Mihovil Miho Barada

http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&lang=EN&rad=312782

Životni put i znanstveni doprinos don Mihe Barade ( The role of Mihovil Barada in the Croatian Science )

Autorica pregledno predstavlja životni i znanstveni put don Mihovila Barade. Svećenik i znanstvenik koji je svojim razmišljanjem i načinom pristupa obradi arhivskih izvora, brojnim člancima te knjigama dao veliki obol hrvatskoj povijesnoj znanosti.Barada je svojim razmišljanjem i načinom pristupa obradi arhivskih izvora te dobro razrađenim znanstvenim aparatom u postupku pisanja i objave, dao veliki obol i ostavio je duboka traga u hrvatskoj povijesnoj znanosti. Njegovi radovi nezaobilazni su izvor medijevistima budući se smatraju temeljima hrvatske medievalistike. Dolazio je do novih i jasnijih zaključaka koji se nisu podudarali uvijek s dotadašnjim uvriježenim mišljenjima pri prikazivanju činjenica, stoga je često polemizirao braneći svoje stavove. Vezano za znanstvena istraživanja, uglavnom su se doticala razdoblja ranog srednjeg vijeka, posebno ga je zanimalo hrvatsko plemstvo, feudalno uređenje, topografija te stari statuti i zakonici. Odlično poznavanje srednjovjekovne paleografije i latinskog jezika olakšalo mu je rad. Iza sebe je ostavio opširnu bibliografiju koja uključuje njegove znanstvene i stručne članke, članke kojima je koautor, novinske članke, osvrte i prikaze, te uredništva.

http://hr.wikipedia.org/wiki/Miho_Barada

Miho Barada (Seget, 16. ožujka 1889. - Zagreb, 9. srpnja 1957.), hrvatski povjesničar.

Pučku školu pohađao je u svom rodnom mjestu. Klasičnu gimnaziju je pohađao u Splitu, a studirao je teologiju u Zadru. Služio je kao svećenik i župnik u raznim mjestima, između ostalog i u Segetu, te po Dalmatinskoj Zagori. Završio je i Filozofski fakultet u Zagrebu, i doktorirao u Rimu 1930.

Bavio se hrvatskom srednjovjekovnom poviješću a naročito poviješću svog rodog kraja. Tako je i nastalo monumentalo djelo Trogirski spomenici. Dr. Barada je bio profesor crkvene povijesti na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu te dopisni član JAZU u Zagrebu, a uređivao je i časopis Croatia sacra.

Miho Barada potiče od stare segetske obitelji čije se izvorno prezime Giljanović tijekom 18. stoljeća razdvojilo na više nadimačkih prezimena npr. Tio, Bečir, Mitro, Iviza te Barada.

http://www.historiografija.hr/hz/1957/HZ_10_30_RAVLIC.pdf

http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=101520

http://bib.irb.hr/prikazi-rad?rad=346008

https://docs.google.com/viewer?a=v&q=cache:cE1NtyJFFTgJ:hrcak.srce....