Start My Family Tree Welcome to Geni, home of the world's largest family tree.
Join Geni to explore your genealogy and family history in the World's Largest Family Tree.
view all

Profiles

  • Mirko Bušić (c.1811 - 1884)
    Oko 1838. veliki bilježnik, 1843. podsudac Zagrebačke županije.
  • Franjo Lučić od Kuča (1798 - d.)
    Franjo's connection to Mirko Luchich-Biskup needs to be confirmed.
  • Juraj Habdelić (c.1609 - 1678)
    It is commonly agreed that Juraj Habdelić was born in 1609, in Staro Čiče, but one source states that Juraj was born in year 1599, and another source states that he was born in village of Kuče, which b...
  • Franjo Peterca / Peterka (1841 - d.)
    Župnik u Dubrancu od 1878. do 1896. a kasnije velikogorički župnik.

Velika Gorica, Turopolje i Vukomeričke gorice

Ovaj projekt je dio projekta Hrvatsko Rodoslovlje / Croatian Genealogy, grada Velika Gorica, Hrvatska / City of Velika Gorica, Croatia

This project is a part of Hrvatsko Rodoslovlje / Croatian Genealogy, grada Velika Gorica, Hrvatska / City of Velika Gorica, Croatia

Velika Gorica, Hr | En | Hu | De | It | Fr | Cz | Sl

Lokacija / Location: Velika Gorica

Matične crkvene knjige / Church Catolich records, FamilySearch. Accessing links requires FamilySearch membership, which is free.

Croatia, Church Books, 1516-1994 Roman Catholic (Rimokatolička crkva) Velika Gorica parish (Gradići, Kobilić, Kurilovec, Kušanec, Lomnica Donja, Mala Gorica, Mičevec, Petina, Petrovina Turopoljska, Pleso, Rakarje, Velika Gorica, Velika Mlaka)

Croatia, Church Books, 1516-1994 Roman Catholic (Rimokatolička crkva) Staro Čiče parish (Buševec, Čička Poljana, Mala Buna, Mraclin, Okuje, Rakitovec, Staro Čiče, Novo Čiče, Turopolje, Vukovina)

Croatia, Church Books, 1516-1994 Roman Catholic (Rimokatolička crkva) Bukevje parish (Bukevje, Čret, Drnek, Novaki, Obed, Obrezina, Orle, Sop Bukevski, Strmec, Stružec, Zablatje).

Croatia, Church Books, 1516-1994 Roman Catholic (Rimokatolička crkva) Pokupsko parish (Auguštanovec, Cerje, Degoj, Gladovec, Hotnja, Hruševec Donji, Kovačevec Brdo, Lijevi Štefanki, Lukinić Brdo, Pokupsko, Roženica, Strezojevo, Šestak Brdo, Zgurić Brdo).

Croatia, Church Books, 1516-1994 Roman Catholic (Rimokatolička crkva) Kravarsko parish (Barbarići, Čakanac, Gladovec, Hruševec Gornji, Kravarsko, Kozjača, Novo Brdo, Opatija, Podvornica, Pustike, Roženica, Strezojevo, Šiljakovina, Velika Buna, Vukojevec).

Croatia, Church Books, 1516-1994 Roman Catholic (Rimokatolička crkva) Dubranec parish (Bukovčak, Cerovski Vrh, Cvetković Brdo, Dragonožec, Dubranec, Gudci, Gustelnica, Havidić Selo, Jerebić, Lipnica, Lučelnica, Lukinić Brdo, Mački, Markuševec Turopoljski, Petravec, Trpuci, Vukomerić).

Croatia, Church Books, 1516-1994 Roman Catholic (Rimokatolička crkva) Odra parish (Buzin, Gornja Lomnica, Hrašće, Lukavec, Mala Mlaka, Odra, Otok, Velika Mlaka). Odra administratively belongs to Novi Zagreb county, but geographically and historically it is a part of Turopolje and Velika Gorica.

Velika Gorica

Povijest / History

Velika Gorica se prvi put spominje kao selo 1228. godine. Mjesto dobiva na važnosti nakon 1560. godine, kada je Turopolju dodijeljen status Povlaštene plemenite općine. Godine 1610. sagrađen je u Velikoj Gorici drveni dvor Plemenite općine turopoljske. U srednjem vijeku, Velika Gorica postala je središte župe. Srednjovjekovna župna crkva stradala je u turskim provalama, a nova je izgrađena u drugoj polovici 17. stoljeća.

O povijesti Velike Gorice ne bi trebalo govoriti a da se spomene da veliki dio područja grada Velike Gorice pripada nekadašnjem selu i plemenitoj općini Kurilovec koje je pripojeno Velikoj Gorici zajedno sa susjednim Gradićima, Plesom, Rakarjem i Malom Goricom.

s3.amazonaws.com/photos.geni.com/p13/0a/6b/11/9e/534448477aa9e30b/1784_gradici_kurilovec_mala_gorica_velika_gorica_rakarje_pleso_original.jpg

U povijesti je glavna gospodarska djelatnost Velike Gorice bila trgovina, a na glavnom su se trgu redovito održavali sajmovi. U čitavom kraju je osim trgovine bilo razvijeno stočarstvo i šumarstvo. Prva škola sagrađena je u 18. stoljeću, ali je nakon nekoliko desetljeća srušena radi trošnosti i nedovoljnog interesa lokalnog stanovništva za školovanje. Izgradnja prve željezničke pruge u Hrvatskoj 1862. godine, onoj od Zagreba do Siska, imala je značaj za šire područje, ali ne osobito i za Veliku Goricu, budući da je željeznička postaja smještena daleko od njezina središta.

