Start your family tree now Is your surname Svalina?
There are already 144 genealogy profiles with the Svalina surname on Geni. Join now to find your relatives.

Svalina Genealogy and Svalina Family History Information

‹ Back to Surnames Index

Create your Family Tree.
Discover your Family History.

  • Build your family tree online
  • Share photos and videos
  • Smart Matching™ technology
  • Free!
view all

Profiles

  • Svalina (deceased)
    Reference: MyHeritage Family Trees - SmartCopy : Sep 29 2020, 2:35:22 UTC
  • Svalina (deceased)
    Reference: MyHeritage Family Trees - SmartCopy : Sep 29 2020, 2:35:22 UTC
  • Ana Brdar (1805 - d.)
  • Ana Bagarić (deceased)
  • Ana Kuna (1920 - 1947)
    Reference: MyHeritage Family Trees - SmartCopy : Nov 23 2018, 13:46:15 UTC

About the Svalina surname

The surname Svalina is of Croatian (Hrvatski) origin and comes from the Croatian word “svaliti” which has several different meanings: to stumble, fall, tumble, and or drop suddenly the whole weight. It was a nickname for a very large, strong, and tall ancestor who came down from the highlands and had evolved into a surname. There are early documented variations of the surname. These are Svalinić, Svale and Svaličić. In time, all three of these became the surname Svalina. The Svalina family originated in Southeastern Europe in the province of Herzegovina (Hercegovina) which is now located in the modern nation of Bosnia & Herzegovina (Bosna i Hercegovina). In the 17th century, Ottoman Turks (a people from the Islamic nation of modern day Turkey) invaded the province of Herzegovina. With the invasion and subsequent occupation of Herzegovina by the Ottoman Turks, many people were forced to convert to Islam creating a new ethnic group known as Bosniaks (Bošnjaci) or pay excessively large sums of taxes and forfeit their land holdings. Many Croatians were forced into slavery and many were recruited into the Ottoman Sultan’s elite fanatical army corps of warriors called janissaries. The janissaries were enslaved Slavic children who were forced to conscript into the Sultan’s personal army and convert to Islam. The name janissary in Turkish means ‘new soldier’. Many Croatians including those of the Svalina family fought against these Turkish incursions but were numerically outnumbered and eventually overwhelmed. They were forced to leave their homes in Herzegovina and relocate to safer regions within Southeastern Europe. The Svalina family left the province of Herzegovina in the 17th century and moved to the nearby coastal province of Dalmatia (Dalmacija). In the 17th century, Dalmatia was under the dominion of Republic of Venice which was an Italian military superpower in that region of the world. The Venetians were Roman Catholic and were protectors of the Christian faith. The Svalina family had humble origins but they were free people and had been given land grants by the Venetians in the villages of Crivac and Čaporice located in the Dalmatian highlands off the Adriatic Sea coast. Both Crivac and Čaporice are positioned nearby the larger village (grad) of Sinj. Early Venetian, church, and Ottoman records document three Svalina brothers and their families living in Herzegovina in the late 17th century. Two of these brothers fled from the Ottoman Turks to nearby Dalmatia and settled down in the villages of Crivac and Čaporice. One of the brothers chose to remain in Herzegovina at a time of the Ottoman Turk invasion and became a Muslim. He lived nearby Klepcima Čapljina in Herzegovina. This same brother and his family then returned to the Roman Catholic faith and later fled to the village of Čaporice in Dalmatia. There he joined his other brother already living there and settled down. The movement of the Svalina family from Herzegovina to Dalmatia corresponds to the Vienna war in the years 1683-1699. At that time, there was a significant military push by the Ottoman Turks into the province of Herzegovina which was on their path towards Austria. It was in the year 1715 that the Svalina family participated in the defense of the nearby Croatian village of Sinj during a later Ottoman Turk invasion of Austria. The village of Sinj, located in Dalmatia, was on their route toward Austria. This military engagement was known as the Battle of Sinj. In this battle, a numerically superior Ottoman Turk invasion force was decimated by a much smaller Croatian military force. Faced with the prospect of being slaughtered and or enslaved by the Ottoman Turks, the Croatian families of the village of Sinj and the Croatian family of Svalina took arms and decisively annihilated the Ottoman Turks. It was said that the Virgin Mary (Velika Gospa) appeared to the defenders