Follow
Stari Brinjski rod. Na području Hrvatske ima više nesrodnih zajednica. Perkovići su Hrvati, većim dijelom iz okolice Senja. a prema nekim izvorima iz Bosne, ili iz okolice Drniša. Razmjerno najviše Perkovića u proteklih sto godina rođeno je u Stajnici i Letincu kraj Otočca, mjestima u kojima se svaki četvrti stanovnik prezivao Perković. U Hrvatskoj danas živi oko sedam tisuća Perkovića u više od dvije tisuće domaćinstava (29. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno četiri tisuće, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio. Prvi puta spominju se 1653. god. u popisu brinjske posade - desetar Marko Perković. U Senju se spominje vojnik Brana Perković 1540. god. Nakon oslobađanja od Turaka, u 18. st. Perkovići sele u gospićko područje (Oštra), Udbinu i Podlapaču. Perkovići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 280 općina i 540 naselja, pretežito u urbanim sredinama (62%). Tijekom 19. i 20. st. značajnije naseljavaju područje Siska, Slavoniju i Požešku kotlinu: Orahovicu, Kutinu, Čačince, Vinkovce i bližu okolicu, Otok, Valenovac, Budaševo, Timarce, Slovince, Petrinju, Đakovo, Belišće, Bilje, Čepin, Našice, Komletince, Nuštar, Ivankovo, Slatinu, Viroviticu, Požegu, Pleternicu, Slavonski Brod, Gornju Vrbu, Donje Andrijevce , Brodski Stupnik, Bjelovar, Dugo Selo. Glavni migracijski pravci Perkovića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Tomislavgrada (BiH) i Brinja u Zagreb te iz Tomislavgrada (BiH) u Split. Danas ih najviše živi u Zagrebu (900), Splitu (550), Sisku (250), Rijeci (250) i u Osijeku (200).