Start My Family Tree Welcome to Geni, home of the world's largest family tree.
There are already 388 genealogy profiles with the Babić surname on Geni. Join now to find your relatives.

Babić Genealogy and Babić Family History Information

‹ Back to Surnames Index

Share

view all 388

Profiles

  • Bože Babić (1893 - d.)
    I Božo Babić je Prvi svjetski rat dočekao u Australiji. Tada je Dalmacija spadala u Austro-ugarsku, dakle za Ujedinjeno kraljevstvo neprijateljsku državu, pa je i Božo, zajedno sa još 14 Zaostrožana bi...
  • Grgo Babić Anić (1689 - 1772)
  • Ksaver Šandor Gjalski (1854 - 1935)
    Hrvatski književnik i političar Ksaver Šandor Gjalski rođen je kao Ljubomir Tito Babić 26. listopada 1854. u Gredicama kod Zaboka. Kasnije će u svom djelu Za moj životopis zapisati: "U petak ...
  • Milica Andrić (1909 - 1968)
    Milica Babić (Jovanović-Andrić), Professor, and Award winning Theatre and Film Costume Designer. She was first married 1932 to journalist, diplomat and translator Nenad Jovanovic (1907-1957), and after...
  • ? Babić (deceased)

About the Babić surname

Prezime Babic nastalo je na dva nacina: od turske rijeci babo sto znaci otac ili pak od slavenske rijeci baba u znacenju oceva ili majcina majka.

"Prezimena koja su nastala i koja su grupirana podalje od tursko-muslimanskog utjecanja slavenskog su podrijetla, kao i oni Babici kojih su prezimena potvrdjena od XV. stoljeca, dakle prije islamskog utjecaja. Po popisu pucanstva katolickih zupa u Bosni 1743. cini se (a valjalo bi temeljitije provjeriti) da su Babici u zupama Sutiska, Majdan, Fojnica, Grabovice, Vitina i Gradacac, a Babici u Livnu, Duvnu, Komusini i dr."

Babici su "stara bosanska obitelj koja je plemstvo dobila od kralja Stjepana Ostoje 1408. i od hrvatskougarskog kralja Vladislava 1439. godine. U doba mletacko-turskih ratova iselili su se u Hrvatsku i Hercegovinu, a zatim u Makarsko primorje, i to s titulom "conte" i plemici Kraljevine Bosne, Ugarske, Krajine i Makarskog primorja. Poslije bitke kod Zadvarja 1646. u kojoj je poginuo knez Petar i sinovi Josip i Stjepan, prezivjeli sinovi Ivan i Mate presli su sa 150 obitelji na Brac i nastanili se u Bolu. Zbog tih zasluga Mletacka Republika je priznala njima i njihovim potomcima postojece naslove i privilegije (tituli di conte e nobili).

Dakako, biskup je fra Pavo Dragicevic 1741./42. godine zabiljezio Babice pucane: u Vinici 14-clanu obitelj Martina Babica (Martinus Babich); u Rujanima pokraj Livna 12-clano domacinstvo Mate Babica; u Podmalovanu na kupreskoj visoravni 7-clano kucanstvo Ante Babica; u Ricanima, zupa Rama, dom je imao Mijo Babic s 5-ero ukucana; i zapadnohercegovacki su Babici uvrsteni u Dragicevicev popis: 6-clana obitelj Luke Babica u Donjem Gracu, stara zupa Mostar, u Vitini pokraj Ljubuskog je kuca Mate Babica I njegove 4-clane obitelji.

1768. godine biskup je fra Marijan Bogdanovic Babice zabiljezio samo na Kupresu i u okolici Ljubuskog: u Zloselima zivi obitelj Boze Babica s 3 clana, a u Odzaku kucu s 5 ukucana ima Grgo Babic, u Vitini obitava 4-clana obitelj Ante Babica, a u susjednim Radisicima zivi Stipan Babic s 5-clanom obitelji.