of Sinj and through divine intervention aided them in their time of need. To this day, Croatians celebrate Velika Gospa on August 15th with an alka tournament to commemorate this victory. The Svalinas are Roman Catholic family with cultural ties to the province of Dalmatia in the modern day Republic of Croatia (Republika Hrvatska). This family history concerns the descendants of Nikola Svalina and his wife Matilda Miljak from the village of Čaporice in the province of Dalmatia. Early family records for this branch of the Svalina family can be found at Sv. Roko church in Čaporice, Sv. Jeronima church in the Bridgeport neighborhood of Chicago, and Sacred Heart Church in the Eastside neighborhood of Chicago. Nikola and Matilda had five sons who immigrated to the United States between the years 1904-1910 arriving at Ellis Island in New York City and later settling in Chicago on the city’s south side seeking new opportunities and fortunes. The country of Croatia in the early 20th century was part of the Empire of Austria-Hungary and citizenship of all the Svalinas (Svaline) of Čaporice would have reflected that on their early immigration records. Those five sons were named Martin ‘Charlie’ b.1864, Stipan ‘Steve’ b.1877, Ivan ‘John’ b.1878, Mate ‘Matthew’ b.1880, and Šimun ‘Sam’ b.1882. Martin Svalina married Paulina Franković b.1863 and they arrived in America first with their sons Nikola ‘Nick’ b.1900, Jozo ‘Joseph’ b.1902, and Pavao ‘Paul’ b.1904 in the year 1905.Subsequently, they moved to the Bridgeport neighborhood of Chicago. In the years prior to his arrival in the United States, Martin worked in the mines of South Africa in order to sustain his wife and children who were still living in Croatia. Martin worked construction in Chicago but died in 1920 of tuberculosis. Stipan Svalina was the next to arrive in the United States. Stipan moved to the South Chicago neighborhood, never married, and had no children. He worked at a tavern owned by the Alfirević family and was known to be an advocate for the preservation of the Svalina family’s cultural ties to Croatia. Ivan Svalina married Milka ‘Diana’ Pavešić b.1886, lived in the South Chicago neighborhood of Chicago, and had two children named Steven b.1913 and Matilda ‘Tilly’ b.1915. Ivan was a foreman for the steel mills. Šimun “Sam” Svalina married Jela “Helen” Kraljević b.1884 after arriving in Chicago. They both lived in South Chicago and became very successful business partners. They owned and operated a grocery store and later expanded into the real estate market. Šimun and Jela later purchased an apricot orchard in Palo Altos, California. They had three children named Katherine b.1907, Nicholas ‘Niki’ b.1910, and Mary b.1913. Nicholas Svalina went on to become a state representative for the 30th district of Illinois. Mate ‘Matthew’ Svalina married Mara Kavian prior to coming to the United States. Mate Svalina was the last brother to come to the United States in 1910 and his wife Mara remained behind. Mate worked construction and lived in the Bridgeport neighborhood with Martin’s family. He also worked various jobs assisting his brother Šimun in his business endeavors. Mate returned to Čaporice sometime around the year 1926. Mate had two sons named Nikola b.1908 and Jakov b.1928. Both of Mate’s sons were killed in 1945 by German soldiers who were retreating from Greece through Jugoslavia during World War II. Nikola Svalina was a Partisan (a communist Jugoslav freedom fighter) who was captured and killed at the Jasenovac concentration camp. Nikola Svalina was survived by his son Šimun b.1932 who was only twelve at the time of his father's death. Šimun Svalina was raised by his grandfather Mate Svalina. Despite these unfortunate tidings, Šimun “Sam” Svalina of Chicago and his descendants continued to maintain contact with their kinfolk still living in Dalmatia and were able to return and strengthen their family ties on multiple occasions. There are but only a few Svalinas who currently reside in Čaporice. Šimun Svalina of Čaporice had only one son named Milko b.1951 and three daughters named Marija 1954, Iva b.1956, and Slava b.1958. Milko Šimunov Svalina is the only surviving descendant of Nikola and Matilda who still bears the Svalina surname. Milko is a successful businessman continues to own and maintain the family estate and ancestral home in Čaporice in the Republic of Croatia. Svalina kinfolk can be found living in other parts of Croatia, the western United States, and around the world. These Svalinas are of much more distant kinship to those descendants of Nikola Svalina and his wife Matilda Miljak. Wherever you may find us ………………… “Moja familija, bok I dobrodošli”.

