Antun pl. Kukuljević Sakcinski

Antun Kukuljević (1776. - 1851.), političar i jedan od utemeljitelja hrvatskog školstva.

http://toplice.blog.hr/2009/05/1626325952/antun-i-ivan-kukuljevic-s...

Ivana pl. Kukuljevića Sakcinskog (Ivan Krstitelj, Donat, Maksim, Antun) rođen 29. svibnja 1816. u Varaždinu kao deveto, posljednje dijete u braku Antuna Kukuljevića i Antonije pl. Labaš. On je, svakako, najistaknutiji član obitelji Kukuljević. Tijekom života bio je jedan od idejnih vođa hrvatskog narodnog preporoda, javni djelatnik, utemeljitelj brojnih znanstvenih disciplina, brojnih ustanova, arhiva, knjižnica, muzeja, časopisa, kulturno-povijesnih društava. Bio je sakupljač povijesne građe, povijesnih izvora, izdavač značajnih povijesnih dokumenata, pisac znanstvenih i povijesnih rasprava, biograf, arheolog, povjesničar umjetnosti, bibliograf i bibliofil. Školovao se u Varaždinskoj franjevačkoj gimnaziji, a 1825. godine smješten je u zagrebački Plemićki konvikt i započeo je studij filozofije, tj. viših razreda gimnazije. Iz tog razdoblja znakovit je njegov posjet stenjevačkom župniku Tomašu Mikolušicu 1830. godine koji mu je preporučio čitati hrvatske knjige, pa je i sam počeo pisati hrvatski, premda ga u školi nitko u tom nije poučavao. 19. prosinca 1833. godine napisao je svoju prvu hrvatsku pjesmu, "Pastir" koja je, na žalost, izgubljena. 1837. godine počeo je suradivati u "Danici" gdje je u broju 50. prvi put tiskana hrvatska pjesma, Kukuljevićeva "Tuga za ljubom". 1837. godine u Zagrebu izašla je prva Kukuljevićeva knjiga, junačka igra "Juran i Sofija ili Turci kod Siska". U studenom godine 1842. na vlastiti je zahtjev otpušten iz vojnicke službe i u prosincu imenovan "začasnim jurasorom županije zagrebacke". U to doba Kukuljević, premda samouk, počinje u "Danici" objavljivati prve povijesne članke i kulturno-povijesne studije. Vrlo je značajan datum 2. svibanj 1843. godine kad je održao prvi govor na hrvatskom jeziku u Hrvatskom saboru. On je prvi koji je vatreno prozborio hrvatskim jezikom istaknuvši potrebu da se od sada raspravlja u "svima nama milom hrvatskom jeziku", a time i omogući i onim članovima županijske skupštine koji ne razumiju ukočeni, tada još službeni, latinski jezik, izraziti svoje nazore. Kukuljević se 1850. godine, razočaran apsolutizmom, povukao iz političkog života. Od 1851. do 1858.g. bio je predsjednik Matice ilirske. Pod apsolutizmom izdao je desetak povijesnih knjiga, monografija o hrvatskim kulturnim spomenicima, biografija znamenitih hrvatskih umjetnika i tekstova starih hrvatskih pisaca. Povratkom ustava 1860.g. Ivan Kukuljević vraća se u politički život. Imenovan je velikim županom Zagrebačke županije, a 1863. godine osnovao je Samostalnu narodnu stranku. Pokreće stranački list "Domobran". Godine 1876. Ivan Kukuljević postao je prvi predsjednik Matice hrvatske i tu je dužnost obnašao do smrti. Umro je 1. kolovoza 1889. godine.

Na ostacima župne crkve koju su uništili Tatari 1242. godine sagrađena je kapela koja je 1774. godine barokizirana. Kapelu je do XIX. stoljeća okruživalo groblje, a tu je pokopan i Antun Kukuljević Sakcinski.