Follow
Postavio Milivoj Vranješ
Porijeklo prezimena MARETIĆ
Prezime je izvedeno od hipokoristika Mareta (slično Marita, Marijeta) najčešćeg ženskog imena na području Dalmacije Mare, što je ustvari kraći oblik biblijskog imena Marija.
Ako se uzima u obzir samo ime Mara, onda ono može biti izvedeno od hebrejskog marah sa značenjem „gorka, opora, trpka,“ dok se ime Marija nastalo od hebrejskog marya sa značenjem „ona koja je kao koplje“ (hebrejski mari = koplje); na aramejskom jeziku, kojim je govorio Isus, maryam znači „gospođa, gospodarica, domaćica.“
Maretići su se u 19. stoljeću stigli iz Dicma u Neorić; u popisu stanovništa 1948. godine u tom mjestu je zabilježeno 6 obitelji s prezimenom Maretić.
Danas u Neoriću žive 4 obitelji tog roda s ukupno 15 duša.
Iako je obiteljska predaja dicmanjanskih Maretića (spominje ju i J. A. Soldo) točna da su njihovi preci stigli iz Hercegovine, ne može se utvrditi njihova hercegovačka starina. Naime, u velikoj seobi katoličkog življa s herceg-bosanskih prostora u Cetinskoj krajini ujesen 1687. godine vjerojatno su svi Maretići kao pripadnici poznate harambaške obitelji prebjegli zbog bojazni od turske osvete organizatorima seobe.
Slično se dogodilo i s Vučkovićima, Božinovićima, Mušterićima i drugim.
Jedino se pouzdano zna da je harambaša Ilija Maretić pokojnog Bože doveo s ostalim doseljenicima i svoju 9-članu obitelj u Dicmo, gdje su mu venecijanske vlasti povjerile zapovijedanje s jednom od dvije banderije u dicmanjanskoj kotlini, a koja obuhvaćala Sičane, Mojanku, Polje, Koprivno i Radinje. Banderiji Ilije Maretića, koja je brojila 683 duše, mletačke su vlasti dodijelile su 1.464 kanapa zemlje. Dakako, 9-člana obitelj harambaše Ilije Maretića upisana je u venecijanskom zemljišniku iz 1709. godine.
Harambašu Iliju Maretića na dužnosti zapovjednika banderije zamijenio je njegov sin Bože, koji je ime dobio pod djedu. Njegova je obitelj upisana u Alberghettijev zemljišnik (1725-1729). Dakle, Maretići nastavljaju u Dicmu s jednom obitelji.
Čini se da su tada ostali Maretići krenuli još zapadnije i naselili se Mirloviću i Podumcima pokraj Drniša, u Piramatovcima pokraj Šibenika i Ražancu pokraj Zadra, gdje i danas žive njihovi potomci.
U 18. stoljeću trojica su Maretića iz Mirlovića provela život kao franjevci: fra Pavao Maretić (rođen je oko 1700. u Mirloviću, umro 1763. godine na Visovcu, bio je profesor moralke na Visovcu), fra Jakov Maretić (+1771), brat laik, fra Roko Maretić (rođen je u Podumcima 1756. godine, a umro je na Visovcu 1800. godine).
Dvojica pak fratara Maretića, koji su živjeli u 19. stoljeću, rodom su iz Podumaca i uz prezime Maretić imaju i obiteljski nadimak Ćuk: fra Antun Maretić Ćuk (+1851) i fra Krsto Maretić Ćuk (+1904).
izvor: "Hrvatski rodovi općine Muć"