Dr. Ante Kuzmanić

Ante Kuzmanić (Split, 12. lipnja 1807. - Zadar, 10. prosinca 1879.), hrvatski novinar i liječnik.

Hr | En

Studirao je medicinu u Beču, a nakon studija radio je kao liječnik u Imotskom. Od 1832. godine radi kao predavač u školi za primalje u Zadru.

Bio je velikim zanesenikom ilirstva, te je bio na čelu Zadarske filološke škole. Kuzmanić je želio da se u budućem hrvatskom standardiziranom jeziku sačuva ikavski izgovor u štokavskom jeziku (mliko) i pismo koje ima tradiciju u Dalmaciji i Slavoniji. Njegove su stavove podupirali i Gabro Puratić i Petar Krstitelj Baćić.

ANTE KUZMANIĆ

LIJEČNIK I NARODNI PREPORODITELJ (1807-1879)

Čovjek čije ime danas s ponosom nosi Medicinska škola u Zadru, dr. Ante Kuzmanić, jedan od najzaslužnijih Hrvata iz doba hrvatskog narodnog preporoda, bio je liječnik, istaknuti narodni preporoditelj, nacionalni djelatnik i narodni prosvjetitelj. Godine 1844. pokrenuo je prvi književni i preporodni list na hrvatskom jeziku u Dalmaciji, Zoru dalmatinsku.

Rodio se u Splitu 12. srpnja 1807. Srednju školu (licej) završio je u Zadru, a medicinske nauke u Beču, te se 1831. vraća u Dalmaciju s diplomom magistra vidarstva i primaljstva. Do 1834. radi kao carski i kraljevski kotarski kirurg u Imotskom i Opuzenu, a od 1834. do1854. bio je profesor katedre teoretskog i praktičnog primaljstva na Babičkoj školi u Zadru.

Na stranicama Zore dalmatinske jasno je prepoznatljiv hrvatski nacionalni, politički i kulturni program što ga je zagovarala skupina narodnih preporoditelja s urednikom lista dr. Antom Kuzmanićem na čelu. U listu je surađivao veliki broj uglednih hrvatskih pisaca iz svih hrvatskih krajeva, čime je časopis odigrao važnu ulogu u stvaranju nacionalnog, političkog i kulturnog jedinstva hrvatskog naroda. Zora dalmatinska izlazila je u Zadru od 1. siječnja 1944. do 25. lipnja 1949., u početku samo kao književno-poučni, a od 1848. i kao politički list. Tiskano je ukupno 287 brojeva.

Enciklopedijski obrazovan, sam Kuzmanić je na stranicama Zore dalmatinske objavio veliki broj članaka iz raznih područja, a iz medicine čak tridesetak.

Budući da je vladala velika oskudica u medicinskim udžbenicima na materinskom jeziku, Kuzmanić je 1875. napisao i prvi priručnik za primalje na hrvatskom jeziku Šestdeset učenjah za primalje iz primaljstva.

Dr. Ante Kuzmanić pokrenuo je još neke listove kao: Smotritelj dalmatinski (1849), Glasnik dalmatinski (1849-1855), Objavitelj dalmatinski (1867-1870), a bio je izdavač i urednik Pravdonoše (1851) prvog pravnog lista u Južnih Slavena. Surađivao je i u drugim listovima, poglavito u Pravu s člancima iz sudske medicine, te u Narodnom listu s člancima iz povijesti medicine. Umro je u Zadru 10. prosinca 1879. godine. http://ss-medicinska-akuzmanic-zd.skole.hr/skola?ms_nav=aab

http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20000110/podlistak.htm http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20000111/podlistak.htm http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20000112/podlistak.htm http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20000114/podlistak.htm http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20000114/podlistak.htm http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20000115/podlistak.htm

Splitski istraživač kulture Rafo Ferri je u "Slobodnoj Dalmaciji" 1958. objavio članak o A. Kuzmaniću, u kojemu tvrdi da je u splitskim matičnim knjigama našao da su se njegovi roditelji vjenčali 7. listopada 1806. godine. Otac mu je bio Ivan Kuzmanić Petrov iz Lučca, a majka Mande rođena Jurašin Jurina iz Kambelovca. A. Kuzmanić se oženio 9. lipnja 1933. s Elenom Marijom Korner, rođenom u Hvaru 30. listopada 1910. godine. http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20000110/podlistak.htm

koliko se zna nemaju potomaka!

to je ovaj zapis, gore desno vjenčanje njegovih roditelja:

MKV 1.10.1806 - https://familysearch.org/ark:/61903/3:1:3QSQ-G99X-FFKB?i=148&wc=9R2...

Ispravka gosp. Rafo Ferri: netočno navodi da su se njegovi roditelji vjenčali 7. listopada 1806., već 1. listopada 1806 što je točan datum prema matici vjenčanja u Sv. Duje.

Plemićki preci

U knjizi "Grbovi i rodoslovlja" Miroslava Granića o Dikličićima zvanim Kuzmanići stoji da su "jedan od sedam plemićkih rodova iz sjeverne Hrvatske, naseljenih u Rogoznici kod Omiša. Rodonačelnik Miloš Dikličić spomenut je u dokumentu od 5. IV. 1235. godine". Zatim Granić piše da im je mletački Senat potvrdio 29. rujna 1787. plemićke povlastice. Međutim, A. Kuzmanić je o tome u "Narodnom listu" pisao ovako: "Dikličić, a kašnje Dikličići Kuzmanići, a najposli samo Kuzmanići, po Kuzmanu Dikličiću, jesu moji starenici; koji se prve polovine XVIII. vika doseliše iz Rogoznice na Lučacx, varoš pri gradu Splitu i tu se u dvi grane razdiliše. Otac mi Ivan, koji bijaše pismen, kazivao mi je, kako on i rođak mu Ante iz druge kuće, priko splitskog odvitnika Otavija plem. Jurnijića (Geremia) po drugi put zaistaše potvrdu svoga staroga plemstva... ali Commissione Araldice odbi dotičnu molbenicu". http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20000110/podlistak.htm

MKR 96 - https://www.familysearch.org/ark:/61903/3:1:3QS7-899X-F4RB?i=138&wc...

Napomena: Ispravka nije se rodio 12 srpnja 1807 već 12. lipnja 1807 i kršten 13. lipnja iste godine pod imenom Ivan Ante Kuzmanić (Gio Antonio =Giovanni Antonio Cuzmanich)