HRVATSKI Prezime Svalina je Hrvatskog podrijetla i dolazi od Hrvatske riječi "svaliti", koji ima nekoliko različitih značenja: da posrnuti, pasti, prevaliti, i / ili pad odjednom cijelu težinu. To je nadimak za vrlo velik, jak i visok pretka koji je sišao s visoravni te je evoluirao u prezime. Postoje rane su dokumentirani varijacije prezimena. . To su Svalinić, Svale i Svaličić. S vremenom, sve tri od tih postao prezime Svalina. Svalina obitelj potječe iz jugoistočne Europe u Hercegovačkoj provinciji, koja se sada nalazi u moderne nacije u Bosni i Hercegovini. U 17. stoljeću, Turci (ljudi iz Islamskih naroda današnjoj Turskoj) provalila pokrajine Hercegovine. Uz invazije i naknadne okupacije BiH od strane otomanskih Turaka, mnogi ljudi su bili prisiljeni da se Islam stvaranja nove etničke skupine poznate kao Bošnjaci ili pretjerano platiti velike iznose za poreze i zalog njihovu zemlju fundusa. Mnogi Hrvati su bili prisiljeni u ropstvo, a mnogi su regrutirani u Otomanskog sultana elitu fanatičnih ratnika zove janjičara. Janjičara su bili porobljeni slavenski djece koji su bili prisiljeni ročnika u Sultana osobni vojske i Islam. Ime janjičar na turskom znači "novi vojnik '. Mnogi Hrvati, uključujući i one iz obitelji Svalina borili protiv tih Turaka, ali su bili nadmašeni brojčano i na kraju osvaja. Oni su bili prisiljeni napustiti svoje domove u Hercegovini i preseliti se na sigurnije regijama u jugoistočnoj Europi. Svalina obitelji napustilo pokrajinu Hercegovine u 17. stoljeću i preselio se u obližnje obalne provincije Dalmacije. U 17. stoljeću, Dalmacija bila je pod vlast Mletačke Republike koja je bila talijanska vojna sila u tom dijelu svijeta. Mlečani su bili Katoličke i bili su zaštitnici Kršćanske vjere. Svalina obitelj imala skroman podrijetlo, ali su bili slobodni ljudi i da je dao zemljište potpore koju su Mlečani u selima Crivac i Čaporice se nalazi u Dalmatinskom visoravni u blizini obale Jadranskog mora. Oba Crivac i Čaporice su pozicionirani u blizini većih naselja Sinja. Rano Mletačke, crkva, i Osmanske zapisi dokumenta tri brata Svalina i njihovih obitelji koje žive u Hercegovini krajem 17. stoljeća. Dvije od tih braće pobjegao iz Turci na obližnje Dalmacije i naselili u selima Crivac i Čaporice. Jedan od braće odlučio ostati u Hercegovini u vrijeme Osmanske invazije Turk i postao Musliman. On je živio u blizini Klepcima Čapljine u Hercegovini. Taj isti brat i njegova obitelj tada vratio vjeru Rimokatoličke i kasnije pobjegao do sela Čaporice u Dalmaciji. Tamo je se pridružio njegov drugi brat već žive tamo i skrasio. Kretanje Svalina obitelji iz Hercegovine u Dalmaciju odgovara Beč rata u godinama 1683-1699. U to vrijeme, postojala je značajna vojna unaprijed Turaka u Hercegovini provinciji, koji je na svom putu prema Austriji. Bilo je u godini 1715 da Svalina obitelj sudjelovala u obrani Hrvatskog sela u blizini Sinja tijekom kasnije Osmanske invazije Turčin Austrije. Selo Sinja, koji se nalazi u Dalmaciji, bio je na putu prema Austriji. Ovaj vojni angažman bio poznat kao bitka Sinja. U ovoj borbi, brojčano superiorniji osmanske invazije turskih snaga bila desetkovana je mnogo manjih Hrvatskih vojnih snaga. Suočen s mogućnošću da su zaklane i / ili porobljeni od strane Osmanskih Turaka, hrvatske obitelji iz sela Sinja i Hrvatskog obitelji Svalina je uzeo ruku i odlučno uništiti Turcima. Rečeno je da Djevica Marija ukazala se branitelji Sinja i preko božanske intervencije ih pomagao u svoje vrijeme potrebe. Za ovaj dan, Hrvati slave Veliku Gospu, 15. kolovoza s alka turnir u spomen ove pobjede. Svalinas su Katoličke obitelji s kulturnim vezama u provinciji Dalmaciji u modernom dan Republika Hrvatska.

