Follow
Prezime Pažin porijeklom je iz istočne Hercegovine, točnije iz Glumine u kraju Dubrave, gdje se to prezime prvi put spominje 1731. i 1732. na vjenčanju dviju kćeri Mate Pažina iz tog sela. Jedna od njih, zanimljivo udala se za doseljenog Nijemca Johana Sterna od kojeg potječe rod Nijemčevići.
Prezime je vjerojatno nastalo krajem 17. stoljeća i to od roda Dražića, jer se 1742. i 1745. godine u matičnim knjigama župe Trebimlja spominju kao "Dražić ili Pažin". Čini se da je netko od roda Dražića nosio ime Paškal, od milja Pažo, i da su njegovi potomci po njemu prozvani Pažini*. Od starog roda Dražića nastala su i mnoga druga hercegovačka prezimena, a to prezime spominje se u istočnom Humu (stari naziv za Hercegovinu) još od srednjeg vijeka.
Osim gluminskih veliku starinu imaju i Pažini uz Neretvu i u Dubravama. No čini se da je i njima starina u Glumini jer se 1751. spominje 32-godišnji svećenik don Jozo Pažin (sin Milin) rođen u Glumini, a on puno godina kasnije (1807. godine u Dubrovniku) u svojoj oporuci spominje sinove svoje braće koji žive u Neretvi (Grgo? (Original oporuke kaže Gioanni-Ivan) sin Matin u Dretelju, i Filip sin Mijin u Čapljini). Sve to nam ukazuje da je starina roda u Glumini, a da su se u 18. stoljeću raselili i prema Neretvi.m
Pažini su jedan od najbrojnijih rodova u Dubravi, što je uvjetovalo da se s vremenom stvorilo mnoštvo nadimaka za pojedine loze Pažina. Počesto su ti nadimci istisnuli prezime u svakodnevnoj upotrebi pa se tako i danas spominju: Aleksići, Gadžići, Kneževići, Lovrići, Prolete, Krnjići, Marijanovići, Antunovići, Mišići, Vukić i Salamanići.
Mnogi Pažini selili su već u 18. stoljeću u Dubrovnik i okolicu. Među njima spominju se pomorci, obrtnici i svećenici. Oni su u Dubrovniku ostajali živjeti, tu su zasnivali obitelji, a tamo su ostali živjeti i njihovi potomci. Takvi su bili Nikola Pažin, pomorac, Grgo Pažin, kovač i već spominjani svećenik don Jozo Pažin.
Zanimljivo je da u istom kraju, samo istočnije, žive Pažini koji nisu katolici nego pravoslavci. Iz gornjih podataka, koji pokazuju da je rod Pažina katolički i nastao od također katoličkog roda Dražića, zaključujemo da je netko od Pažina zbog neutvrđenog razloga prešao na pravoslavlje i da od njega potječu Pažini u Trebinju. Isto tako u Velikom Guberu pored Livna u Bosni žive Pažini pravoslavci koji pamte da su došli negdje iz Crne Gore. Zanimljivo je da ta dva pravoslavna roda imaju različitu krsnu slavu, naime, prvi slave Đurđevdan, a drugi Petrovdan. To je inače relativno neuobičajeno za pravoslavne rodove pa je moguće da je riječ o dva neovisna prelaska na pravoslavlje.
- . U hrvatskom jeziku, kao i mnogim drugima, bivša zanimanja-profesije postala su današnja prezimena. Mogu se nabrojati mnoga prezimena koja su nastala na takav način, kao na primjer: Mlinar(ević), Kovač(ević), Kolar, Lončar(ić), Ribar, Zlatar(ević), General(ić), Župan(čić), itd.
Na taj način prezime Pažin je moglo nastati od poljske, ruske, srpske a isto tako i hrvatske srednjovjekovne riječi "paž". Naime u srednjem vijeku mladić iz plemićke porodice koji je služio i obučavao se u ratnim vještinama na dvoru vladara, ili neke druge značajne osobe, u nadi da bi postao vitez, se zvao "paž" (engleski i francuski "page"). Dakle prezime Pažin, ako je postalo na ovaj način, ukazuje na zanimanje ili profesiju kao na društveni položaj.
Prezime Pažin mogla je na isti način proizići iz riječi "paž" koja znači "ženski pojas (remen) sa kopčom za podizanje-stezanje suknje". Sasvim je moguće da čovjek koji se bavio proizvodnjom pojasova sa kopčama sa vremenom je mogao dobiti ime Pažin. U mnogim drugim jezicima postoje prezimena postala od riječi kopča.
Ruska riječ "пажа - paža" znači livada, pašnjak udaljen od naselja gdje se stoka hrani i prenoćije, slično kao u Hercegovini gdje se stoka tjera na ljetnu ispašu na planine. Rusko prezime Paža, od koga je muški rod Pažin, proizilazi iz riječi livada; udaljeni pašnjak gdje se stoka hrani i prenoćuje". Po ovoj hipotezi prezime Pažin ukazuje na geografiju terena (livadu, pašnjak) isto tako i na profesiju "čuvara stoke"; čobanin; pastir.
Isto tako u ruskom Tambov dijalektu riječ " paža" znači pustoš, ne nastanjeni krajevi, divljina, a u Orel dijalektu "paža" znači mijesto pomora stoke (pustoš). Prema tome moguće je predpostaviti da se osnivač roda Pažin bavio stočarstvom i da je živio na udaljenim livadama i pašnjacima i po tome dobio ime.
Interesantno je da u knjizi "Hercegovina iz Ranijih Vremena - Postanak Imena Naselja u Bekiji" u izdanju Sungazer, 2016, M. Vego na stranici 6 navodi da su Pažini dobili ime od staroslavenske riječi "pažit" što znači livada (pažini=livadari). Na slovenskome, češkom i slovačkome jeziku pažit znači travnjak, livada, pašanjak. Jedno selo u Slovačkoj se zove Pažit.
Treba još napomenuti da mnoga prezimena u ruskom jeziku završavaju sa -in (Putin, Yeltsin, Rasputin), dok u hrvatskom jeziku nisu tako česta. U popisu hrvata katolika koju je napravio biskup fra Pavo Dragićević 1742. u Bosni i Hercegovini ima oko 4850 obitelji. Od ovih samo 23 prezimena zavrśavaju sa -in. Od ovih sedam prezimena označavaju područje odakle su došli kao: Kuprešanin, Imoćanin, Klisanin itd. dok se ostalih 16 danas nalaze u mađarskom, ruskom i turskom jeziku, ili nepoznato. Prezime Pažin se ne spominje u ovom popisu. Dubrave (istočna Hercegovina) nije obuhvaćene ovim popisom.
Po kojoj od gore nabrojenih verziji su Pažini u Hercegovini dobili prezime nije još moguće odgovoriti. Prema svemu izgleda da je prezime Pažin dosta staro i da je moglo nastati na više nego jednom geografskom području. Prezime Pažin se pojavljuje danas u svim slavenskim zemljama i po svoj prilici je slavenskog podrijetla.
U jezicima koji nemaju slovo "ž" prezime Pažin se transkribira najčešće kao Pazin. U starija vremena kao: Pasin, Pagin, Paggini, Paxin, Faxin, Paginovich i druga.