don Petar Kaer

https://hr.wikipedia.org/wiki/Petar_Kaer Rođen je u Makarskoj 10. prosinca 1848. Na krštenju u crkvi sv. Marka 18. prosinca dobio je tri imena: Petar, Nikola i Melkior. U rodnom je gradu pohađao pučku školu, a klasičnu gimnaziju u Splitu kao pitomac biskupskoga sjemeništa. U zadarskome Centralnom sjemeništu studirao je teologiju od 1867. do 1871. Za svećenika ga je 22. godini života zaredio biskup Marko Kalodjera 29. lipnja 1870.2 U Splitsko-makarskoj biskupiji je službovao kao kapelan, župnik, župni upravitelj i župni pomoćnik od 1871. do 1893. U Krstaticama je bio od 1871. do 1876., u Zagvozdu od 1877. do 1882., u Desnama od 1882. do 1883., u Pasičini od 1883. do 1884., u Slivnu od 1884. do 1887., u Igranama 1888. i u Žrnovnici od 1888. do 1893. Uz dušobrižničku službu u Zagvozdu, Slivnu i Žrnovnici vršio je i službu učitelja pučke škole.3 U Šibenskoj biskupiji je djelovao od 1893. do 1911., kada je i umirovljen. Bio je župnik u Tisnome (1895. - 1897.), kapelan u Kapriju (1898. - 1901.) i župnik u Raslinama (1902. - 1911.). Istovremeno je obnašao i službu znanstvenoga savjetnika Prvoga muzeja hrvatskih starina u Kninu, kojega je 1893. osnovao fra Lujo Marun.4 Posljednje godine života proveo je u Makarskoj, u kojoj je 1911. na poziv uprave Makarsko-primorske općine preuzeo mjesto bibliotekara Gradske biblioteke, nakon pet godina rada svečano otvorena 30. listopada 1916. Umro je 24. rujna 1919. u 71. godini života. Pokopan je poslije dva dana u svećeničku grobnicu na gradskom groblju u Makarskoj

Rođen je u Makarskoj 10. prosinca 1848. u trećoj generaciji doseljenoj iz okolice Trogira. Obitelj vuče podrijetlo iz Francuske i pripadala je plemstvu. Po majčinoj je liniji sljednik Grubišića. U rodnom je gradu pohađao pučku školu, a klasičnu gimnaziju u Splitu kao pitomac biskupskoga sjemeništa. U zadarskome Centralnom sjemeništu studirao je teologiju. Za svećenika je zaređen u 22. godini života. U Splitsko-makarskoj biskupiji je službovao kao župnik u Krstaticama, Zagvozdu, Desnama, Pasičini ,Igranama i Žrnovnici, a povremeno je djelovao i kao učitelj. U Šibenskoj biskupiji je djelovao od 1893. do 1911., kada je i umirovljen. Bio je župnik u Tisnome, kapelan u Kapriju i župnik u Raslinama. Istovremeno je obnašao i službu znanstvenoga savjetnika Prvoga muzeja hrvatskih starina u Kninu, kojega je 1893. osnovao fra Lujo Marun. Posljednje godine života proveo je u Makarskoj, u kojoj je 1911. na poziv uprave Makarsko-primorske općine preuzeo mjesto bibliotekara Gradske biblioteke, nakon pet godina rada svečano otvorene 30. listopada 1916. Umro je 24. rujna 1919. u 71. godini života. Pokopan je poslije dva dana u svećeničkoj grobnici na gradskom groblju u Makarskoj. Svoju je knjižnicu zavještao rodnom gradu.