Start My Family Tree Welcome to Geni, home of the world's largest family tree.
Join Geni to explore your genealogy and family history in the World's Largest Family Tree.

Top Surnames

view all

Profiles

Ovaj projekt je dio projekta Hrvatsko Rodoslovlje - Dalmacija, grada Obrovac / Croatian Genealogy – Dalmatia, city of Obrovac

Hr | En | It

Povijest

  • 1337. - Prvi spomen Obrovca u pisanim ispravama
  • 1527. - Obrovac zauzimaju Turci
  • 1647. - Obrovačku utvrdu i naselje podno nje zauzimaju i razaraju Mlečani
  • 1687. - Serdar Stojan Janković trajno protjeruje Turke iz Obrovca
  • 1848. - Obrovačka općina, kao prva među dalmatinskim općinama, upućuje zahtjev Banu Jelačiću za sjedinjenjem Dalmacije i Hrvatske

Obrovac je živopisni gradić na lijevoj obali kanjona rijeke Zrmanje. Preko njezina mosta vodi cesta iz Zadra i Benkovca za Liku. Kroz duga povijesna razdoblja bio je sijelo Bukovice, njezino jako trgovačko središte i važna pomorska luka. Povezivao je Liku sa južnom Hrvatskom. Često se spominje u povijesnim poveljama i ispravama hrvatskih vladara. Ime mu se javlja u više varijanti: Argyrnntum, Obrovica, Obre, Obrova(nj), Obarska, Bravilw … Od 1337. godine pod imenom Obrovac. Neki povjesničari dovode mu ime u vezi s nazivom Avari, Obri. Između dva svjetska rata Obrovac je bio poznat sa svojih stočnih pazara i izvoza drva, prijevoza žitarica i soli. Imao je i svoj drvni kombinat. Iznad mjesta ističu se i danas ruševine grada krbavskih knezova Kurjakovića od plemena Gušića, njegovih srednjovjekovnih gospodara. Krajem 14. st. oni zauzeše grad te iznad njega podigoše veliku tvrđavu, odnosno grad. Posljednji je vlasnik Obrovca bio ban Ivan Karlović, tragični baštinik nekada moćnog hrvatskog kraljevstva. (Poznata je lijepa narodna pjesma »Dvori Ivana Karlovića«.)

Obrovac je pao pod tursku vlast početkom 1527. godine te postao njihovim vojnim uporištem, gusarskim gnijezdom iz kojega svojom malom flotom Turci napadaju dubrovačke brodove i preodjeveni u senjske uskoke pljačkaju Pag, Rab i Krk. Naš puk hrvatski odvode u svoje robIje. Dolaskom Turaka poče iseljavati hrvatski puk jer Turci dovode Vlahe, čobane iz okolnih planina, pa se taj strani element prelijeva u hrvatske Kotare i Bukovicu. Zbog otimačine Turci se zalijeću i na područja mletačke vlasti. Za Kandijskoga rata Mlečani 1647. godine oteše Turcima Obrovac. Poslije tog rata kotarski junaci 1683. godine oslobađaju Obrovac pod zapovjedništvom serdara Stojana Jankovića i zadarskog plemića Šimuna Bertolazzija. Propašću Mletačke Republike 1797. godine Obrovac dolazi pod vlast Austrije te dijeli sudbinu ostalih južnohrvatskih krajeva. Promjenljiva i teška sudbina Obrovca našla je odjeka i u našoj književnosti. Tako pjesnik »Vile slovinke«, svećenik Juraj Baraković (1548-1626) žigoše tiransku vlast tursku za okupacije Obrovca stihovima:

»Od huda Obrovca poganska nevira pod oblast od kolca naš kotar zatira, a mene protira po svitu da još grem, došla joj zla smira od Boga sada pren.« (stihovi 1. petja, 313-316)

Obrovački glagoljaši

U svome znanstvenom radu o glagoljici na kopnenom dijelu Zadarske nadbiskupije don Vladislav Cvitanović iznosi da je Obrovac dao sedam glagoljaša (Radovi Instituta JAZU u Zadru, sv. X., str. 328).

U 15. st.: 1. glagoljaš Vuk dao je ispisati i iluminirati glagoljski Misal po »s’vitu i nauci« svoga strica Vitka, opata u Koprivama kod Obrovca god. 1402. (J. Ostojić, Benediktinci glagoljaši). 2. Skrinarić don Juraj napisao je glagolj~Jci Ritual g. 1450. (Jelić, Fontes …).

