Follow
Prezime Glamuzina, dolazi od glamuzina/glamuza, čovjek koji na sajmu prodaje robu pretjerano je hvaleći" - glamazati/ glamuzati.
Glamuzine su starinom iz Čalića u Brotnju. U starini su se prezivali Maretić. Godine 1705. zapisan je Glamuzina alias Maretić.
U Dicmo kod Sinja došao je iz Hercegovine harambaša Ilija Maretić pokojnog Bože s brojnom obitelji koja se tako brzo razvila da se jedan zaselak sela Dicma danas zove Maretići. Osim seobe u Sinj drugi su oko 1700. godine odselili u Vrgorsku krajinu, u sela Stilja i Papratnicu, gdje i danas žive njihovi potomci s novim prezimenom Glamuzina.
Fra Andrija Kačić Miošić 1662. godine spominje Jozu Glamuzinu. U Matici vjenačnih župe Imotski 1738. godine upisano je vjenčanje nekoga Glamuzine alias Maretića.
Iz Vrgorske krajine su 1815. godine neki od Glamuzina doselili u Klobuk. Godine 1816. upisano je krštenje Mate sina Ante Glamuzine i njegove žene Ive Petrović, Dujine kćeri. Godine 1820. krštena je Anđa kći Ante Glamuzine iz Klobuka i Mande Rašić. Godine 1823. krštena je Iva kći Ante sina Jure Glamuzine i Ive Tolj. Godine 1824. kršten je Ante sin Ante Glamuzine i Mande Rašić. Godine 1829. kršten je Ivan sin Ante Glamuzine i Mande Rašić. To su sve djeca iste obitelji.
Godine 1858. kršten je Ivan sin Jakova Glamuzine iz Klobuka i Ruže Čuljak. Godine 1870. krštena je Iva kći Jakova Glamuzine iz Klobuka i Ive Petrović. Ista obitelj dobila je 1872. sina Andriju. I tako slijede nove obitelji Ivana Glamuzine i Mare Grgić koja je od 1881. do 1889. krstila petero djece: Ružu, Mandu, Ilku i Jakova. Godine 1889. krštena je Matija kći Ante Glamuzine i Mande Grgić. Obitelj je dobila četvero djece: spomenutu Matiju, te Miju, Franu i Lovru. U posljednjem upisu dodano je da je Ante Glamuzina iz Šiljevišta. Spominju se i dva mjesta boravka za istu obitelj Ante Glamuzine i Mare Šimunović. Njihova obitelj je 1893. krstila sina Matu i zapisali da su iz Klobuka. Međutim godine 1905. je upisano krštenje Mirka sina Ivana Glamuzine iz Šiljevišta i Mare Šimunović.
Razmjerno najviše Glamuzina u proteklih sto godina rođeno je u Rogotinu kraj Ploča, gdje se svaki sedmi stanovnik prezivao Glamuzina. U Hrvatskoj danas živi oko dvjesto Glamuzina u oko sedamdesetpet domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno sto, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.
Najveća migracija Glamuzina u prošlom stoljeću zabilježena je iz Mostara (BiH) u Ploče
Glamuzine su prisutne u osam hrvatskih županija, u ukupno 22 općine i 26 naselja, pretežito u urbanim sredinama (64%). Danas ih najviše živi u Rogotinu kraj Ploča (50), Zagrebu (45), Vrgorcu (30), Pločama (20) i u Splitu (9).