dragim započe preporod branja i obrade kamena na otoku.

Palača Štambuk (Palac, Palazzo Stambucco; 1869-1943), izlazište naše loze i plemena, kuća nad kućama i dom nad domovima, dvor bez krunjenoga kralja, kolijevka je koja i grobom postade nakon talijanskog fašističkog paljenja Selaca 9. kolovoza 1943, a čiju ćemo hudu 70. obljetnicu obilježiti 23. svehrvatskom jezično-pjesničkom smotrom Croatia rediviva ča-kaj-što na spomen-dan, uoči našeg Štambučkog sabora, usmjerujući obnoviteljske porive ove dične smotre na oživljenja potrebitu koloniju lijepih ruševina. Sve na istom mjestu, na središnjem trgu Stjepana Radića, ispred crkve Krista kralja koju blagopokojni kardinal Franjo Kuharić nazva 16. srpnja 1985. bračkom katedralom - čime vežemo, kako i treba, dvije osmotski izmiješane, zajedničke priče – selačku i štambučku. Jer bez Selaca nema Štambuka, kao ni bez Štambuka - Selaca i njihove iznimne, izdvojene povijesnice: s blistavim građanskim apogejom krajem 19. stoljeća i ratnim sunovraćanjem u „otočku Hirošimu“. A niti šire hrvatske kobi; jer Štambuci zarana srastoše sa svojom novom, drevnom domovinom, čijim se sinovima i kćerima uvijek zvahu i isticahu, oduvijek i zavijek.

Dr Drago Štambuk Brasilia, 20. rujna 2012.