Jači gospodarski razvoj Velika Gorica doživljava krajem 19. i početkom 20. stoljeća, kada se područje oko glavnih trgova postupno urbanizira i izgrađuje. Stari trg ispred vijećnice i crkve naziva se Konjskim trgom jer se na njemu trguje konjima, dok se Trg kralja Tomislava naziva Marvinskim trgom jer je ondje tržnica stoke. Bogati trgovci podižu niz kuća (Tarbuk, Trdak, Čop, Rosner, Janeš, Fanton, Brigljević), kojom se formira središte Velike Gorice kao naselja. Plemenita općina turopoljska inicijator je čitavog niza javnih projekata, osobito u doba župana Ljudevita Josipovića. Tada nastaju zgrada Kotarske oblasti, Kotarski sud, Prva hrvatska štedionica, javna bolnica, zgrade škola u Zagrebačkoj i Kurilovečkoj ulici, te najamne vile za predstojnika Kotarske oblasti i Turopoljskog nadšumara. Najpoznatiji graditelj tog vremena bio je Nikola Hribar koji je sagradio većinu zgrada. Godine 1901. u Velikoj Gorici živi 1041 stanovnik. Začetak javnog prijevoza u mjestu je konjski tramvaj, tj. kojnača, koji je od 1907. do 1937. povezivao središte Velike Gorice sa željezničkom postajom te industrijskim pogonom u Novom Čiču.

Razvoj mjesta prekinut je Drugim svjetskim ratom, nakon čega nastupa intenzivna višestambena izgradnja, a Velika Gorica postaje satelitski grad zagrebačkog prstena. Godine 1974. Velika Gorica postaje jedna od zagrebačkih općina.

Siječnja 1991. godine Velika Gorica gubi status općine i postaje četvrt grada Zagreba. Status grada dobiva rujna 1995. godine. Grad Velika Gorica nije se prostorno poklopio s područjem bivše općine Velika Gorica, jer je uz samu Veliku Goricu u sastav grada ušlo još 58 okolnih mjesta, dok su Pokupsko. Kravarsko i Orle dobili status općina. Neka mjesta bivše velikogoričke općine ostala su u sastavu grada Zagreba.

Ovaj projekt uključuje / This project inlcude:

Gradska naselja / City Settlements

geni podprojekti / geni subprojects

  • Velika Gorica: Bapča, Bukovčak, Buševec, Cerovski Vrh, Cvetković Brdo, Črnkovec, Donja Lomnica, Donje Podotočje, Drenje Šćitarjevsko, Dubranec, Gornja Lomnica, Gornje Podotočje, Gradići, Gudci, Gustelnica, Jagodno, Jerebić, Ključić Brdo, Kobilić, Kozjača, Kuče, Kurilovec, Kušanec, Lazi Turopoljski, Lazina Čička, Lekneno, Lukavec, Mala Buna, Mala Gorica, Mala Kosnica, Markuševec Turopoljski, Mičevec, Mraclin, Novaki Šćitarjevski, Novo Čiče, Obrezina, Ogulinec, Okuje, Petina, Petravec, Petrovina Turopoljska, Pleso, Poljana Čička, Prvonožina, Rakarje, Rakitovec, Ribnica, Sasi, Selnica, Sop Bukevski, Staro Čiče, Strmec Bukevski, Šćitarjevo, Šiljakovina, Trnje, Turopolje, Velika Buna, Velika Gorica, Velika Kosnica, Velika Mlaka, Vukomerić, Vukovina i Zablatje Posavsko.
  • Općina Kravarsko: Barbarići Kravarski, Čakanec, Donji Hruševec, Gladovec Kravarski, Gornji Hruševec, Novo Brdo, Podvornica, Pustike, Žitkovčica
  • Općina Orle: Bukevje, Čret Posavski, Drnek, Obed, Ruča, Stružec Posavski, Suša, Veleševec, Vrbovo Posavsko
  • Općina Pokupsko: Auguštanovec, Cerje Pokupsko, Cvetnić Brdo, Gladovec Pokupski, Hotnja, Lijevi Degoj, Lijevi Štefanki, Lukinić Brdo, Opatija, Roženica, Strezojevo, Šestak Brdo, Zgurić Brdo
  • Općina Novi Zagreb: Buzin, Hrašće Turopoljsko, Mala Mlaka, Odra, Otok

Prezimena iz Velike Gorice / Surnames from Velika Gorica

Most common surnames - Danas-Today / U prošlosti (nekoć) - In the past, from ActaCroatica

