Dr. sc. Petar Šimunović

Petar Šimunović (Dračevica na Braču, 19. veljače 1933. - Split, 5. kolovoza 2014.), hrvatski jezikoslovac, onomastičar i dijalektolog, član Razreda za filološke znanosti i član Predsjedništva Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

• Hr
• http://ihjj.hr/istrazivac/petar-simunovic/68/
• http://info.hazu.hr/hr/clanovi_akademije/osobne_stranice/petar_simu...
• https://www.osmrtnice.hr/simunovic-petar , https://www.osmrtnice.hr/simunovic-petar-2, https://www.osmrtnice.hr/simunovic-petar-3 (osmrtnica)
• http://www.rodoslovlje.hr/clanci/preminuo-petar-simunovic
• https://www.vecernji.hr/kultura/u-splitu-preminuo-istaknuti-akademi...
• https://akademija-art.hr/2020/01/03/preminuo-akademik-petar-simunovic/
• https://www.bib.irb.hr/651095
• https://hrcak.srce.hr/index.php?id_clanak_jezik=121870&show=clanak

Akademik Petar Šimunović rodio se 19. veljače 1933. u Dračevici na otoku Braču. Maturirao u splitskoj Klasičnoj gimnaziji, diplomirao hrvatski i francuski na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je i magistrirao te doktorirao temom Toponimija otoka Brača. Od 1964. zaposlen u Institutu za jezik JAZU (danas Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, od 1970. znanstveni suradnik i voditelj Onomastičkog odjela, od 1979. znanstveni savjetnik, sada ima počasno zvanje zaslužnog znanstvenika na istom Institutu. Redoviti je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti od 1991. od iste godine predsjednik njezina Onomastičkog odbora, a od 2004. je tajnik njezina razreda za filološke znanosti. Bio je stipendist Humboldtove zaklade u Slavenskom institutu u Kölnu gdje mu je mentor bio Reinhold Olesch. Na Sveučilištu u Kölnu predavao je 1994.-1998. kao gost profesor. U povodu 65-godišnjice njegova života to Sveučilište je u Šimunovićevu čast organiziralo Međunarodni znanstveni skup o slavenskoj onomastici. Autor je odnosno suautor više od 500 bibliografskih jedinica, od čega tridesetak knjiga.

Šimunović je bio vodeći hrvatski onomastičar, ali dva njegova kapitalna djela pripadaju dijalektologiji: Čakavisch-deutsches Lexikon (Čakavsko njemački rječnik), te Rječnik bračkih čakavskih govora koji smatra „namirbom duga svojem zavičajnom otoku“..

Obitelj: supruga Ina, sin Nino, brat Ivan, unuci Marina, Nikola i Petar, šogor Ivo s djecom i unukom, kunjade Iskra i Marija s djecom i unucima.

Nagrade i priznanja

• 1983. godine Nagrada Općine Brač za istaknutu znanstvenu djelatnost
• 1984. godine Republička nagrada “Božidar Adžija” za istaknutu znanstvenu aktivnost
• 1998. godine Red Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića
• 2001. godine Nagrada za životno djelo Hrvatskoga sabora - najviše državno priznanje za njegov cjelokupni znanstveni rad.
• 2009. Državna nagrada za znanost Republike Hrvatske u području humanističkih znanosti

Knjige (nepotpun popis)

• Toponimija otoka Brača (1972.)
• Leksik prezimena SR Hrvatske (1976., ur. s Valentinom Putancem)
• Čakavisch-deutsches Lexikon I (1979., čakavski rječnik, suautori Mate Hraste i Reinhold Olesch (google search)
• Čakavisch-deutsches Lexikon II (1981., popis pojmova na njemačkome, suautor Reinhold Olesch (google search)
• Čakavisch-deutsches Lexikon III (1983., čakavski tekstovi, suautor Reinhold Olesch (google search)
• Prezimena i naselja u Istri (I-III, 1985.-1986., ur. s Josipom Bratulićem)
• Naša prezimena (1985.)
• Istočnojadranska toponimija (1986.)
• Hrvatska prezimena (1995.)
• Toponimija hrvatskoga jadranskog prostora (2005.)
• Rječnik bračkih čakavskih govora (2006.)
• Hrvatski prezimenik (2008.) ur. s Franjom Maletićem