Is your surname Mažuranić?

Research the Mažuranić family

Share your family tree and photos with the people you know and love

  • Build your family tree online
  • Share photos and videos
  • Smart Matching™ technology
  • Free!

Ivan Mažuranić

Croatian: Ivan Mažuranić Janković
Birthdate:
Birthplace: Novi Vinodolski, Primorje-Gorski kotar, Croatia
Death: August 04, 1890 (75)
City of Zagreb, Croatia
Place of Burial: Zagreb, City of Zagreb, Croatia
Immediate Family:

Son of Ivan Mikula Mažuranić and Maria Kata Mažuranić
Husband of Aleksandra Mažuranić
Father of Božidar Mažuranić; Zora Mažuranić; Marija Mažuranić; Vladimir Mažuranić; Stanko Mažuranić and 2 others
Brother of Petar Luka Mažuranić; Josip Mažuranić; Antun Mažuranić and Matija Mažuranić

Occupation: književnik, hrvatski ban
Managed by: Private User
Last Updated:

About Ivan Mažuranić

http://en.wikipedia.org/wiki/Ivan_Ma%C5%BEurani%C4%87

Ivan Mažuranić From Wikipedia, the free encyclopediaJump to: navigation, search Ivan Mažuranić

Born August 11, 1814(1814-08-11) Died August 4, 1890(1890-08-04) (aged 75) Nationality Croatian Occupation Poet, Politician Known for The Death of Smail-aga Čengić (poem)

Ivan Mažuranić (August 11, 1814 – August 4, 1890) was a Croatian poet, linguist and politician—probably the most important figure in Croatia's cultural life in the mid-19th century. Mažuranić served as Ban of Croatia-Slavonia between 1873 and 1880.

His realistic assessment of strengths and weaknesses of Croatia's position between the hammer of Austrian bureaucracy and the anvil of Hungarian expansionist nationalism served his country invaluably in times of political turmoil. Mažuranić is best remembered for the "triple accomplishment"—contributions in economics, linguistics, and poetry.

[edit] Biography Mažuranić was born into a well-to-do yeoman family in Novi Vinodolski in northern coastal Croatia. He became a man of many abilities: he spoke 9 languages and was well versed in astronomy and mathematics.

[edit] Politics and economy Mažuranić was the first Croatian ban not to hail from old nobility, as he was born a commoner. He was a member of the People's Party.

He accomplished the Croatian transition from a semifeudal legal and economic system to a modern civil society similar to those emerging in other countries in central Europe.

Mažuranić has modernized Croatia's educational system by forming a public school network and reducing the importance of denominational schools; a process seen by some later Serbian ideologues as an intentional blow to the integrity of Serbdom in Croatian lands. Others consider this to have been a necessary step in modernization and secularization of Croatian society.

[edit] Linguistics

Monument to Mažuranić in Zagreb.His linguistic work is remarkable for its enormous influence. Mažuranić's "German-Illyrian/Croatian Dictionary", 1842 (coauthored with Josip Užarević) is at the very heart of modern Croatian civilization, since in this 40,000-entry dictionary the principal author Mažuranić had coined words that have become commonplace in standard Croatian—for instance, Croatian words for bank accountancy, rhinoceros, sculptor, ice-cream, market economy, high treason or metropolis. He was much more than "language-recorder"; "language-shaper" would be a better description.

[edit] Poetry But, in his native land, Mažuranić is above all the beloved poet of Smrt Smail age Čengića—"The Death of Smail-aga Čengić", 1845. This epic poem is full of memorable verses that have become embedded in the national memory of his people, who cherished it as the treasure of a "Homeric" wisdom praising such epic virtues as fortitude, fidelity and justice.

The tale is based on an assault in Montenegro, when a petty local Muslim tyrant was killed, as an act of vendetta, in an ambush set by Montenegrins. Mažuranić's poetry transformed a rather prosaic act of tribal revenge into a hymn celebrating the struggle for freedom—acted out under the hostile forces of fatality.

Ljutit aga mrko gleda Gdje se silom divit mora Silan arslan gorskom mišu.

The angry aga glumly glances As he, the mighty lion, is forced To admire the mountain mouse.

Following in the steps of Croatian poets like Kačić and Ivan Gundulić (his chief national influence, whose main epic Osman Mažuranić completed), Mažuranić closed the era of Romanticism and of classic epic poetry in Croatian literature.