U prošlosti (nekoć) / In the past: Kovačić, Stepanić, Šipušić, Klarić, Vujnović, Župetić, Matković, Plepelić, Bačurin, Janković, Pavišić, Sever, Trupčević, Fabečić, Novosel, Rak, Leder, Bedeković, Kos, Odrčić

Danas / Today: Kovačić, Matić, Barišić, Kovačević, Šipušić, Horvat, Stepanić, Klarić, Kos, Božić, Galeković, Babić, Vuković, Novak, Matković, Plepelić, Fabečić, Mikulčić, Petrović, Leder

Poznate osobe / Famous people

list from Poznate osobe, wikipedia

  • Nikola Hribar - graditelj
  • Franjo Lučić - skladatelj
  • Jacques Houdek - pjevač
  • Ivana Banfić - pjevačica
  • Juraj Ćuk - povjesničar
  • Rajko Bundalo - glumac i književnik
  • Rene Medvešek - glumac i kazališni redatelj
  • Sven Medvešek - glumac
  • Đuro Utješanović - glumac
  • Božidar Prosenjak - pisac
  • Sonja Smolec - pisac
  • Stjepan Deverić - nogometaš
  • Sven Ušić - košarkaš i trener
  • Vesna Fabijančić-Križanić - zastupnica u Hrvatskom saboru
  • Igor Bišćan - nogometaš
  • Tomislav Butina - nogometaš
  • Mario Cvitanović - nogometaš
  • Senna Ušić - odbojkašica
  • Jura Ozmec - športski komentator
  • Mislav Bago - televizijski novinar
  • Vladimir Bakarić - komunist i političar u socijalističkoj Jugoslaviji
  • Mato Lovrić - crtač, ilustrator i animator
  • Dražen Barišić - gradonačelnik i bivši ravnatelj RVG Media grupe
  • Ivan Šuker - bivši ministar financija
  • Ivo Pukanić - novinar, osnivač i urednik hrvatskog tjednika Nacional
  • Barbara Jelić- hrvatska odbojkašica
  • Goran Beus Richembergh - saborski zastupnik
  • Renato Ivanuš - glavni urednik 24sata
  • Ivan Žurić- poznati novinar
  • Ivanka Mazurkijević - pjevačica

Turopolje

Turopolje, Hr | En | Cz | De | It | Sv

Turopolje je zemljopisna, upravna i kulturno-povijesna mikroregija u Središnjoj Hrvatskoj. Turopolje se nalazi južno od Zagreba, omeđeno desnom obalom Save na sjeveroistoku, i Vukomeričkim goricama na jugozapadu.

Nekad se općina Turopolje zvala i "Zagrebačko polje" . Turopolje nosi ime po turu, vrsti divljeg goveda.

Povijest / History

Ime Turopolje nastalo je po vrsti europskog bizona (govedu tur) koje je obitavalo u Turopoljskim šumama hraneći se visokom travom i raznim drugim biljem. Posljednji primjerak te životinje zabilježen je oko 1800-te godine.

Prvotno prostor Turopolja nastao je kao Turopoljski Arhiđakonat (kasnije "Plemenita općina Turopolje") protežući se od Samoborsko-Okićkog posjeda na zapadu pa sve do Lekenika gdje je graničilo sa Kaptolskim-Sisačkim posjedom na istoku, na sjeveru od Svete Klare i rijeke Save graničeći sa posjedima Gradeca i Zagrebačkog Kaptola pa sve do Gornjeg Hruševca na jugu u Vukomeričkim goricama gdje je Turopolje graničilo sa posjedom Topuske opatije.

Unutar ovih granica živjelo je slobodno stanovništvo koje je bilo udruženo u obiteljske zadruge i posjedovalo je svoju vlastitu zemlju te nije bilo podložno velikašima niti bilo kakvom kmetskom odnosu.

Zbog povlastica koje je stanovnicima Turopolja dao hrvatsko-ugarski kralj Bela IV., Turopoljci su zadržali slobodu i postali Plemići jednoselci (sami svoji gospodari) i nikada nisu postali ničiji kmetovi. Oduvijek su Turopoljci zbog sačuvane slobode i samostalnosti bili slobodoumni i ponosni ljudi što je na zanimljiv način opisao poznati hrvatski književnik i novelist Slavko Kolar u svojim novelama "Breza" i "Svoga tela gospodar" opisujući život Turopoljskog sela Gornji Hruševec. Nakon drugog svjetskog rata ukinuta je "Plemenita općina Turopolje" i nastala je nova općina pod imenom Velika Gorica kao nasljednica nekadašnje općine.

Od siječnja 1991. godine do rujna 1995. općina Velika Gorica bila je četvrt grada Zagreba.

20. rujna 1995. zagrebačka četvrt Velika Gorica odvojena je od grada Zagreba i razdvojena je na grad Veliku Goricu, općinu Kravarsko, općinu Pokupsko i općinu Orle kao pravne sljednice nekadašnje Plemenite općine Turopoljske.

