The profile you requested has been merged into this profile.
Start My Family Tree Welcome to Geni, home of the world's largest family tree.
Join Geni to explore your genealogy and family history in the World's Largest Family Tree.
view all

Profiles

Ovaj projekt je dio projekta Hrvatsko Rodoslovlje - Dalmacija grada Stobreč / Croatian Genealogy – Dalmatia, of Stobrec

Stobreč (Italian: Stobrezio, Latin: Epetium, Greek: Επιδαυρος (Epidauros)

Hr | En | De | Hu

Povijest / History

The sarcophagus of Lucius Artorius Castus (a Roman prefect thought to possibly be one of the inspirations for some of the legends of King Arthur) was discovered in Stobreč.[1]

The largest body of recorded ancient history in the vicinity of Stobreč relates to the development of Diocletian's Palace, now within the present day city of Split. Diocletian founded this palace upon his retirement as Roman Emperor.[2]

"The steep cliff above the place has the ruins of the Stobreč citadel along with Klis, the most heavily fortified settlement in the vicinity of Split. The city gate is a part of the Greek defensive walls and is the only preserved Greek gate in the Adriatic. The Greek era knew this settlement under the name Epiteum/Epetium. It was founded in 3rd century BC as colony of Issa, today’s island of Vis.

STOBREČ
Naselje također s nazivom Stobreč (5.837 stanovnika 2001. godine) nalazi se pokraj Splita. U osnovi tog ekonima nalazi se dvočlani izraz Sveti Lovre, koji je nebeski zašitnik tog mjesta i istoimene župe. Najprije o imenu Lovre, koje je izvedeno od latinske prilagođenice Lauretius grčkog osobnog imena Laurentios (Lavrentios) sa značenjem onaj koji je ovjenčan lovorovim vijencem, što su ga u staroj Grčkoj zasluživali olimpijski pobjednici i tvorci velikih ratnih pobjeda. Dakle, u osnovi imena Lauretius je laurus, latinski naziv lovora, lovorike, mediteranskog grma ili niskog drveta (Laurus nobilis) s karakterističnim zimezelenim aromatičnim listovima. Hrvatski oblik tog imena bio je Lovrenac (latinsko «au» dalo je hrvatsko «ov»); umanjenica od Lovrenac glasila je Lovre, genitiv Lovreta, dativ Lovretu itd. Inače, ime se širilo štovanjem Svetog Lovre, rimskog mučenika iz III. stoljeća (pogubljen je 258. godine), jednog od sedmorice rimskih đakona, koji je bio odgovoran za crkvene riznice. Spomendan mu je 10. kolovoza, a u nekim dijelovima Hrvatske naziva se Lovrenča. U Hrvatskoj su pak brojni lokaliteti na kojima su sagrađene crkvice u čast Svetog Lovre, a zovu se primjerice: Lovreć, Lovrečina, Lovrenčevica, Lovreski, Lovrinac (tako se zove i današnje gradsko groblje u Splitu; Lovrijenac je poznata dubrovačka tvrđava s crkvicom Svetog Lovre).Inače, osnova lovr- i njezine izvedenice zastupljene su u hrvatskoj ekonimiji: Lovorje (Donja Neretva), Lovorno (Rijeka), Lovran, Lovranska Draga (Lovran), Lovrečan (Ivanac, Zlatar), Lovrečica (Umag), Lovrečka Varoš (Vrbovec), Lovrečka Velika (Vrbovec), Lovreća Sela (Krapinske Toplice), Lovrentovec (Varaždinske Toplice), Lovrin (Pazin). Vratimo se Stobreču, u kojem je župna crkva posvećena Svetom Lovri, oko koje se kasnije razvilo naselje Stobreč. Naziv je najprije bio latinski Sanctus Laurentius = Sveti Lovre. Kasnije će kombinacijom latinskog (sanctus) i hrvatskog Lovreč, što je jedan od oblika imena Lovre, nastati Sankt Lovreč. Kako je riječ sanctus bila često prvi član dvočlanih toponima, ona je u pisanju ali i u izgovoru skraćivana najčešće na „sut“ (Sutivan, Supetar, Sutvid, Sućuraj, Sućurac) ili čak na samo „st“ kao što je to u ovom slučaju. Kad je „st“ došlo u doticaj sa Lovreč, najprije je zbog teškog izgovora ispao glas „l“ i nastao je Stovreč, a napokon se dogodilo ono što je karakteristično za grecizme u hrvatskom jeziku u kojima se „v“ zamjenjuje sa „b“ (Vizant =Bizant, Varvarin = Barbarin, Varvara = Barbara, lavirint = labirint) i nastalo je Stobreč.Najvjerojatnije je da je na prostoru današnjeg gornjemućkog Stobreča nalazila crkv(ic)a posvećena Svetom Lovri, makar o tome nisu sačuvani dokazi.

Migracije doseljenika prezimena iz Stobreča u Split

  • Blažević 1798., Gilišić 1798., Knezović 1803., Plosnić 1808., Plosne 1809., Stipinović 1798.

Prezimena / Surnames

Most common surnames - Danas-Today / U prošlosti (nekoć) - In the past, , from ActaCroatica

U prošlosti (nekoć) / In the past: Blažević, Knezović, Cokarić, Plosnić, Radomilja, Stipinović, Perasović, Uvodić, Lolić, Grubišić, Miloš

Danas / Today: Knezović, Blažević, Plazibat, Cokarić, Perasović, Matić, Babić, Jurčević, Stipinović, Parlov, Katavić, Sičenica, Kolovrat, Bilonić, Plosnić, Ćaleta, Rajić, Dedić, Katić, Nikolić

Poznate osobe / Notable people

  • Velimir Perasović, hrvatski košarkaški reprezentativac i olimpijac
  • Alain Blažević, glumac