Nikola Matošić

IX 3/4 - https://familysearch.org/ark:/61903/3:1:3QSQ-G99X-GDVW?mode=g&i=77&...

MKV 16.1.1813 - https://familysearch.org/ark:/61903/3:1:3QS7-899X-FF8T?i=222&wc=9R2...

Matošić

Obitelj Matošić uselila se u grad nakon velike kuge (1606. godine), a 1609. godine nalazimo rodonačelnika Nikolu, koji uzima u obradu osam vriti zemlje za oranje od splitskoga građanina Jure Martija. Dosadašnjim raspravama o prezimenu i podrijetlu (Bruno i Nepo Kuzmanić: Splitska prezimena, Sl. Dalmacija 18. 8. 1987.) dodat ću jedno novo razmišljanje. Godine 1618. udala se u Splitu Lucija Matošić, kći Mate (najvjerojatnije Nikolina sestra) za Juru Ninčevića. Kako se u Splitu često događalo da se prezime iz stare domaje mijenja, moguće je da i Matošić čuva spomen na Matu, oca Nikole i Lucije, slično kao što Ivanišević podsjeća na Ivaniša, oca Jere i Lovre. Kako je riječ o težačkoj obitelji, s obzirom na vrijeme useljenja poljičko podrijetlo je neizostavno. Matošići pripadaju obiteljima koje su živjele u Splitu u vrijeme izuzetne turske opasnosti, braneći svojim životima kontinuitet mediteranske kulture. Primjer takve borbe je i Frane Matošić, sin Nikole, koji je 1657. poginuo u borbi s Turcima, u dobi od 34 godine. Vrlo brzo afirmaciju Matošića u Splitu potvrđuje pojava kanonika Petra (1629.-1697.), također sina Nikole. Vojničke sposobnosti Matošića potvrđuje harambaša Ante (1698.-1751.), te njegov sin Toma, koji se na početku javlja kao narednik (sargente), a kasnije također kao harambaša, da bi Tomin sin Ante prilikom vjenčanja s Vicom Aljinović 1788. bio zapisan kao harambaša. Riječ je, dakle, o funkciji koja se u obitelji prenosila u najmanje tri generacije. Obitelj je nastanjena u Velom Varošu, dok na Manušu žive potomci sina, meštra Pave, bačvara Ante, koji je 1824. godine oženio Anticu Roje. Godine 1832. u Splitu živi 71 član obitelji, kod kojih uz težake nalazimo bačvare, konopare, brijača (barbira) i pomorca. Oni posjeduju 60.449 m2 na predjelima Pojišana, Za Kilom, Rogača, Karepovca, Stoca, Spinuta, Velog Varoša i Dobrog, od kojih im 10.943 m2 obrađuju koloni iz obitelji Unušić i Despalatović. Kao koloni obrađuju 197.774 m2 na područjima Pojišana, Trnovca, Za Kilom, Rogača, Karepovca, Smokovika, Stoca, Mejaša, Sućidra, Kocunara, Duja, Pijata, Kopilice, Gripa, Sukoišana, Glavičina, Poljuda, Spinuta i Sustipana. Matošići su kupili 5341 m2 na Karepovcu od obitelji Petrović-Imbro, te 10.945 m2 na Stocu od obitelji Carminati. Od obitelji Kurir kupili su 9582 m2 kolonatskog prava, dok su obiteljima Cotić, Lete, Roje, Rosandić, Tomašić i Tudorić prodali 24.032 m2 istih prava. Matošići uživaju prosječan prihod po glavi s 2606 m2, što je relativno dobro za obitelj većinske težačke orijentacije.

• Izvor: feljton i knjiga Splićani - obitelji i prezimena, Splitske obitelji u zemljišniku Splita iz 1832. godine, (M.N.Kuzmanić, 2008.).