Ova obiteljska povijest se odnosi na potomke Nikola Svalina i njegova supruga Matilda Miljak iz sela Čaporice u provinciji Dalmaciji. Rano obitelji evidencije za ovu granu Svalina obitelji ne mogu pronaći na Sv. Roka crkva u Čaporice, Sv. Jeronima crkva u Bridgeport u susjedstvu u Chicago, i Presvetog Srca Isusova u Eastside u susjedstvu u Chicago. Nikola i Matilda je imao pet sinova koji su emigrirali u Sjedinjene Države između godina 1904-1910 dolasku na Ellis Otok u New York, a kasnije naseljavanju u Chicago na južnom dijelu grada traže nove mogućnosti i bogatstvo. Država Hrvatska u ranom 20. stoljeću bila dio carstva od Austro-Ugarske i državljanstvo svih Svaline iz Čaporice će odražavati Austro-Ugarske državljanstvo. Oni su dobili pet sinova Martin 'Charlie' b.1864, Stipan 'Steve' b.1877, Ivan 'John' b.1878, Mate 'Matthew' b.1880, i Šimun 'Sam' b.1882. Martin Svalina oženjen Paulina Franković b.1863 i oni su stigli u Ameriku prvi sa svojim sinovima Nikola 'Nick' b.1900, Jozo 'Joseph' b.1902, i Pavao ‘Paul’ b.1904 u godini 1905. Poslije, preselili su se u Bridgeport u Chicago susjedstvo. U godinama prije svog dolaska u Sjedinjenim Državama, Martin je radio u rudnicima Južne Afrike kako bi se održala svoju ženu i djecu koja su još uvijek žive u Hrvatska. Martin je radio gradnje u Chicago, ali je umro u 1920 od tuberkuloze. Stipan Svalina je bio pored stići u Sjedinjene Američke Države. Stipan preselio u susjedstvo South Chicago, nikada se nije ženio i nije imao djece. On je radio na konobi u vlasništvu obitelji Alfirević i bio je poznat da bude zastupnik za očuvanje obitelji Svalina kulturnih veza u Hrvatska. Ivan Svalina oženjen Milka 'Diana' Pavešić b.1886, živio u susjedstvu South Chicago u Chicago, i imao je dvoje djece po imenu Steven b.1913 i Matilda ‘Tilly’ b.1915. Ivan je bio predradnik za čeličana. Šimun ‘Sam’ Svalina braku Jele ‘Helen’ Kraljević b.1884 nakon dolaska u Chicago. Oni su oboje živjeli u South Chicago i postao vrlo uspješan poslovni partneri. Oni su u vlasništvu i djelovao trgovine i kasnije se proširila na tržištu nekretnina. Šimun i Jela kasnije kupili marelica voćnjak u Palo Altos, Kalifornija. Imali su troje djece pod nazivom Katherine b.1907, Nicholas 'Niki' b.1910, i Mary b.1913. Nicholas ‘Niki’ Svalina je postao državni predstavnik za 30. district of Illinois. Mate 'Matthew' Svalina braku Mara Kavian prije dolaska u Sjedinjene Države. Mate Svalina je bio posljednji brat doći do Sjedinjene Države u 1910 i njegova supruga Mara ostao iza. Mate je radio izgradnju i živio u Bridgeport u susjedstvu živi u kući od Martin Svalina. Također je radio razne poslove pomažući njegov brat Šimun u svojim poslovnim poduhvatima. Mate se vratio u Čaporice negdje oko godine 1926. Mate je imao dva sina po imenu Nikola b.1908 Jakov b.1928. Oba Mate sinovi ubijeni u 1945 od strane njemačkih vojnika koji su bili u povlačenju iz Grčke preko Jugoslavije tijekom Drugog Svjetskog Rata. Nikola Svalina je bio Partizanski (komunistički Jugoslav borac za slobodu) koji je bio zarobljen i ubijen u logoru Jasenovac. Nikola Svalina je preživio njegov sin Šimun b.1932 koji je bio samo dvanaest u trenutku očeve smrti. Šimun Svalina je odgojio njegov djed Mate Svalina. Unatoč ovim nesretni vijesti, Šimun "Sam" Svalina u Chicago i njegovi potomci i dalje održava kontakt sa svojim rodbina još uvijek žive u Dalmaciji i bili u mogućnosti da se vrate i jačanje njihove obiteljske veze u više navrata. Postoji, ali samo nekoliko Svaline koji trenutno žive u Čaporice. Šimun Svalina iz Čaporice imala samo jednog sina po imenu Milko b.1951 i tri kćeri po imenu Marija 1954, Iva b.1956, i Slava b.1958. Milko Šimunov Svalina je jedini preživjeli potomak Nikola i Matilda, koji još uvijek nosi prezime Svalina. Milko je uspješan poslovni čovjek i dalje posjedovati i održavati obiteljskom imanju, a kuća predaka u Čaporice u Republika Hrvatska. Svalina srodnici mogu se naći žive u drugim dijelovima Hrvatska, zapadnih Sjedinjenih Država, i širom svijeta. Ove Svaline su mnogo više udaljenih srodstvo s onim potomcima Nikola Svalina i njegova supruga Matilda Miljak. Gdje god možete nas naći ... ... ... ... ... ... ... "Moja Familija, bok i Dobrodosli".

