Krapanj

Ovaj projekt je dio projekta Hrvatsko Rodoslovlje - Dalmacija Otok Krapanj / Croatian Genealogy – Dalmatia, of Island Krapanj

Ovaj projekt je podprojekt / This project is a subproject of: Šibenik / Sibenik

Krapanj, Hr | En | It | De | Fr | Sl

Lokacija / Location: Krapanj

Krapanj is one of the smallest inhabited islands of the Adriatic Sea covering 0.36 km2. It is also the most densely inhabited island and has the lowest elevation (1.5 m above sea level). Krapanj is 300 m offshore at its closest point from the mainland village of Brodarica.

Povijest / History

Otok Krapanj pripadao je šibenskom Kaptolu, koji ga je 1436. prodao Tomi Juriću, šibenskom plemiću, potomku bribirskih Šubića. Iste godine vlasnik otoka Toma Jurić počinje graditi kapelu nakon odobrenja pape Eugena IV.. U svojoj oporuci Toma Jurić određuje da Krapanj pripadne franjevcima.

Samostan na Krapnju[3] građen je usporedno s crkvom od 1446., a 1626. godine samostan je nadograđen i izgrađen je zdenac u stilu kasne renesanse. Samostan je građen za potrebe Bosanske vikarije. U samostanskoj blagovaonici nalazi se slika Posljedna večera slikara Francesca Santacrocea (1511.-1584. g.). Samostanska knjižnica broji 23 inkunabule. U crkvi se nalaze slike Gospe s Isusom, sijenske škole i sv. Križ s raspelom iz maslinova drveta, koje je 1523. doneseno iz Svete Zemlje, a pripisuje se splitskom kanoniku Jurju Petroviću. Korpus Isusa sličan je Badijskom i Pridvorskom. Crkva je posvećena 5. svibnja 1523. s imenom Sv. Križa. Samostanu je kasnije od 1652. godine povjerena župa.

Iako se na otok nije smijelo doseljavati, kao ni zemljište prodavati ili poklanjati, naseljavanje Krapnja započelo je kao posljedica turskih prodora te bijegom stanovništva na sigurnija područja, među njima i otoke. Već oko 1500. godine na Krapnju je bilo oko 200 seoskih kuća. Osmanlije nikad nisu uspjeli stupiti na Krapanj. I danse se prepričava kako su odbijeni i potopljeni u kanalu između Krapnja i kopna. U obrani otoka često su u opasnosti stali i sami franjevci, čaka na čelo oružane obrane otoka kao primjerice 1652. fra Petar Musalić.

Nastanivši se na otoku bez izvora pitke vode, pašnjaka i obradive zemlje na kojoj bi bio moguć normalan život, došljaci su se vrlo brzo počeli okretati moru i preživljavati od mora. Na otoku su bili bogati maslinici, pa u jednoj ulici stoji portal uljare sv. Lovre iz 1584. godine.

Mlečani su tih stoljeća vladali ovim otokom. Nisu trpjeli pripadnike drugih država, pa je zabranila boravak i franjevcima iz krajeva pod turskom vlašću na svom području. Stoga je samostan pripao dalmatinskoj Provinciji sv. Jeronima.

1700. je s Krete došao Grk fra Antun koji je otočane naučio spužvarstvu. Godine 1811. na otoku je otvorena osnovna škola, koja je radila u samostanskoj učionici. Otvorio ju je fra Ante Vilica. Djelovala je do 1888., kad ju je nadomjestila pokrajinska osnovna škola.[2] Krajem 19. stoljeća, 1893. godine na otok je došla prva teška ronilačka oprema. Iste godine je utemeljena Spužvarska zadruga. Prije Drugog svjetskog rata, pa do ranih 60-tih, bilo je petnaest do dvadeset ronilačkih ekipa na Krapnju. Svaka ekipa imala je svoj brod koji je brojio 7 do 8 članova, od kojih su dvoje ili troje bili ronioci.

2 sv. rat / WWII

Spužvarstvo na Krapnju

Tradicija spužvarstva na otoku je stara 300 godina.

Spužvarstvo se pojavljuje u Hrvatskoj, najprije na otoku Krapanj i to prije više od 300 godina kada je Krapljane tom teškom i uzbudljivom, a nadasve opasnom poslu obučio, fra Antun Grk s Krete početkom 18. stoljeća. On je na otok oko 1704. godine donio i znanje za preradu spužvi. Spužve su se najprije lovile ostima iz broda, tehnikom kojom su neki od krapljanskih spužvara lovili sve do sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Danas takvih vještih lovaca na spužve nema, a nema ni spužava na dubinama dohvatljivim oku i ostima.

Za lov su upotrebljavali brodove od 4 do 5 t i do 1893. godine lovili su samo na osti, dakle do dubine od oko 15 metara. Vlada u Trstu ( u vrijeme Austro Ugarske Monarhije), živo je nastojala unaprijediti spužvarski obrt, pa je 1893. godine dala zadruzi u Krapnju prvi ronilački aparat, a 1896. godine i drugi aparat. Nastala je borba između onih koji su lovili na osti i ronilaca.

Poznati Krapljani / Famous people

• Kristijan Curavić, svjetski rekorder u ronjenju na dah
• Federiko Tanfara, čovjek koji je davnih godina ronilaštva u običnom ronilačkom odijelu zaronio na dubinu od 104 metra, o čemu su tada pisale i svjetske novine

Prezimena na otoku Krapanj / Surnames on Island Krapanj

Most common surnames - Danas-Today / U prošlosti (nekoć) - In the past, from ActaCroatica

U prošlosti (nekoć) / In the past: Gović, Tanfara, Curavić, Jurić, Milutin, Jaram, Španja, Šumera, Garma, Mučić, Bačelić, Luša, Nanjara, Prebanda, Bergam, Kalabrić, Tudić, Svirčić, Antić, Baraka

Danas / Today: Tanfara, Jurić, Curavić, Gović, Jaram, Garma, Milutin, Nanjara, Bačelić, Kalabrić, Svirčić, Tudić, Španja, Letaj, Lučev, Baraka, Barišić, Dumnjak, Ljumežaj, Pranjić

Poveznice / Links

• https://www.wish.hr/krapanj-otok-spuzvarstva/
• Krapanj- od Turaka do četnika, web article from HKV
• http://www.sibenikregion.com/hr/destinacije/otoci/krapanj
• Stanovništvo otoka Krapnja u razdoblju od 1948. - 2001.
• https://www.ofm-sv-jeronim.hr/tko-smo-mi/samostani/krapanj-sv-kriz/
• Krapanj / Island Krapanj, from Enciklopedija Hrvatski Leksikografski zavod Miroslav Krleža
• http://www.rodoslovlje.hr/topic/krapanj
• Krapanj / Island Krapanj, from ActaCroatica