Milan Šenoa

• Updated from FamilySearch Family Tree via brother Branko Šenoa by SmartCopy: Nov 9 2015, 7:33:45 UTC

Milan Šenoa (Zagreb, 2. srpnja 1869. - Zagreb, 16. studenoga 1961.), hrvatski zemljopisac, književnik i putopisac.

Milan Šenoa rodio se u Zagrebu 1869. godine. Sin je hrvatskog književnika Augusta i Slave rođene Ištvanić.[1] Osnovno školovanje i Klasičnu gimnaziju (maturirao je 1887. godine) završava u Zagrebu.[2][3] Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1892. a doktorirao 1895. godine.[2][4] Bio je profesor geografije od 1892. godine. Predavao je u Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu od 1892. do 1910. godine.[5] Od 1917. godine je redoviti sveučilišni profesor.[4] Bio je predstojnik Geografskog zavoda od 1922. do 1940. godine. Objavio je 50-ak djela iz fizičke geografije i antropogeografije, putopisa i popularne geografske članke, a pisao je pripovijetke, crtice, eseje, drame i životopise. U pripovijetke unosi regionalna obilježja. Napisao je povijesni roman Iz kobnih dana i životopis Augusta Šenoe Moj otac. Bio je suradnikom u izdanju knjige Emilija Laszowskoga, Povijest plem. općine Turopolja nekoć Zagrebačko polje zvane (također uz suradništvo Velimira Deželića starijega i Janka Barlea).[6][7]

Preveo je s engleskoga na hrvatski jezik djelo Josepha Normana Lockyera, Astronomija ili nauka o zvijezdama (izd. Društvo sv. Jeronima, 1905.)[8]

• https://hr.wikipedia.org/wiki/Milan_%C5%A0enoa

Milan Šenoa 2.7.1869. - 16.11.1961.

Nakon klasične gimnazije diplomirao je geografiju i povijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i doktorirao 1895.

Radio je kao profesor geografije na zagrebačkoj gornjogradskoj gimnaziji, te zatim kao redovni sveučilišni profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je bio i predstojnik Geografskog zavoda.

Objavio je veliki broj znanstvenih djela, putopisa i članaka ("Rijeka Kupa i njeno porječje"; "Pontsko-jadranska razvodnica"; "Razvedenost istarskih i dalmatinskih otoka", "Tipovi naših gradova", ...). Također je bio književnik i prevodilac.

Kroz književnost je prolazio tiho i samozatajno, jer je bio svjestan da nije lako stvarati i potvrditi se nakon slavnog oca Augusta Šenoe. Možda zbog toga nije nikada književnost pretvorio u svoju profesiju. Književno djelovanje počeo je novelom "Njuta" objavljenom u „Vijencu“ 1890.

U prvoj komediji "Kako vam drago" iz 1893. ugledao se na Shakespeara, pa preuzima njegov naslov i djelomično karakterizaciju nekih likova. Radnju smješta u Dubrovnik 16. stoljeća, a zanimljivo je da su među likovima Marin Držić, Cvjeta Zuzorićeva i njen otac.

Objavljuje povijesne drame "Kneginja Dora", "Ban Pavao", pripovjest "Exodus" i "Kvarnerske pripovjesti".

Izdaje povijesni roman "Posljednji krstaši kralja Andrije", te biografiju "Moj otac", u kojoj piše o povijesti obitelji i o svojim sjećanjima na oca Augusta koji je umro kada je Milanu bilo samo 12 godina.

Autor je desetak jednočinki i epa "Robovi".

Djela "Kako vam drago", "Kneginja Dora i "Ban Pavao" izvedena su u Narodnom zemaljskom kazalištu u Zagrebu. Scenograf i kostimograf u izvedbi drame "Ban Pavao" bio je Milanov brat Branko Šenoa.

Također je, na prijedlog Tadije Smičiklasa, napisao svoju verziju kraja očevog romana "Kletva".

Milan Šenoa bio je i kazališni kritičar i feljtonist (piše o likovima i događajima Zagreba, što je rezultiralo posthumnim izlaskom knjige "O Zagrebu koješta").

U veljači 1910. godine oženio se Verom Vencajz, kćeri odvjetnika Ivana Pavla Vencajza iz Ljubljane s kojom se upoznao na ljetovanju u Kraljevici. U tom braku rođen je 1918. njihov sin Zdenko.

Nakon smrti oca, zbog skromnih sredstava za život, majka se s mlađom djecom preselila u manji stan u Opatičkoj ulici, a Milan je bio smješten u nedalekom đačkom konviktu.

Od 1910. do 1929. stanuje s obitelji u unajmljenom stanu u zgradi Matice hrvatske na Akademičkom trgu (danas Trg J.J. Strossmayera), a 1929. obitelj Šenoa useljuje se u vlastitu kuću u ulici Ive Mallina 27.

Milan Šenoa proputovao je Hrvatsku, Europu i Malu Aziju. Propješačio je put od Zemuna do Zagreba. Ljubav prema putovanju nasljedio je od oca Augusta, koji ga je često vodio na putovanja i izlete. O svojim putovanjima pisao je dnevnike i putopise, fotografirao i crtao.

Objavljeni su putopisi: " "Kraljica mora", "Na dalekom sjeveru", "Oko Italije", ""Na Jadranskom moru", "S pariške izložbe" i "Pisma s milanske izložbe". Mnoga njegova djela ostala su u rukopisu.

Također je bio odličan crtač - hodajući Hrvatskom običavao je crtati stare gradove i gradine. Tijekom vremena mnogi su srušeni, a da su postojali i kako su izgledali svjedoče crteži Milana Šenoe.

Počasni je građanin Kraljevice.

• http://kuca.senoa.eu/obitelj-senoa/milan-senoa