Maksimilijan , biskup Vrhovac od Rakitovca

Maksimilijan Vrhovac (mađarski: Verhovácz Miksa) (Karlovac, 23. studenog 1752. - Zagreb, 16. prosinca 1827.), zagrebački biskup.

• http://www.youtube.com/watch?v=6O2Y7z7e1lE
• http://hr.wikipedia.org/wiki/Maksimilijan_Vrhovac
• https://www.familysearch.org/ark:/61903/3:1:3QS7-L99C-5B88?i=339&cc...

Otac mu je bio Elek Vrhovac, graničarski kapitan, a majka mu je bila Antonija Znika. Studirao je teolgiju u hrvatskom kolegiju u Beču. Jedan je od idejnih začetnika hrvatskog narodnog preporoda. Vrhovčeva prosvjetiteljska usmjerenost najjače je izražena u njegovu neumornom zalaganju na prikupljanju nacionalnog duhovnog blaga i širenju knjige u hrvatskom narodu. On sam nabavlja sve što bi moglo pridonjeti duhovnom probitku naroda i razvoju znanosti u Hrvata. 1808. predlaže Hrvatskom saboru da se njegova knjižnica otvori javnosti.

Vrhovac je prokušao sastaviti Bibliju na narodnom jeziku, odnosno prevesti Sveto pismo na kajkavsko narječje hrvatskog jezika. U planu su djelovali zagrebački svećenici, kao Stjepan Korolija, Ivan Birling, Tomaš Mikloušić, Ivan Nepomuk Labaš, Ivan Rupert Gusić i Antun Vranić. Neke knjige Starog i Novog zavjeta su uspjeli prevesti, ali kako je Vrhovac umro, program se prekinuo. Zatim je Ignac Kristijanović probao produžiti prevođenje kajkavske Biblije.
1810. darovano mu je dobro (imanje) Rakitovec, u blizini Velike Gorice, pa je uz svoje ime i prezime počeo dodavati »od Rakitovca« (de Rakitovec). Uz Rakitovec imao je i posjede: Hudi Bitek, Grdovčak i Demerje.