Turopolje, dio Posavine južno od Zagreba, između desne obale Save na sjeveroistoku i Vukomeričkih gorica na jugozapadu; obuhvaća oko 600 km². Turopolje je aluvijalna ravnica (duga 45 km, široka do 23 km) prosječne visine 110 m. Na jugozapadu obuhvaća sjeveroist. pristranke brežuljastih Vukomeričkih gorica. Središnjim dijelom teče rijeka Odra (pritok Kupe) s pritokom Lomnicom. Uzgaja se kukuruz i povrće (turopoljski luk). Rašireni su voćnjaci i vinogradi. U stočarstvu je značajan uzgoj svinja (poznata je autohtona turopoljska pasmina) i goveda. U glinama Vukomeričkih gorica (Kravarsko) ima lignita i smeđega ugljena. Pilane, mlinovi, ciglane; prehrambena industrija. Turizam. Turopoljem prolazi cesta i željeznička pruga Zagreb–Sisak. Kraj naselja Čiče nalazi se rekreacijsko područje (jezero, športovi na vodi). Staro seosko graditeljstvo ističe se dobro sačuvanim primjerima drvene arhitekture (Velika Mlaka i dr.). Najveće je naselje Velika Gorica. Sjeverozap. dio Turopolja prigradsko je područje Zagreba (zračna luka Pleso), a jugoistočni dio Siska. – Područje Turopolja bilo je naseljeno već od prapovijesti, a iz rimskoga doba potječu ostatci grada Andautonije (I–IV. st.). Premda se Turopolje u izvorima spominje od 1334 (Campus Turouo), a pod hrvatskim nazivom od 1530., sve do XVIII. st. prostor južno od Save do Kupe i Vukomeričkih gorica češće se nazivao Zagrebačkim poljem (Campus Zagrabiensis). Od sredine XIII. st. stanovnici Turopolja pripadali su sloju jobagiona, koji su obrambenom dužnošću bili vezani uz grad Zagreb. U XIII. i XIV. st. ti su podložnici postali uglavnom plemići jednoselci, udruženi u plemićku zajednicu (universitas nobilium campi Zagrabiensis), pripadnici koje su imali pravo biranja svojega župana (comes terrestris). Običajno pravo i povlastice stanovnika Turopolja, koje je isprva potvrdio Sabor u Zagrebu (1278), a zatim i hrvatsko-ugarski kralj Ladislav IV. Kumanac (1279), smatraju se prvim statutom Turopolja. Od 1421. ondje su zabilježeni napadi Osmanlija pa je općina radi zaštite podigla utvrdu Lukavec (najkasnije do 1479), u kojoj su se do 1848. čuvale važnije isprave i održavala spravišća. Iako je imala važnu obrambenu ulogu, ta je utvrda do 1553. bila uzrokom ugrožavanja sloboština Turopolja, jer su ju prisvajali pojedini moćni velikaši, nastojeći tamošnje stanovnike pretvoriti u svoje kmetove. Uskoro nakon gradnje utvrda je došla u vlast Ivana Tuza, gospodara Medvedgrada, a zatim su ju držali Ivaniš Korvin, Juraj Brandenburški i Nikola Zrinski. God. 1582. ponovno je došla u ruke Turopoljaca, koji su zatim, na mjestu srušenoga grada, izgradili novi. Temeljeći svoja prava na slobodnom posjedu (plemenštini), Turopoljci su se borili protiv banova i velikaša za očuvanje svojih povlastica, a hrvatsko-ugarski vladari potvrđivali su im plemstvo i izdavali darovnice. Tako je turopoljska općina presudom kraljevskoga suda 1524. uspjela svojim pripadnicima osigurati punopravno plemstvo, a u drugoj polovici XVI. st. bio je donesen statut, što ga je 1582. potvrdio Rudolf II. Habsburški, koji je turopoljskoj općini, s njezine 22 »sučije« na koje se dijelila, dao autonomno uređenje. Dobivanjem statusa trgovišta 1602. Velika Gorica postala je upravno središte Turopolja. God. 1737. Karlo VI. Habsburški podijelio je plemenitoj općini grb i pečat te joj je priznat status tzv. vjerodostojnog mjesta (locus credibilis). God. 1809–13. Turopolje je bilo u sastavu Ilirskih provincija, a 1815–22. u sastavu Kraljevine Ilirije. Premda je statutom bana J. Esterházyja (1735) i regulatornim statutom Hrvatskoga sabora (1749) bilo određeno da turopoljsko plemstvo nema virilno pravo pri izboru svojega magistrata, odlukama Ugarskoga namjesničkog vijeća i Ugarske dvorske kancelarije (1830–31., 1833., 1836) turopoljski su plemići dobili pravo sudjelovanja u izboru magistrata Zagrebačke županije. Za hrvatskog narodnog preporoda na čelu sa županom A. D. Josipovićem podupirali su politiku Hrvatsko-ugarske stranke (madžarona), u kojoj su tražili osiguranje svojih staleških prava. Nakon revolucije 1848–49. istaknutiji predstavnici madžarona napustili su Hrvatsku, a 1848. ban J. Jelačić uklonio ih je s vlasti u Zagrebačkoj županiji te s vojskom zaposjeo Turopolje i razoružao turopoljsko plemstvo. God. 1861. bilo je obnovljeno plemićko uređenje turopoljske općine, koja je obuhvatila sve stanovništvo bez obzira na stalešku pripadnost. Zakonom iz 1895. Turopolje je dobilo status zemljišne zajednice, s odredbom o nerazdjeljivosti nepokretne imovine, a njezin župan pravo sudjelovanja u Hrvatskom saboru. Na temelju toga zakona plemićka općina Turopolje djelovala je i za Kraljevine Jugoslavije, a ukinuta je 1947.