S jezičnog motrišta prezime je moglo nastati od glagola svaliti, koji ima više značenja: -oboriti, srušiti, prevaliti; -prebaciti nešto na drugog; -spustiti se najednom cijelom težinom.

Doduše, postoji i vrsta dlakave slatkovodne ribe, koja se zove sval (Čapljina, Ljubuški), svao (Jablanica, Konjic) i cvao, gen. cvala (Mostar).

Razrješenju podrijetla tog roda pomoći će predaja koju 1925. godine zapisao u Svalina u Čaporicama pokraj Sinja srpski etnograf B. Milojević, prema kojoj su preci čaporičkih Svalina doselili iz Hercegovine krajem 17. stoljeća, što odgovara vremenu Bečkog rata od 1683. do 1699. godine. Ne znaju mjesto odakle su doselili u Čaporice, ali srpski etnograf J. Dedijer u svojoj etnografskoj studiji "Hercegovina", objelodanjenoj u Beogradu 1909. godine, navodi da su nekoć u Klepcima pokraj Čapljine živjeli muslimani s prezimenom Svalina.

Ako je to točno, onda postoji mogućnost da su se nekoć islamizirane Svaline vratile u katoličku vjeru i pobjegli, doselili u Čaporice. Na tragu toga je i popis vjernika Splitske nadbiskupije iz 1725. godine, kada je u Čaporicama zabilježena 14-člana obitelj Nikole Svaline.

Također se uklapa i podatak iz zemljišnika iz 1725. godine za naselja Cistu, Dobranje, Aptovac i dio Bilopolja, kada je upisana 8-člana obitelj Nikole Svaličića, kojoj su venecijanske vlasti dodijelile 13 kanapa zemlje u Dobranjima, dakle u susjedstvu Čaporica. U predaji čaporičkih Svalina dalje se kaže da je jedan brat otišao u Crivac, a drugi na kuprešku visoravan.

Preseljenje dijela Svalina u Crivac može se potkrijepiti i u ispravama: u venecijanskom zemljišniku iz 1711. godine u tom mjestu su zabilježene dvije obitelji braće Ivana (8 članova u obitelji, 7 kanapa zemlje) i Stipana Svalinića (6, 8), sinova pokojnog Martina.

U austrijskom zemljišniku iz 1835. godine u Crivcu upisana je obitelj Mate Svaline; popis stanovništva 1948. godine zatekao je u Crivcu čak 23 obitelji s prezimenom Svalina.

Danas u Crivcu živi 25 obitelji tog roda s ukupno 71 dušom. Jedna 6-člana obitelj s prezimenom Svalina danas ima stalno prebivalište i na Vrbi.

Na kupreškoj visoravni, u selu Osmanlijama 1768. godine biskup je fra Marijan Bogdanović zabilježio 25-članu obiteljsku zadrugu Mate Svalinića, čiji će se potomci proširiti u Bili Potok, Mrđebare, Rastičevo i Zlosela.

K. Draganović je uvidom u stare kupreške i uskopaljske matice utvrdio da su Svaline na Kupres stigli znatno ranije:

- 1. ožujka 1755. godine zabilježeno je krštenje Anice kćeri Stipana ”Svaljinića” i majke Jakovice iz Osmanlija; - 7. studenog 1755. godine upisano je krštenje Lucije kćeri Luke ”Svalinića” i majke Ilke (bez navođenja mjesta i prezimena). - 23. travnja 1785. godine u ulozi kume na vjenčanju u Uskoplju pojavljuje se ”Ruža Svalinić od Kupresa, koja je žena Jure Ribičića."

Danas u Priluci pokraj Livna žive Svale (kraći oblik prezimena Svalina) koji bi mogli biti potomci 5-člane obitelji Mate Svaline, zabilježenog u popisu bosansko-hercegovačkih Hrvata katolika biskupa fra Marijana Bogdanovića iz 1768. godine.

U Cetinskoj krajini danas Svaline žive u Čaporicama, i to 9 obitelji s 35 duša, te u Trilju (4, 15).

Danas u Crivcu živi 25 obitelji tog roda s ukupno 71 dušom. Jedna 6-člana obitelj s prezimenom Svalina danas ima stalno prebivalište i na Vrbi. (Ivanković 2007)