Start your family tree now Is your surname Staničić?
There are already 21 users and 1,267 genealogy profiles with the Staničić surname on Geni. Explore Staničić genealogy and family history in the World's Largest Family Tree.

Staničić Genealogy and Staničić Family History Information

‹ Back to Surnames Index

Create your Family Tree.
Discover your Family History.

  • Build your family tree online
  • Share photos and videos
  • Smart Matching™ technology
  • Free!
view all

Profiles

About the Staničić surname

This was written by Professor Filip Škrabić in IZ POVIJESTI: RAZVOJ PREZIMENA I OBITELJI U BRELIMA.

http://www.brela.com/brolanenses/prezimena/index.htm

STANIČIĆ

Prezime je izvedeno od ženskog imena Stana. Imena kao Stana, Stanka (Stančić), Stojka (Stojčić), Stojana (Stojanić), Dosta (Dostal), Dostan (Dostanić) i sl. nastajala su u obiteljima gdje su se rađale samo djevojčice, a s njima se (magijskim djelovanjem) željelo stati. Dosta ženske djece. Nije to isključivo naš ni slavenski običaj u nadijevanju takovih imena. U Grka su to Stamate, u Talijana Ferme, u Albanaca Shkurte i Sose "zadnje", a na Kavkazu nadijevali su tim prigodama ime Kyz-tamen (Dosta s djevojkama! ). Kod nas se susreće slično žensko ime Dosta. U knjizi "Plemena Imotske krajine" fra Vjeko Vrčić na stranici 298. piše: Za vrijeme Bečkog rata 1686. godine u Zagvoškom zbjegu seli Ivan Staničić s četvoro čeljadi, Ivan Staničić s 9 čeljadi, (može se i kao Stanić smatrati i Mate Stanek). Među stanovnicima koji su 1686., godine doselili u Brela Gornja i Donja, što je zapisano na listu 298. Jurju Celergi, a koji je odobrio generalni providur Jeronimu Cornaru, nalaze se obitelji Ivana Staničića alfira s 9 članova, Mate Staničića s 5 članova i Ivana Staničića s 8 članova. Ovaj dolazak Staničića može se smatrati kao prvi dolazak u Brela. U arhivskoj građi nema zapisa o Staničićima u Brelima, što nas upućuje na zaključak da se 1686. Staničići nisu dugo zadržali u Brelima, već su odselili u Bast i Veliko Brdo gdje su živjeli njihovi rođaci ili mještani. Prezime Staničić spominje se u Sumartinskim starim maticama. U navedenoj ispravi spomenut je za vrijeme kandijskog rata kao doseljenik Ivan Staničić deto Šare iz Basta koji se u početku naselio u Sućuraj a kasnije doselio u Sumartin. U matici g. 1667. Staničić dictus Šare; g. 1673. Staničić alias, ali g. 1666. Šarić s napomenom: iz Velikog Brda, a Staničić alias Šare s napomenom: iz Basta. U knjizi Brela, Josip Bebić piše: Staničići su se doselili u Brela iz Baške Vode u 19. stoljeću na imanje Beroš u zaselak Mediće. God. 1862. došla je još jedna obitelj u Soline na imanje Filipović. U matičnoj knjizi Omiša za 1779. godinu ne nalazi se obitelj Staničić. Drugi pisani trag o Staničićima u Brelima nalazimo u Elaboratu Austrijskog katastarskog premjera iz 1830. godine. Mijo Beroš i Staničić (nije navedeno ime) kupili su ili naslijedili u zajednici staju i dvorište (vode se pod brojem 21) od Mate Kupice. Prema popisu stanovništva koji je vršen 1948. godine u Republici Hrvatskoj, Staničići su živjeli u 38 naselja. U Brelima je živjela 21 osoba u dvjema obiteljima. Breljanska skupina Staničića po veličini je bila šesta.

The last name is derived from the female name Stana. Names like Stana, Stanka (Stančić), Stojko (Stojčić), Stojan (Stojanić), Dosta (Dostal), Dostan (Dostanić), etc. were created for the families where they bore only girls, and with a (magic action) sought to stop all the girls. It is not only not our custom in Slavic nadijevanju such names. The Greeks use Stamate, the Italians Ferme, the Albanians and Shkurte Sose "last", and in the Caucasus on these occasions is given the name kýz-tamen (Enough with the girls!). We encountered a similar female name enough. In his book "Tribes Imotski region" on page 298 Father Vjeko Vrčić writes: During the Vienna War in 1686 Zagvoškom refugees' camp moved Ivan Staničić with four souls, Ivan Staničić with 9 souls, (and can be regarded as a broadcaster and Mate Stanek). Among the people who in 1686 were moved to the Upper and Lower Brela, it is written by George Celergi on page 298, which was approved by the Governor General Jerome Cornaro, are the families of Ivan Stanicic Alfir with 9 members, Mate Stanicic with 5 members and Ivan Stanicic with 8 members. These Stanicic can be considered as the first arrivals in Brela. The Archive has no record of Stanicic in Brela, which brings us to the conclusion that the 1686 Staničić did not stay long in Brela, but moved to Bast and Veliko Brdo, where they lived with their relatives or villagers. The surname Staničić is mentioned in Sumartin old queen. In the above mentioned is corrected during the war by a newcomer Ivan Staničić deto Šare of Bast, which was originally settled in Sućuraj and later moved to Sumartin. The mother of 1667 Staničić dictus Sare, G. 1673 Staničić alias, but Mr. Saric 1666 Note: From the Veliko Brdo and Staničić alias Sare with a note: from Bast. In the book, Brela, Joseph Bebić writes Staničić moved to Brela from Baska Voda in the 19th century to a farm in the hamlet Beroš Medici. In 1862, came another family to the Filipovic farm in Solin. The family Staničić is also found in the home book in Omis dated 1779. Other written evidence of Stanicic in Brela is found in the Austrian Study cadastral survey from 1830. Mijo Beroš and Staničić (first name not mentioned) bought or inherited a community barn and garden (water under the number 21) of Mate Kupice. According to the census which was conducted 1948 in the Republic of Croatia, Staničić families lived in 38 settlements. In Brela lived 21 people in two families. Breljanska Stanicic are the sixth largest group in Croatia.