Follow
Prezime Grbavac, dolazi od grbav.
Grbavci su uglavnom Hrvati, većim dijelom iz Hercegovine, a vrlo su rijetko i Srbi (banjalučka regija, BiH). Razmjerno najviše Grbavaca u proteklih sto godina rođeno je u hercegovačkoj općini Ljubuški, gdje se svaki pedeseti stanovnik prezivao Grbavac.
Grbavci se ubrajaju među stare hrvatske rodove u zapadnoj Hercegovini, čija je matica u Dobrom Selu. U svom višestoljetnom postojanju Grbavci su se iz Dobrog Sela odseljavali u druga mjesta i krajeve. Otišli su u Blatnicu, Radišiće, Vitinu, Vojniće, Sipovaču, Orah, Glavinu, Proložac, Kamenmost, Podstranje, Podbablje kod Imotskog i Klobuk, da i ne govorimo velikim i živim raseljvanjima iz tih mjesta u dvadesetom stoljeću. Od starih Grbavaca nastala su nova prezimena: Šaravanje i Brkići u Dobrom Selu, te Garci i Meteri kod Imotskog.
Najstariji spomen o Grbavcima.nalazi se u knjizi o ređenju don Mije Grbavca iz Dobrog Sela kada ga je 1664. biskup fra Marijan Lišnjić zaredio za svećenika. Mladomisnik don Mijo je tada imao 30 godina. Biskup ga je zaredio za vrijeme vizitacije i ostavio u roditeljskoj kući na Dobrom Selu. U Dobrom Selu tada je bilo 8 kuća. Don Mijo je obilazio okolna sela i slavio svetu misu.
U popisu katolika iz 1742. u Dobrom Selu Grbavci su imali tri domaćinstva, čije su starješine bile: Toma Grbavac s 10, Andrija Grbavac s 5 i Frano Grbavac s 5 članova obitelji. U popisu iz 1768. godine više nije iskazano prezime Grbavac. Godine 1859. u Veljacima je krštena Janja kći Mije Grbavca iz Klobuka i Mare Međugorac. Četrdeset godina kasnije kršten je Blaž sin Petra Grbavca iz Klobuka i Anice Mišetić. Godine l900. kršten je Jozo sin Mate Grbavca iz Klobuka i Kate Barbarić. Godine 1902. kršten je Ivan sin istih roditelja.
Tri godine kasnije roditelji Mate Grbavac iz Klobuka i Kata Barbarić dobili su i trećeg sina Juru.
Kao novi ogranak Grbavaca je živući Krešo Grbavac Ćulić oženio se 1960. Darinkom Musom i doselio iz Vojnića u Šiljevište. U obitelji je dobio dvoje djece: Anđelka (1962) i Maria (1964.). Bave se poljoprivredom i dugo godina prodaju zelenje na pijaci u Sinju.
Glavni migracijski pravci Grbavaca u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Ljubuškog (BiH) i Prozora (BiH) u Zagreb te iz Ljubuškog (BiH) u Vrgorac.
U Hrvatskoj danas živi oko tisuću Grbavaca u oko četrsto domaćinstava (410. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno tristo, pa se njihov broj do danas učetverostručio.
rbavci su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 113 općina i 163 naselja, pretežito u urbanim sredinama (56%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (200), Donjem Prološcu kraj Imotskog (140), Vrgorcu (70), Sesvetama kraj Zagreba (60) i u Splitu (60).