Follow
PREZIME HULJEV
(Huljev, Huljević, Huljačić, Huljičević, Hulj // Huglieu, Hugliacich, Vglieu, Kuglieu)
Hula i huliti praslavenske su riječi. Hula je psovka kojom se vrijeđaju Bog i vjera. Prezime Huljačić javlja se već u prvim primoštenskim maticama i ima čak 64 upisa rođenja s tim prezimenom u 17. st. te još devet upisa Huljev i hrvatski upis Huljević. U 18. st. piše se uglavnom Huljev (Uljev) te Huljičević i Hulj (don Nikola Jurina). Doselili su se iz okolice Banja Luke pred Šibenik pa naseljeni na koptolsku zemlju u Širokama (oko 1529.) ali su se, zbog neposredne turske opasnosti, vjerojatno morali skloniti u zidinama zaštićeni Primošten. Zanimljivo je da u mnogoljudnom rodu Huljev postoje samo dva dvojna prezimena i to Huljev reč. Mikelin i Huljev reč. Surkov (Surkov reč. Huljev), ali zato postoji velik broj nadimaka, poglavito u Anagrafu iz 1868. godine.
Rod Huljev iz Primoštena, u bliskom je srodstvu s nadimkom Dadunov, Lesandrov, Krnatuš, Dutov, Tomika, Tursum, Tudić i Alin iz Primoštena. Mate Huljev, pok. Jure, r. 1873. u Primoštenu, u Popisu iz 1868. ima nadimak Dut. Huljevi su i u bliskom srodstvu s Kapelanovima i Juranovima. Čini se da se nadimak “Dupin” odnosi na Gašpera Huljeva, r. 1820. u Primoštenu.
Prema: Vinko Matošin (2012) Primoštenska prezimena, imena i nadimci od 1386. do 2001. godine. (Onomastica caputcistina). Šibenik – Zadar: Državni arhiv u Šibeniku – Sveučilište u Zadru.
Huljevi su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Šibenika. Razmjerno najviše Huljeva u proteklih sto godina rođeno je u Širokama kraj Trogira, gdje se svaki treći stanovnik prezivao Huljev. U Hrvatskoj danas živi oko petsto Huljeva u oko stodevedeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno četiristo, pa se njihov broj do danas povećao za nepunu polovinu.
Prema: imeHrvatsko.net, http://imehrvatsko.net/namepages/view/family_name/prezime-huljev