Poveznice / Links

Velika Gorica, Turopolje i Vukomeričke gorice

Ovaj projekt je dio projekta Hrvatsko Rodoslovlje / Croatian Genealogy, grada Velika Gorica, Hrvatska / City of Velika Gorica, Croatia

This project is a part of Hrvatsko Rodoslovlje / Croatian Genealogy ,grada Velika Gorica, Hrvatska / City of Velika Gorica, Croatia

Velika Gorica, Hr | En | Hu | De | It | Fr | Cz | Sl

Lokacija / Location: Velika Gorica

Matične crkvene knjige / Church Catolich records, FamilySearch

Croatia, Church Books, 1516-1994 Roman Catholic (Rimokatolička crkva) Velika Gorica parish (Gradići, Kobilić, Kurilovec, Kušanec, Lomnica Donja, Mala Gorica, Mičevec, Petina, Petrovina Turopoljska, Pleso, Rakarje, Velika Gorica, Velika Mlaka)

Croatia, Church Books, 1516-1994 Roman Catholic (Rimokatolička crkva) Staro Čiče parish (Buševec, Čička Poljana, Mala Buna, Mraclin, Okuje, Rakitovec, Staro Čiče, Novo Čiče, Turopolje, Vukovina)

Croatia, Church Books, 1516-1994 Roman Catholic (Rimokatolička crkva) Bukevje parish (Bukevje, Čret, Drnek, Novaki, Obed, Obrezina, Orle, Šop Bukevski, Strmec, Stružec, Zablatje).

Croatia, Church Books, 1516-1994 Roman Catholic (Rimokatolička crkva) Pokupsko parish (Auguštanovec, Cerje, Degoj, Gladovec, Hotnja, Hruševec Donji, Kovačevec Brdo, Lijevi Štefanki, Lukinić Brdo, Pokupsko, Roženica, Strezojevo, Šestak Brdo, Zgurić Brdo).

Croatia, Church Books, 1516-1994 Roman Catholic (Rimokatolička crkva) Kravarsko parish (Barbarići, Čakanac, Gladovec, Hruševec Gornji, Kravarsko, Kozjača, Novo Brdo, Opatija, Podvornica, Pustike, Roženica, Strezojevo, Šiljakovina, Velika Buna, Vukojevec).

Croatia, Church Books, 1516-1994 Roman Catholic (Rimokatolička crkva) Dubranec parish (Bukovčak, Cerovski Vrh, Cvetković Brdo, Dragonožec, Dubranec, Gudci, Gustelnica, Havidić Selo, Jerebić, Lipnica, Lučelnica, Lukinić Brdo, Mački, Markuševec Turopoljski, Petravec, Trpuci, Vukomerić).

Croatia, Church Books, 1516-1994 Roman Catholic (Rimokatolička crkva) Odra parish (Buzin, Gornja Lomnica, Hrašće, Lukavec, Mala Mlaka, Odra, Otok, Velika Mlaka). Odra politicaly belongs to Novi Zagreb county, but geographically and historically it is a part of Turopolje and Velika Gorica.

Velika Gorica

Povijest / History

Velika Gorica se prvi put spominje kao selo 1228. godine. Mjesto dobiva na važnosti nakon 1560. godine, kada je Turopolju dodijeljen status Povlaštene plemenite općine. Godine 1610. sagrađen je u Velikoj Gorici drveni dvor Plemenite općine turopoljske. U srednjem vijeku, Velika Gorica postala je središte župe. Srednjovjekovna župna crkva stradala je u turskim provalama, a nova je izgrađena u drugoj polovici 17. stoljeća.

O povijesti Velike Gorice ne bi trebalo govoriti a da se spomene da veliki dio područja grada Velike Gorice pripada nekadašnjem selu i plemenitoj općini Kurilovec koje je pripojeno Velikoj Gorici zajedno sa susjednim Gradićima, Plesom, Rakarjem i Malom Goricom.

s3.amazonaws.com/photos.geni.com/p13/0a/6b/11/9e/534448477aa9e30b/1784_gradici_kurilovec_mala_gorica_velika_gorica_rakarje_pleso_original.jpg

U povijesti je glavna gospodarska djelatnost Velike Gorice bila trgovina, a na glavnom su se trgu redovito održavali sajmovi. U čitavom kraju je osim trgovine bilo razvijeno stočarstvo i šumarstvo. Prva škola sagrađena je u 18. stoljeću, ali je nakon nekoliko desetljeća srušena radi trošnosti i nedovoljnog interesa lokalnog stanovništva za školovanje. Izgradnja prve željezničke pruge u Hrvatskoj 1862. godine, onoj od Zagreba do Siska, imala je značaj za šire područje, ali ne osobito i za Veliku Goricu, budući da je željeznička postaja smještena daleko od njezina središta.

