Juraj Dalmatinac

Juraj Matejev Dalmatinac (latinski: Georgius Mathaei Dalmaticus), Giorgio Orsini

Hr | En | It | De | Fr

His name variations and also as known: Giorgio Dalmatico,Georgius Matthei Dalmaticus, Georgius lapicida quondam Mathei de Jadra, Georgius da Sebenico, Giorgio di Matteo, Giorgio Orsini, Juraj Dalmatinac, Giorgio Dalmata, Juraj Mateev Dalmatinac, Giorgio di Matteo da Zara, Zorzi di Mathio

Juraj Dalmatinac (latinizirano Georgius Dalmaticus i Georgius quondam Mathei de Jader), hrvatski kipar i graditelj (Zadar, početak XV. st. – Šibenik, između 1473. i 1475). Vjerojatno se školovao u Veneciji u radionici kipara Giovannija i Bartolomea Bona i bio njihov suradnik pri izradbi kipova i ukrasa na Porta della Carta uz Duždevu palaču. Pretpostavlja se da je Juraj Dalmatinac kipar Schiavone koji je, po navodima Filaretea i Vasarija, učinio značajne stvari u Mletcima. U Veneciji je prihvatio stil kićene gotike (tzv. gotico fiorito), koji je tada bio na vrhuncu, ali sudeći po njegovim prvim radovima u domovini, prihvatio je i elemente novoga stila – toskanske renesanse. Stvaralačka i individualna sinteza gotike i renesanse prisutna je u cijelome njegovu djelu, pa je on prvi i najosebujniji predstavnik mješovita gotičko-renesansnoga stila, koji obilježava regionalnu umjetnost Dalmacije u drugoj polovici XV. i početku XVI. st.

Djelovao je u Dalmaciji kao graditelj i kipar od 1441. do 1473. ili 1475. Bio je glavni graditelj katedrale u Šibeniku. Svojom koncepcijom istočnoga dijela crkve dao joj je veličanstven oblik, dodavši joj poprečni brod i kupolu nad križištem, tri polukružne apside, krstionicu i sakristiju. Zidove koji nose bačvasti svod i kupolu sagradio je dosljedno primjenjujući svoje izvorno načelo spajanja tanjih kamenih ploča umetnutih u jači kameni okvir. Njegova su kiparska ostvarenja na katedrali: plastična dekoracija krstionice (likovi proroka, anđeli i krsni zdenac), kipovi apostola Petra i Pavla na sjevernom portalu, natpis o izgradnji koji pridržavaju dva renesansna putta te friz od sedamdeset i jedne glave na vanjskoj strani apsida (galerija realističkih portreta osebujnih fizionomija ljudi iz grada i okolice). Usporedno s radovima na šibenskoj katedrali, koju nije dovršio, preuzimao je i poslove u drugim dalmatinskim i talijanskim gradovima. U Splitu je 1446–48. izgradio kapelu sv. Arnira s oltarnom grobnicom (od 1835. u Kaštel Lukšiću), na kojoj je isklesao ležeći lik biskupa Arnira i prikaz njegova kamenovanja u reljefu renesansne kompozicije. Za katedralu je izgradio kapelu i oltar sv. Staša (1448). Ciborij kapele ukrašen je kasnogotičkim lišćem, a na vrhu su kipovi Navještenja. U gornjem dijelu oltara, ispod kamenoga baldahina, leži sv. Staš s mlinskim kamenom oko vrata dok su s prednje strane u reljefu prikazana četiri crkvena oca i prizor Bičevanje Krista, jedno od najboljih majstorovih ostvarenja, koje odaje kipara snažne individualnosti. U Splitu je također gradio ili pregradio nekoliko palača (Velika palača obitelji Papalić). – God. 1465–66. djelovao je u Dubrovniku, gdje je izgradio kulu sv. Katarine, dovršio Minčetu (na kojoj je prije radio talijanski graditelj M. Michelozzi) i isklesao snažni kip sv. Vlaha koji se nalazi u Sorkočevićevu ljetnikovcu). Djelovao je u Zadru (radovi u franjevačkoj crkvi), Pagu (gradnja novoga naselja, izradba dijela zidina i utvrda, pročelje župne crkve, biskupska palača) i Italiji (Rimini, Ravenna, Urbino). U Anconi, gdje je najviše radio, sačuvana su tri njegova velika djela, nastala 1451–60: Loža trgovaca (Loggia dei Mercanti) raskošna pročelja s četirima alegorijskim figurama svjetovnih krjeposti, među kojima se po realističkim oblicima renesansnoga ženskog akta ističe Milosrđe, veličanstven, bogato ukrašen portal crkve S. Francesco delle Scale s četirima velikim kipovima i reljefom Stigmatizacija sv. Franje te portal anconskih augustinaca, koji su dovršili talijanski majstori (1494).

Od mnogobrojnih Jurjevih suradnika ističu se A. Aleši, koji se poslije razvio u plodna i samostalna umjetnika, te I. Pribislavljić, s kojim je radio u Šibeniku i Anconi. Jurjeva umjetnička snaga i razgranata djelatnost odlučujuće su utjecale na daljnji razvoj dalmatinske arhitekture. S velikoga gradilišta šibenske katedrale, na kojoj je radio od 1441. pa sve do smrti, po cijeloj Dalmaciji širili su se arhitektonski, dekorativni i kiparski oblici što ih je on razvio. Analiza renesansne sastavnice u njegovim skulpturama i pojedinim arhitektonskim ostvarenjima pokazuje niz dodirnih točaka s Donatellovim i Michelozzijevim radovima. Zato su njegov dolazak i rad u Dalmaciji doveli do snažna širenja kasnogotičke dekoracije venecijanskih osobina, kao i do prvoga prodora najrazvijenijih firentinskih renesansnih oblika. Majstor Juraj po svojoj je darovitosti jedna od najjačih osobnosti naše starije umjetnosti i ravnopravno se svrstava u najbolje europske renesansne kipare sredine XV. st.

• Izvor: http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=29536
• https://www.biografija.com/juraj-dalmatinac/
• http://www.treccani.it/enciclopedia/giorgio-di-matteo-da-zara_(Dizi...
• http://netlibrary.net/articles/Juraj_Dalmatinac
• https://ipfs.io/ipfs/QmXoypizjW3WknFiJnKLwHCnL72vedxjQkDDP1mXWo6uco...
• http://sieplex.com/article/giorgio-orsini
• Juraj Dalmatina u Anconi
• JURAJ DALMATINAC U SPLITU U povodu petstote obljetnice smrti
• Velikan portreta i oblika — Juraj Dalmatinac
• Ostali članci na Hrčak.hr- Portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske
• http://www.cassiciaco.it/navigazione/iconografia/pittori/quattrocen...
• http://www.rivieradelconero.info/it/item/il-rinascimento-adriatico-...
• from book - DALMATIA: The QUARNERO and ISTRIA