Ibrahim Beg Bašagić-Ređepašić

http://www.diwanmag.com.ba/arhiva/diwan3_4/sadrzaj/sadrzaj18.htm

Edhem je pjesničko ime Ibrahim-bega Bašagića. Rodio se u Nevesinju 1257. (1841). Sin je Lutfi-beg Redžepašića, muselima pivsko-nevesinjskoga, koji je bio također hercegovački bašaga. Po njemu je prozvana cijela porodica Bašagići. Nauke je počeo u Nevesinju, a nastavio u Travniku u medresi pred muftijom Derviš-ef. Korkutom. Uz šerijatske pravne znanosti dobro je poznavao arapski i perzijski jezik, a turskim jezikom vladao je kao i svojim. S početka se mislio posvetiti ulemanskom staležu, ali je ubrzo prešao u političku službu. Prije okupacije služio je kao kajmekam u Pivi, Foči i Ljubuškom. Kad je prvi put proglašen ustav u Turskoj, Hercegovina ga je opremila s muftijom Karabegom kao svog poslanika u Carigrad 1876. I drugi put je bio 1878. izabran u Hercegovini za parlamenat. U klubu balkanskih poslanika bio je oba puta tajnik. Iza okupacije bio je predstojnik u Stocu i Konjicu. Kad je ustrojena zemaljska vakufska komisija 1883. u Sarajevu, imenovan je mufettišom. Kasnije kod preustrojenja postao je ravnatelj i predsjednik povjerenstva, koje je časti obnosio sve do smrti 8. studenoga 1902. On je prvi počeo pisati životopise glasovitih Bošnjaka i Hercegovaca po bosanskim ”Salnamama” (Kalendarima) i upoznao nas s Derviš-pašom Mostarcem, Nerkesijom, Kafijom, Gazi husrev-begom, Gazi Ferhat-pašom Sokolovićem i drugima. Pjevao je pjesme i kronograme u turskom jeziku. Surađivao je u ”Vatanu” i ”Rehberu”, koji su izlazili u Sarajevu.”[4] Ibrahim-beg Bašagić-Redžepašić bio je oženjen sa Almasom Čengić, kćerkom Dede-paše Čengića i Hankije Selmanović. Ibrahim-pašina supruga Almasa Čengić bila je unuka glasovitog Smail-age Čengića. Ibrahim-beg i Almasa-hanuma imali su četiri sina: Safvet-bega, Teufik-bega, Muhamed-bega (zvanog Mujabeg) i Osman-bega, kao i tri kćeri: Muniru (udata za pjesnika Rizabega Kapetanovića), Zinetu (udatu za Hakibega Pašića iz Bijeljine) i Kanitu (udata za Šemsudin-bega Salihbegovića).

Safvet-beg je bio oženjen sa Fahrijom Bašagićevom, kćerkom Ćamil-bega Bašagića-Redžepašića i Najle Rizvanbegovićeve. Safvet-beg i Fahrija imali su dva sina: Fikreta (r. 1916, inače ustaški dobrovoljac na istočnom frontu u Drugom svjetskom ratu) i Namika (r. 1917, knjižar) i dvije kćerke: Almasu (r. 1913, udatu Demirović) i Enisu (r. 1922, udatu Knežić).

http://www.bosnica.ba/index.php?title=Ba%C5%A1agi%C4%87%2C_Ibrahim_...

Bašagić, Ibrahim – beg, (1841-1902), pjesnik, kajmakam, kadija, poslanik.

Ibrahom-beg je otac Safvet-bega Bašagića. Bio je kajmakam, kadija u Mostaru, hercegovački poslanik u turskom Parlamentu, jedan je od posljednjih bošnjačkih pjesnika na turskom jeziku, te prvi bošnjački istražitelj orjentalnih književnosti. Po Majci Almasahanumi, kćerki Derviš-paše Čengića, potomak je Smail-age Čengića.

Objavio je u godišnjaku Salnama kratke biografije četrnaest značajnih pisaca iz Bosne i Hercegovine koji su pisali na arapskom, turskom i perzijskom jeziku.