Dakle, Babica nema na duvanjskom, livanjskom i mostarskom podrucju, a prema prosudbi stoga sto su otisli za svojim rodacima prezimenjacima u Cetinsku ili Imotsku krajinu. Jedino se tako moze protumaciti okolnost da su svi danasnji livanjski Babici, a nastanjeni su u Vrzeralima, Podradini, Podhumu, Vidosima, Podkraju, Gornjem Zabljaku, Malim Kablicima i Priluci, doselil iz planinskog sela Vostana u zapadnom dijelu Cetinske krajine.

1687. godine u sklopu velike seobe katolika iz Rame, Duvna, Kupresa, Glamoca doselilo je mnogo obitelji s prezimenom Babic, jer se pridodjeli zemlje od mletackih vlasti pojavljuju u gotovo svim dijelovima nima. Primjerice 7. prosinca 1740. godine izvjesni Marko Babic salje molbu providuru Marinu Antoniju Cavalliju da mu dopusti obradjivati livanjskom begu Muhamedu Atlagicu, jer ih je Marko ili njegov otac obradivao prije preseljenja na mletacki teritorij. Fra Josip Ante Soldo zabiljezio je i jos jedan slucaj: 1787. godine 80-godisnji Luka Babic, koji je ostao bez potomstva, stavlja na raspolaganje mletackim vlastima 14 kanapa zemlje u Potravlju, koja su mu prije pedesetak godina dodijeljena kao doseljeniku s bosanskog podrucja. Sto se pak tice imotskih Babica, oni imaju dvije grane: studenacku i runovicku.

Babici sa Studenaca su prema obiteljskoj predaji doseljnici sa Sestanovca. "Stanja dusa 1739. zabiljezio je u Mate Babica 8 celjadi.kod diobe zemalja 1725. godine Nikola Babic s 5 celjadi dobio je 2 kanapa zemlje. Sa Studenaca odselili u Kukavice kod Kupresa.

Sto se pak tice Babica iz Runovica, oni su doseljenici sa Studenaca i iz Hercegovina., vjerojatno iz Donjeg Graca pokraj Sirokog Briga ili iz Vitine pokraj Ljubuskog. "Kad se stvarao 1725. godine Zemljisnik u Runovici je Ante Babic s 20 celjadi dobio 3 kanapa zemlje a u Zmijavcima 24, Ivan Babic s 2 celjadi 3 kanapa. Pleme zivi na dva mjesta. Prema predaji jedni su doselili sa Studenaca i naselili se kod zupske kuce. Po njima se predjel u Runovicima zove Studencine.

Drugi su prema predaji dosli iz Hercegovine na Umljane, odakle su sisli na Babica Brig pa na Sebisinu. Babici sele i u sjevernu Bosnu na derventskoplehansko podrucje: od 1760. do 1810. godine postaju stanovnici Velike, Komarice, Foce, Koraca, Lijesca i Johovca. U maticama zupe Plehan 1770. godine zabiljezena je Kata Babic "od Imotskog".

Sto se pak danasnjih Babica u Mostaru, oni nisu u krvnom srodstvu sa spominjanim im prezimenjacima, jer su, kako je utvrdio Nikola Mandic, nastali od roda Spuzevica iz Krivodola pokraj Mostara. "Prvi upis nadimka Babic nalazimo u matici vjencanih zupe Mostar, kada se Ivan, sin Pave Spuzevica iliti Babica iz Rodoca, ozenio 1873. godine. Nakon toga naizmjenicno je i postupno sve vise u matice u matice upisivano dvojno prezime, ali je Babic sve cesce isticano, a Spuzevic postupno zanemarivano, dok konacno oko 1920. godine nije potpuno iscezlo, i ostalo Babic kao njihovo stalno prezime."

Danasnji duvanjski Babici su, najvjerojatnije, potomci povratnika iz Cetinske krajine, ali ne treba iskljuciti i mogucnost doseljenja sa Studenaca.

Babići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 402 općine i 1007 naselja, pretežito u urbanim sredinama (61%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (2200), Rijeci (800), Splitu (650), Osijeku (300) i u Sesvetama kraj Zagreba (200).