Jači gospodarski razvoj Velika Gorica doživljava krajem 19. i početkom 20. stoljeća, kada se područje oko glavnih trgova postupno urbanizira i izgrađuje. Stari trg ispred vijećnice i crkve naziva se Konjskim trgom jer se na njemu trguje konjima, dok se Trg kralja Tomislava naziva Marvinskim trgom jer je ondje tržnica stoke. Bogati trgovci podižu niz kuća (Tarbuk, Trdak, Čop, Rosner, Janeš, Fanton, Brigljević), kojom se formira središte Velike Gorice kao naselja. Plemenita općina turopoljska inicijator je čitavog niza javnih projekata, osobito u doba župana Ljudevita Josipovića. Tada nastaju zgrada Kotarske oblasti, Kotarski sud, Prva hrvatska štedionica, javna bolnica, zgrade škola u Zagrebačkoj i Kurilovečkoj ulici, te najamne vile za predstojnika Kotarske oblasti i Turopoljskog nadšumara. Najpoznatiji graditelj tog vremena bio je Nikola Hribar koji je sagradio većinu zgrada. Godine 1901. u Velikoj Gorici živi 1041 stanovnik. Začetak javnog prijevoza u mjestu je konjski tramvaj, tj. kojnača, koji je od 1907. do 1937. povezivao središte Velike Gorice sa željezničkom postajom te industrijskim pogonom u Novom Čiču.

Razvoj mjesta prekinut je Drugim svjetskim ratom, nakon čega nastupa intenzivna višestambena izgradnja, a Velika Gorica postaje satelitski grad zagrebačkog prstena. Godine 1974. Velika Gorica postaje jedna od zagrebačkih općina. Status grada dobiva 1995. godine.

Ovaj projekt uključuje / This project inlcude:

Gradska naselja / City Settlements

geni podprojekti / geni subprojects

  • Velika Gorica: Bapča, Bukovčak, Buševec, Cerovski Vrh, Cvetković Brdo, Črnkovec, Donja Lomnica, Donje Podotočje, Drenje Šćitarjevsko, Dubranec, Gornja Lomnica, Gornje Podotočje, Gradići, Gudci, Gustelnica, Jagodno, Jerebić, Ključić Brdo, Kobilić, Kozjača, Kuče, Kurilovec, Kušanec, Lazi Turopoljski, Lazina Čička, Lekneno, Lukavec, Mala Buna, Mala Gorica, Mala Kosnica, Markuševec Turopoljski, Mičevec, Mraclin, Novaki Šćitarjevski, Novo Čiče, Obrezina, Ogulinec, Okuje, Petina, Petravec, Petrovina Turopoljska, Pleso, Poljana Čička, Prvonožina, Rakarje, Rakitovec, Ribnica, Sasi, Selnica, Sop Bukevski, Staro Čiče, Strmec Bukevski, Šćitarjevo, Šiljakovina, Trnje, Turopolje, Velika Buna, Velika Gorica, Velika Kosnica, Velika Mlaka, Vukomerić, Vukovina i Zablatje Posavsko.
  • Općina Kravarsko: Barbarići Kravarski, Čakanec, Donji Hruševec, Gladovec Kravarski, Gornji Hruševec, Novo Brdo, Podvornica, Pustike, Žitkovčica
  • Općina Orle: Bukevje, Čret Posavski, Drnek, Obed, Ruča, Stružec Posavski, Suša, Veleševec, Vrbovo Posavsko
  • Općina Pokupsko: Auguštanovec, Cerje Pokupsko, Cvetnić Brdo, Gladovec Pokupski, Hotnja, Lijevi Degoj, Lijevi Štefanki, Lukinić Brdo, Opatija, Roženica, Strezojevo, Šestak Brdo, Zgurić Brdo
  • Općina Novi Zagreb: Buzin, Hrašće Turopoljsko, Mala Mlaka, Odra, Otok

Također i Vukomeričke gorice.

Prezimena iz Velike Gorice / Surnames from Velika Gorica

Most common surnames - Danas-Today / U prošlosti (nekoć) - In the past, from ActaCroatica

U prošlosti (nekoć) / In the past: Kovačić, Stepanić, Šipušić, Klarić, Vujnović, Župetić, Matković, Plepelić, Bačurin, Janković, Pavišić, Sever, Trupčević, Fabečić, Novosel, Rak, Leder, Bedeković, Kos, Odrčić

Danas / Today: Kovačić, Matić, Barišić, Kovačević, Šipušić, Horvat, Stepanić, Klarić, Kos, Božić, Galeković, Babić, Vuković, Novak, Matković, Plepelić, Fabečić, Mikulčić, Petrović, Leder