U 19. st.:

1. Alujević don Josip bio je župnik u Tnbnju, Božavi, Sukošanu i Popoviću (1877-1904). 2. Don Stjepan Buzolić, župnik u Pridrazi i Obrovcu (1856-1866). Prvi ravnatelj Učiteljske škole u Arbanasima (1866-1877). Poznati rodoljub, pjesnik i prevodilac. 3. Ivanović don Ivan, rod. 1869. u Obrovcu. Bio je župnik u Preku i Pagu, kanonik u Zadru i Sibeniku (1890-1940).

U 20. st.:

1. Don Ante Oštrić, rod. 1914. u Obrovcu; župnik Solina (Dugi otok) i Novigrada. Za vrijeme dvjestogodišnje turske okupacije Ravnih kotara i Bukovice (od kraja 15. do kraja 17. st.) Turci su uništili tridesetak hrvatskih sela, zapalili brojne crkve i pobili naše svećenike glagoljaše. »Tek po izgonu Turaka iz Ravnih kotara i Bukovice pri kraju 17. st. i početkom 18. st. počinje normalni rad glagoljaša na tom području« – piše don Vladislav Cvitanović.

Župnici i neki statistički podaci

Za vrijeme osmanlijske okupacije Obrovac poslužuju oci franjevci iz Karina ili Visovca, sve do 1838. godine. U svojoj knjizi »Franjevci u Zadarskoj nadbiskupiji« (Šibenik, 1995.) fra Stanko Bačić navodi imena 57-orice franjevaca koji su od 1651. do . 1864. pastorizirali župu Obrovac kao njezini župnici ili poslužitelji. Tako npr.

  • 1671. župnik je fra Luka Banović.
  • 1844-1855. župnik je don Vinko Segarić. Župa ima 349 duša, katolika.
  • 1855-1862. župnik je o. Bernardin Alujević; 474 duša.
  • 1867. župnik je Pavao Zanki.
  • 1873-1913. župnik je don Šime Rašo. Župnikovao je preko 40. god. u Obrovcu koji 1873. ima 554 župljana a 1913. god. 698 u 193 obitelji. Na području župe živjelo je tada 140 pravoslavaca u 31 obitelji.
  • 1916. župnik je don Marko Sinovčić.
  • 1928. župnik je don Pacifik Car. Duša – 913.
  • 1939. župnik je don Mate Klarić, Skradinjanin. Povjesničar i arheolog. Otkrio je Branimirovu ploču u Šopotu. Tada je u Obrovcu živjelo 716 katolika.
  • 1960-1965. župnik je fra Karlo Krolo, poslužitelj iz Kruševa.
  • 1965-1978. upravitelj župe je fra Augustin Babić, poslužitelj iz Kruševa. Župa tada ima samo 290 katolika.
  • 1979-1985. župnik je don Tito Šarin, poslužitelj iz Jasenica.
  • 1985-1995. župnik je don Srećko Petrov ml. Poslužuje iz Jasenica.
  • 1995-1996. župnik je don Mijo Stijepić, poslužuje iz Jasenica.
  • 1996.-2005. župnik je don Elvis Ražov, živi u Obrovcu.
  • 2005.-2008. don Igor Ikić.
  • 2008.-2011. don Dario Matak.
  • od 2011. don Krešo Ćirak

Naselja

  • Bilišane
  • Bogatnik
  • Golubić
  • Gornji Karin (Carino)
  • Kaštel Žegarski (Castel di Zegara)
  • Komazeci
  • Krupa
  • Kruševo
  • Muškovci
  • Nadvoda
  • Obrovac (Obrovazzo)
  • Zelengrad.

Prezimena iz Obrovca / Surnames from Obrovac

Most common surnames - Danas-Today / U prošlosti (nekoć) - In the past, from ActaCroatica

U prošlosti (nekoć) / In the past: Komazec, Milić, Zelić, Vukčević, Župan, Modrić, Mijić, Grozdanić, Ivaniš, Jurjević, Perić, Veselinović, Anić, Babić, Jajić, Jakovljević, Kljajić, Krnjaja, Kubat, Olujić

Danas / Today: Šarlija, Baričević, Modrić, Nekić, Zelić, Milić, Komazec, Jurjević, Šimičević, Maruna, Župan, Maričić, Vulić, Karamarko, Knežević, Bundalo, Juričević, Vukanac, Rončević, Veselinović

People from Obrovac

  • Janko Mitrović (1613–1659), Morlach army leader
  • Stojan Janković (1636–1687), Morlach army leader
  • Simeon Končarević (1690–1769), Serbian Orthodox bishop of Dalmatia and Albania
  • Gerasim Zelić (1752–1828), Serbian Orthodox archimandrite and writer
  • Dado Pršo's family
  • Milan Pršo
  • Arijan Komazec
  • Obrad Zelić

Poveznice / Links