Božidar Ambros Kukuljević Sakcinski, pl.

Božidar Kukuljević-Sakcinski, (1861.-1927.), pjesnik, ivanečki veleposjednik

http://marijan-kras.com/knjiga/html/poglavlje04.html

Sin je slavnog Ivana Kukuljevića-Sakcinskog. Pravo je studirao u Beču i Zagrebu, a nakon završenog studija obnašao je službu podžupana i perovođe u Zagrebu te kotarskog predstojnika u Varaždinu.

Od strica Ladislava naslijedio je 1896. godine ivanečki posjed s dvorcem.

Novi vlasnik ivanečkog kaštela Božidar Kukuljević (1861. – 1927.) dao je objektu konačan izgled kakav poznajemo s razglednica, a stariji Ivančani pamte njegovu veličinu i ljepotu. Uredio je engleski perivoj (današnji park), a stambene prostorije opremio stilskim namještajem i slikama iz ostavštine slavnog oca Ivana: originalnim slikama Vjekoslava Karasa, portretima povijesnih ličnosti Hrvatske, te drugim umjetninama.

Nažalost nesnalažljiv u održavanju vlastelinstva, a naklonjen glazbi, opterećen obiteljskim obvezama, Božidar je postupno rasprodao i založio dijelove ogromnog posjeda. Uz velike novčane teškoće, njegov sin Radovan Kukuljević 1934. godine svoje tri četvrtine ivanečkog posjeda prepušta šurjaku dr. Josipu Šabanu, mužu sestre Ladislave. Stari grad Ivanec postao je tako ljetno stjecište obitelji Šaban, sve do nepopravljivog oštećenja u II. svjetskom ratu.

Bio je poklonik glazbe i književnosti, objavljivao je prikaze i kritike, surađivao je s časopisima Vijenac, Prosvjeta, Hrvatska vila, Balkan. Dopisivao se je s piscima i umjetnicima svoga vremena: Gjalski, Vojnović, Trnski, Fijan, Mandrović, Zajc, Kuhač, Faller.

Nadahnuli su ga idilični povijesni, društveni i prirodni motivi. U proznom spisu Mladost Ivana Kukuljevića-Sakcinskog opisuje mlade dane svog oca i njegova politička nastojanja.

U rukopisu je ostala nedovršena Poviest plemičke porodice Kukuljevića Sakcinskih, a iz ivanečke povijesti zabilježio je prikaze posvete kapele strica Ladislava, posvete barjaka Dobrovoljnog vatrogasnog društva Ivanec u srpnju 1891. i školske zastave 1901. godine.

Bio je utemeljitelj „Braće hrvatskog zmaja“, predsjednik pjevačkog društva „Kolo“ u Zagrebu i „Vila“ u Varaždinu.

Utemeljio je podružnicu Hrvatskog planinarskog društva u Ivancu 1898. godine.