Poznate osobe / Famous people

list from Poznate osobe, wikipedia

  • Nikola Hribar - graditelj
  • Franjo Lučić - skladatelj
  • Jacques Houdek - pjevač
  • Ivana Banfić - pjevačica
  • Juraj Ćuk - povjesničar
  • Rajko Bundalo - glumac i književnik
  • Rene Medvešek - glumac i kazališni redatelj
  • Sven Medvešek - glumac
  • Đuro Utješanović - glumac
  • Božidar Prosenjak - pisac
  • Sonja Smolec - pisac
  • Sven Ušić - košarkaš i trener
  • Vesna Fabijančić-Križanić - zastupnica u Hrvatskom saboru
  • Igor Bišćan - nogometaš
  • Tomislav Butina - nogometaš
  • Mario Cvitanović - nogometaš
  • Senna Ušić - odbojkašica
  • Jura Ozmec - športski komentator
  • Mislav Bago - televizijski novinar
  • Vladimir Bakarić - komunist i političar u socijalističkoj Jugoslaviji
  • Mato Lovrić - crtač i ilustrator
  • Dražen Barišić - gradonačelnik i bivši ravnatelj RVG Media grupe
  • Ivan Šuker - bivši ministar financija
  • Ivo Pukanić - novinar, osnivač i urednik hrvatskog tjednika Nacional
  • Barbara Jelić- hrvatska odbojkašica
  • Goran Beus Richembergh - saborski zastupnik
  • Renato Ivanuš - glavni urednik 24sata
  • Ivan Žurić- poznati novinar
  • Ivanka Mazurkijević - pjevačica

Turopolje

Turopolje, Hr | En | Cz | De | It | Sv

Lokacija / Location: Turopolje

Turopolje je kulturno-povijesna mikroregija u Središnjoj Hrvatskoj. Turopolje se nalazi južno od Zagreba, omeđeno desnom obalom Save na sjeveroistoku, i Vukomeričkim goricama na jugozapadu.

Nekad se općina Turopolje zvala i "Zagrebačko polje" . Turopolje nosi ime po turu, vrsti divljeg goveda.

Povijest / History

Ime Turopolje nastalo je po vrsti europskog bizona (govedu tur) koje je obitavalo u Turopoljskim šumama hraneći se visokom travom i raznim drugim biljem. Posljednji primjerak te životinje zabilježen je oko 1800-te godine.

Prvotno prostor Turopolja nastao je kao Turopoljski Arhiđakonat (kasnije "Plemenita općina Turopolje") protežući se od Samoborsko-Okićkog posjeda na zapadu pa sve do Lekenika gdje je graničilo sa Kaptolskim-Sisačkim posjedom na istoku, na sjeveru od Svete Klare i rijeke Save graničeći sa posjedima Gradeca i Zagrebačkog Kaptola pa sve do Gornjeg Hruševca na jugu u Vukomeričkim goricama gdje je Turopolje graničilo sa posjedom Topuske opatije.

Unutar ovih granica živjelo je slobodno stanovništvo koje je bilo udruženo u obiteljske zadruge i posjedovalo je svoju vlastitu zemlju te nije bilo podložno velikašima niti bilo kakvom kmetskom odnosu.

Zbog povlastica koje je stanovnicima Turopolja dao hrvatsko-ugarski kralj Bela IV., Turopoljci su zadržali slobodu i postali Plemići jednoselci (sami svoji gospodari) i nikada nisu postali ničiji kmetovi. Oduvijek su Turopoljci zbog sačuvane slobode i samostalnosti bili slobodoumni i ponosni ljudi što je na zanimljiv način opisao poznati hrvatski književnik i novelist Slavko Kolar u svojim novelama "Breza" i "Svoga tela gospodar" opisujući život Turopoljskog sela Gornji Hruševec. Nakon drugog svjetskog rata ukinuta je "Plemenita općina Turopolje" i nastala je nova općina pod imenom Velika Gorica kao nasljednica nekadašnje općine.

U devedesetim godinama prošloga stoljeća općina Velika Gorica raspala se na Grad Veliku Goricu, općinu Kravarsko, općinu Pokupsko i općinu Orle kao pravne sljednice nekadašnje Plemenite općine Turopoljske.

