Baron Iván Skerlecz de Lomnicza

http://hr.wikipedia.org/wiki/Ivan_Skerlecz

Ivan barun Skerlecz ili Ivan Škrlec Lomnički (20. srpnja 1873. - 12. siječnja 1951.), hrvatski političar i pravnik. Hrvatski ban od 1913. do 1917. godine. Rođen je u Oroszló, Mađarska 1873. Bio je tajnikom u predsjedništvu ugraske vlade i, od 1911., ministar savjetnik. Imenovan je komesarom 1913. godine, nakon što je Slavko Cuvaj razriješen službe, sa zadatkom da smiri političku situaciju u Hrvatskoj i da pripremi povratak na ustavno stanje. Njegovim posredovanjem došlo je do sporazuma između Hrvatsko-srpske koalicije i grofa Tisze, predsjednika ugarske vlade. Za vrijeme pregovora na njega je 18. kolovoza izvršen neuspjeli atentat (izvršio ga je omladinac Stjepan Dojčić).[1] Hrvatskoj je vraćen ustav, ukinut za Cuvajeva banovanja, a Skerlecz je imenovan 27. studenog 1913. banom, na čelo "činovničke vlade". Ugarska je vlada 6. prosinca ukinula Željezničku pragmatiku, koja je bila povreda Hrvatsko-ugarske nagodbe, te donijela novu u kojoj su izostale odredbe o jeziku, ali je ipak ostala stara praksa, pa je mađarski jezik i dalje ostao službenim na svim linijama državnih željeznica u Hrvatskoj i Slavoniji. Novi izbori za Hrvatski sabor održani su 16. prosinca, na kojima je Koalicija dobila apsolutnu većinu. Zemaljska vlada proširena je 17. lipnja 1914. novim odjelom za narodno gospodarstvo. Za Skerleczova banovanja buknuo je I. svjetski rat. Odstupio je 29. lipnja 1917. nakon što je Tisza prestao biti predsjednikom vlade. Na mjestu bana naslijedio ga je Antun Mihalović. Skerlecz se vratio u Mađarsku, gdje je umro u Budimpešti 1951.

=========================================================================

Iván Skerlecz de Lomnicza (often rendered Ivan Škrlec Lomnički in Croatian) (July 20, 1873 - January 12, 1951) was the last Hungarian to be ban (viceroy) of the Kingdom of Croatia-Slavonia. Skerlecz was born in Oroszló, Baranya County, Hungary in 1873. After Hungarian dictatorship during 1912 under the titular ban Slavko Cuvaj, the Hungarian prime minister István Tisza appointed Skerlecz head of the Austro-Hungarian crown land in 1913. During this period, Austria-Hungary was at war as part of World War I. While Croatia-Slavonia was not the site of any battles, Croatian troops, fighting under the Croatian Home Guard took part in the fighting, much of it in neighbouring Serbia. Skerlecz managed to reconvene the Croatian Sabor (parliament) in Zagreb by 1915. The Croats made further demands for local authority, as well as unification of Croatia-Slavonia with Dalmatia and Bosnia and Herzegovina. Stefan Sarkotić, Austria-Hungary's commander in Bosnia and Herzegovina also sought unification of their provinces. However, Austria-Hungary's outdated political system made any shifts between areas under Hungarian or Austrian spheres of influence difficult. Skerlecz could only support the Croatians in acting autonomously. As the war progressed more Croats found the formation of a South Slav state a potentially beneficial possibility. He resigned from his post on June 29, 1917 after Tisza was ousted from power, leaving the country in no better state than when he had arrived. The Kingdom of Serbs, Croats and Slovenes was formed the following year. Skerlecz returned to Hungary where he died in Budapest in 1951.