Follow
This was written by Professor Filip Škrabić in IZ POVIJESTI: RAZVOJ PREZIMENA I OBITELJI U BRELIMA.
http://www.brela.com/brolanenses/prezimena/index.htm
RAOS
Stručnjaci tvrde da je ovo prezime nastalo kraćenjem osobnom imena. Dvočlana imena koja su naslijeđena iz praslavenskog doba počela su se kratiti jer su postala nepodesna. Sva kraćenja i derivacije imena u početku su stilski obilježena roditeljskom ljubavi, tepanjem, imitacijom dječjeg jezika, nježnosti. Osobna imena - kratice nastaju od dva formanta, tj. od preformanta koji dobijamo ako neko osobno ime skratimo na jedan ili dva sloga ili više njih (monosilabana, bisilabana kratica, monosilabani, bisilabani preformant). Raosi se svrstavaju u grupu prezimena koja su dobivena bisilabnim kraćenjem: Daors>Raho>Radoslav>Raos Zaostao je jedan slog od drugog dijela riječi. Druga mogućnost o postanku prezimena potiče od lokacije naselja gdje su živjeli Raosi u Brelima i Medovu Docu: ras - vršak brda - podbrežje Ras - Rasi - Raosi (Danas kao korijen prezimena navodi se u IMOTSKOM ZBORNIKU 3, Imotski 1995). Raosi su imali građevinske objekte u pet zaseoka u Brelima: Podradonjici, istočno od crkve Sv. Stjepana, Miščiću, Prosiku i Zaveterju. U knjizi fra Vjeke Vrčića Plemena Imotske krajine na stranici 148 piše: "Za Bečkog rata a Zagvoškom zbijegu 1686. sele u Brela Raosagići (Raos) Stipe s 1 čeljadetom. Jedni su ostali u Brelima, drugi su se vratili na staro ognjište". Na popisu stanovnika Brela starosjedilaca i novopridošlih prognanika koji je sačinio Jurju Calegri 27. lipnja 1686. u Zadvarju, na listovima 476. i 477. generalnog providura Cornara koji se čuva u Povijesnom arhivu u Zadru, nalaze se tri obitelji koje ukazuju na Raose, Rosagiće, Raosoviće, Daosagiće. Na listu 476. gdje su upisane prebjegle obitelji iz Zagvozda nalazi se obitelj Stjepana Bosaglića (Steffano Radosaglich) s 8 članova (u knjizi Imotska plemena stoji s jednim članom). Od svih današnjih izumrlih i iseljenih breljanskih prezimena ovo prezime najbliže je prezimenu Raos. Na popisu pridošlih stanovnika novog sela Stupi može se pročitati ime Marka Raosagića s 5 članova. Prema matičnoj knjizi Omiša za 1799. godinu u Brelima su živjele četiri obitelji Raosa koje se vode:
- pod brojem 72.
Stjepan Raos 55 godina Kata, žena
Mijo, sin Stjepana 12 godina
Jelena
Matija
Jozo pok. Mate 32 godine
Ana, žena
Marta, kći Mate
ukupno 8 članova
- pod brojem 73.
Ivo Raos 37 godina
Jelena, žena
Grgo, sin Ive 4 godine
Eva, kći Ive
Kata, kći Ive
ukupno 5 članova
- pod brojem 74.
Matija pok. Nikole Raos
Lovre, sin pok. Nikole 19 godina
Ante, sin pok. Nikole 17 godina
Matija, kći pok. Nikole
ukupno 4 člana
- pod brojem 75.
Mate Raos pok. Grge 30 godina
ukupno 1 član
Prema stanju duša iz 1805. bilo je šest obitelji. Spominje se i varijanta Raosaljević (J. Bebić, Brela, 1980.). U Elaboratu Austrijskog katastarskog premjera od 1830. godine, građevinski objekti bili su upisani na imena:
a) Podradonjica - Stjepana, Tome, Andrije i Mije,
b) istočno od crkve Sv. Stjepana - Mije,
c) Miščić - Grge i Mate,
d) Prosik - Ane u zajednici s Mijom Vučković, Mije, Tome i Grge,
e) Zaveterje - Stjepana (ruševina). Za vrijeme popisa stanovništva koji je vršen 1948. godine u Republici Hrvatskoj, Raosi su živjeli u 17 naselja. Breljanska skupina Raosa bila je treća po veličini, činilo ju je 30 osoba koje su živjele u šest obitelji.