Turopolje, dio Posavine južno od Zagreba, između desne obale Save na sjeveroistoku i Vukomeričkih gorica na jugozapadu; obuhvaća oko 600 km². Turopolje je aluvijalna ravnica (duga 45 km, široka do 23 km) prosječne visine 110 m. Na jugozapadu obuhvaća sjeveroist. pristranke brežuljastih Vukomeričkih gorica. Središnjim dijelom teče rijeka Odra (pritok Kupe) s pritokom Lomnicom. Uzgaja se kukuruz i povrće (turopoljski luk). Rašireni su voćnjaci i vinogradi. U stočarstvu je značajan uzgoj svinja (poznata je autohtona turopoljska pasmina) i goveda. U glinama Vukomeričkih gorica (Kravarsko) ima lignita i smeđega ugljena. Pilane, mlinovi, ciglane; prehrambena industrija. Turizam. Turopoljem prolazi cesta i željeznička pruga Zagreb–Sisak. Kraj naselja Čiče nalazi se rekreacijsko područje (jezero, športovi na vodi). Staro seosko graditeljstvo ističe se dobro sačuvanim primjerima drvene arhitekture (Velika Mlaka i dr.). Najveće je naselje Velika Gorica. Sjeverozap. dio Turopolja prigradsko je područje Zagreba (zračna luka Pleso), a jugoistočni dio Siska. – Područje Turopolja bilo je naseljeno već od prapovijesti, a iz rimskoga doba potječu ostatci grada Andautonije (I–IV. st.). Premda se Turopolje u izvorima spominje od 1334 (Campus Turouo), a pod hrvatskim nazivom od 1530., sve do XVIII. st. prostor južno od Save do Kupe i Vukomeričkih gorica češće se nazivao Zagrebačkim poljem (Campus Zagrabiensis). Od sredine XIII. st. stanovnici Turopolja pripadali su sloju jobagiona, koji su obrambenom dužnošću bili vezani uz grad Zagreb. U XIII. i XIV. st. ti su podložnici postali uglavnom plemići jednoselci, udruženi u plemićku zajednicu (universitas nobilium campi Zagrabiensis), pripadnici koje su imali pravo biranja svojega župana (comes terrestris). Običajno pravo i povlastice stanovnika Turopolja, koje je isprva potvrdio Sabor u Zagrebu (1278), a zatim i hrvatsko-ugarski kralj Ladislav IV. Kumanac (1279), smatraju se prvim statutom Turopolja. Od 1421. ondje su zabilježeni napadi Osmanlija pa je općina radi zaštite podigla utvrdu Lukavec (najkasnije do 1479), u kojoj su se do 1848. čuvale važnije isprave i održavala spravišća. Iako je imala važnu obrambenu ulogu, ta je utvrda do 1553. bila uzrokom ugrožavanja sloboština Turopolja, jer su ju prisvajali pojedini moćni velikaši, nastojeći tamošnje stanovnike pretvoriti u svoje kmetove. Uskoro nakon gradnje utvrda je došla u vlast Ivana Tuza, gospodara Medvedgrada, a zatim su ju držali Ivaniš Korvin, Juraj Brandenburški i Nikola Zrinski. God. 1582. ponovno je došla u ruke Turopoljaca, koji su zatim, na mjestu srušenoga grada, izgradili novi. Temeljeći svoja prava na slobodnom posjedu (plemenštini), Turopoljci su se borili protiv banova i velikaša za očuvanje svojih povlastica, a hrvatsko-ugarski vladari potvrđivali su im plemstvo i izdavali darovnice. Tako je turopoljska općina presudom kraljevskoga suda 1524. uspjela svojim pripadnicima osigurati punopravno plemstvo, a u drugoj polovici XVI. st. bio je donesen statut, što ga je 1582. potvrdio Rudolf II. Habsburški, koji je turopoljskoj općini, s njezine 22 »sučije« na koje se dijelila, dao autonomno uređenje. Dobivanjem statusa trgovišta 1602. Velika Gorica postala je upravno središte Turopolja. God. 1737. Karlo VI. Habsburški podijelio je plemenitoj općini grb i pečat te joj je priznat status tzv. vjerodostojnog mjesta (locus credibilis). God. 1809–13. Turopolje je bilo u sastavu Ilirskih provincija, a 1815–22. u sastavu Kraljevine Ilirije. Premda je statutom bana J. Esterházyja (1735) i regulatornim statutom Hrvatskoga sabora (1749) bilo određeno da turopoljsko plemstvo nema virilno pravo pri izboru svojega magistrata, odlukama Ugarskoga namjesničkog vijeća i Ugarske dvorske kancelarije (1830–31., 1833., 1836) turopoljski su plemići dobili pravo sudjelovanja u izboru magistrata Zagrebačke županije. Za hrvatskog narodnog preporoda na čelu sa županom A. D. Josipovićem podupirali su politiku Hrvatsko-ugarske stranke (madžarona), u kojoj su tražili osiguranje svojih staleških prava. Nakon revolucije 1848–49. istaknutiji predstavnici madžarona napustili su Hrvatsku, a 1848. ban J. Jelačić uklonio ih je s vlasti u Zagrebačkoj županiji te s vojskom zaposjeo Turopolje i razoružao turopoljsko plemstvo. God. 1861. bilo je obnovljeno plemićko uređenje turopoljske općine, koja je obuhvatila sve stanovništvo bez obzira na stalešku pripadnost. Zakonom iz 1895. Turopolje je dobilo status zemljišne zajednice, s odredbom o nerazdjeljivosti nepokretne imovine, a njezin župan pravo sudjelovanja u Hrvatskom saboru. Na temelju toga zakona plemićka općina Turopolje djelovala je i za Kraljevine Jugoslavije, a ukinuta je 1947.

Prezimena iz Turopolja / Surnames from Turopolje

Most common surnames - Danas-Today / U prošlosti (nekoć) - In the past, from ActaCroatica

U prošlosti (nekoć) / In the past: Golubić, Hačić, Kukuljan, Mateša, Periša, Rožić, Vitas, Štrković, Antolović, Beganović, Bosner, Burnić, Dolački, Dujmić, Franjić, Gomboc, Goršić, Horvatović, Janković, Kovačević

Danas / Today: Čunčić, Sever, Jambrečina, Stepanić, Berković, Filković, Jež, Mateša, Adžaga, Antolčić, Benke, Blagušević, Golubić, Seki, Tačković, Vukušić, Briševac, Drakulić, Godinić, Kanceljak

Poveznice / Links