[edit] Legacy Mažuranić's portrait is depicted on the obverse of the Croatian 100 kuna banknote, issued in 1993 and 2002.[1]

Hrvatski pjesnik i političar rođen 18. srpnja 1814. u Novom Vinodolskom. Srednju školu pohađao je u Rijeci, Zagrebu i Szombathelyu (Mađarska) dok je u Zagrebu studirao pravo. Nakon završenog fakulteta zaposlio se kao nastavnik na gimnaziji u Zagrebu, a kasnije je postao odvjetnik u Karlovcu. U periodu od 1841. do 1848. službenik je u gradskom vijeću Karlovca. Za vrijeme revolucionarnog razdoblja (1848. - 1849.) narodni je zastupnik i perovođa Hrvatskog sabora, te glavni redaktor saborskih zaključaka i zakona. Vrhovnim državnim odvjetnikom imenovan je 1850. godine.

Deset godina kasnije (1860.) imenovan je predsjednikom Hrvatskog dvorskog dikasterija. Već godinu dana kasnije (1861.) pa sve do 1865. godine na dužnosti je dvorskog kancelara. Predsjednikom Hrvatskog sabora postaje 1871. i tu dužnost obavlja sve do 1873. kada postoje hrvatski ban (tzv. ban pučanin). Na banskoj dužnosti ostaje do 1880., a nakon napuštanja banske dužnosti napušta i svaku političku aktivnost i živi povučeno baveći se matematikom i astronomijom. Pjesme je počeo pisati još kao srednjoškolac u Rijeci. U periodu od 1835. pa sve do 1841. bio je suradnik Gajeve Danice. Gundulićevo djelo Osman dopunio je 1844. (XIV. i XV. pjevanje), a 1846. objavio je svoje najveće i najznačajnije djelo - ep Smrt Smail-age Čenigća. Tim djelom, u kojem su spretno prevladani klasični i dubrovački utjecaji kao i utjecaj narodne poezije, Mažuarnić je stvorio klasičan junački ep.

Do 1849. najistaknutiji je vođa radikalno-demokratske, tzv. karlovačke grupe Ilirskog pokreta. Kao pobornik potpunog oslobođenja Hrvatske Ivan Mažuranić je u to vrijeme glavni ideolog narodnog jedinstva Hrvata i Srba. Revolucionarne 1848. član je redakcije revolucionarno-demokratskog Slavenskog Juga, a iste godine objavljuje svoju brošuru Hrvati Mađarom, a slobodarskim duhom ispunio je i svoj ranije spomenuti ep o Smail-agi. Kada su 1849. austrijske kontrarevolucionarne snage uz pomoć carske Rusije ugušile oslobodilačke pokrete u Habsburškoj monarhiji Mažuranić je kao činovnik bečke vlade zauzimao najviše položaje u državnom aparatu te je do kraja svoje karijere vodio popustljivu politiku zastupajući ideju o potrebi sporazuma Hrvata i bečkog dvora. Kako bi pridobio pristaše za takvu politiku početkom šezdesetih godina 19. stoljeća osniva Samostalnu narodnu stranku. Kao jedan od predstavnika njenog popustljivog krila zalaže se za prihvaćanje Nagodbe u neznatno revidiranom obliku.

Kao ban nastoji voditi politiku uravnoteženosti između mađarskog i dvorskog utjecaja u Hrvatskoj, ali više kao pasivni promatrač nego kao aktivni politički vođa usmjeravajući svoja nastojanja na administrativno i kulturno unaprijeđenje zemlje. Za njegova banovanja provedena je reforma pravosuđa, poltičke uprave i školstva, a 1874. osnovano je Sveučilište u Zagrebu, prvo u Južnih Slavena. Pjesnički rad Ivana Mažuranića nije zahvaćen protuslovljima njegova držanja u poltici: svjestan da je njegova političko-činovnička praksa nespojiva s pozivom pjesnika Mažuranić je definitivno prestao pisati. Malo je znano da je bio i poliglot - govorio je devet jezika. Preminuo je 4. kolovoza. 1890. u Zagrebu.

Danas se njegov lik nalazi na novčanici od 100 Kuna. Mnoge ulice, trgovi i škole u Hrvatskoj nose njegovo ime, a u zagrebačkom parku Zrinjevac postavljeno mu je i spomen bista.

https://docs.google.com/viewer?a=v&q=cache:tjctMH6m65IJ:www.hrvatsk...

view all 11

Ivan Mažuranić's Timeline

1814
August 11, 1814
Novi Vinodolski, Primorje-Gorski kotar, Croatia
1842
April 21, 1842
Dubovac, Karlovac, Croatia
1845
October 16, 1845
Dubovec, Karlovac, Croatia
1846
1846
1848
February 28, 1848
Dubovec, Karlovac, Općina Karlovac, Karlovac County, Croatia
1851
1851
1853
January 11, 1853
1858
1858
Zagreb, Croatia
1890
August 4, 1890
Age 75
City of Zagreb, Croatia